PROMOCIJA GLUPOSTI I OBIJESTI

Ususret još jednom sljemenskom snježnom preseravanju ili zašto financiramo pomodarsku Snježnu kraljicu

02.01.2012.
PROMOCIJA GLUPOSTI I OBIJESTI: Ususret još jednom sljemenskom snježnom preseravanju ili zašto financiramo pomodarsku Snježnu kraljicu
"Ne znam kolika je marketinška vrijednost, ali to je reklama koju si nitko ne može priuštiti bez ovakve utrke". Ovu rečenicu posvećenu Svjetskom kupu u alpskom skijanju nisu izgovorili gradonačelnici Aspena, Chamonixa, Kranjske Gore ili Kitzbühela. Toj velebnoj rečenici život je uoči Božića udahnula zagrebačka dogradonačelnica, objašnjavajući zašto treba davati tolike novce Snježnoj kraljici. Jedinu dvojbu predstavlja točna definicija tog marketinga. Naime, teško se oteti dojmu da bjesomučno rasipanje novca prezaduženog grada na skijalište s četiri kilometra skijaških staza u državi na rubu bankrota ne predstavlja ništa drugo nego promociju gluposti i obijesti

"Ne znam kolika je marketinška vrijednost, ali to je reklama koju si nitko ne može priuštiti bez ovakve utrke". Ovu rečenicu posvećenu Svjetskom kupu u alpskom skijanju nije izgovorio ni Mick Ireland, ni Giorgi Ikonomov, ni Éric Fournier, ni Andrea Franceschi, ni Thomas Schmid, ni Jure Žerjav, ni Klaus Winkler, ni Franc Kangler, iako ne bi bilo ništa čudno da je netko od njih rekao nešto takvo. Naime, spomenuta gospoda trenutno su gradonačelnici Aspena, Banskog, Chamonixa, Cortine d'Ampezzo, Garmisch-Partenkirchena, Kranjske Gore, Kitzbühela i Maribora, a sva ta mjesta imaju nešto zajedničko; spadaju među brojne domaćine utrka Svjetskog kupa i nalaze se u neposrednoj blizini velikih skijališta, što znači da žive od zimskog turizma. No, kao što je već rečeno, navedena misao o odnosu marketinške vrijednosti i promocije koju si nitko ne može priuštiti bez ovakve utrke nije autorsko djelo niti jednog od njih.


Naspram 170 kilometara staza u Kitzbühelu, zagrebačka četiri kilometra neprocjenjiva su

Toj velebnoj rečenici život je uoči Božića 2011. godine udahnula zagrebačka dogradonačelnica Jelena Pavičić Vukičević, na jednoj od press konferencija posvećenih Snježnoj kraljici, ili, kako to vole reći svi izravno zainteresirani, "najboljim utrkama Svjetskog kupa". Doduše, desna ruka Milana Bandića nije se upustila u konkretniju analizu neprocjenjive koristi koju Zagrebu i Hrvatskoj donose te dvije slalomske utrke na Sljemenu.

SNOW QUEEN TROPHY: Nitko nema takvo snježno preseravanje kao mi

REPORTAŽA AUTOCESTE: Dva WC-a - 3,5 milijuna kuna, sranje iza WC-a - neprocjenjivo

NACIONALNI HOBI: Slavljenje poraza

U slučaju osam navedenih mjesta i većine ostalih stanica Svjetskog kupa dodatna objašnjenja su nepotrebna. Jednostavno, tamo lokalna vlast upuca nešto para u natjecanje koje prenose TV stanice iz barem deset zemalja i nada se da će prikazani kadrovi privući strane turiste željne novih skijaških destinacija. Ipak, kako rekosmo, oni uglavnom žive od zimskog turizma. Jedine iznimke su München i Moskva, no tamo se održavaju paralelni slalomi na kraćim umjetnim stazama, i to u gradu. Brzinska pretraga po internetu pokazat će da jednadžba na koju se oslanjaju čelnici mjesta u neposrednoj blizini velikih skijališta nema nepoznanica. Preciznije, Aspen Mountain nudi 103 kilometara označenih skijaških staza, Bansko ima 70 km, Chamonix 152 km, Cortina d'Ampezzo 110 km, Garmisch-Partenkirchen 40 km, Kranjska Gora 30 km, Kitzbühel 170 km, a Maribor 40 km.


Uvjereni smo da je u slučaju Snježne kraljice u pitanju tek obično pomodarstvo naslonjeno na uspjehe obitelji Kostelić

Najviši vrh Medvednice, odnosno Sljeme funkcionira po principu koji na engleskom govornom području zovu "what you see is what you get". Sva 4 (slovima: četiri, slogovima: če-ti-ri) nategnuta kilometra označenih skijaških staza vide se na panoramskoj snimci tijekom TV prijenosa Snježne kraljice. Svakome pri zdravoj pameti jasno je da "reklama koju si nitko ne može priuštiti bez ovakve utrke" u tom kontekstu nema puno smisla. Štoviše, čak bi i uspoređivanje Jaruna i Bundeka s Jadranskim morem imalo puno više logike od forsiranja teze da dva noćna slaloma donose neopisivu planetarnu promociju Zagrebu i Hrvatskoj. Dodatnu dimenziju cijeloj priči svakako daje i proračun Snježne kraljice. Prema službenim podacima, troškovi kompletne organizacije iznose 23 milijuna kuna. Grube procjene pokazat će da je u dosadašnjih osam izdanja sljemenskih utrka utrošeno više od 300 milijuna kuna. Velik dio podmiruju sponzori, a nešto daje i Grad Zagreb.


Do sada je u projekt koji simbolizira ova nagrada utučeno preko 300 milijuna kuna, ali marketinšku vrijednosti i promociju, objasnit će u Gradu, nitko si ne može priuštiti bez ovakve utrke

"Taj iznos je velik, ali to je tek kap u moru ukupnog budžeta," ustvrdit će Jelena Pavičić Vukičević nakon što će objasniti odnos marketinške vrijednosti i promocije koju si nitko ne može priuštiti bez ovakve utrke. Sudeći po ovom objašnjenju, jedan od rođaka zagrebačke dogradonačelnice mora biti ili Carlos Slim, ili Bill Gates, ili Warren Buffett, ili netko od preostale sedmorice s Forbesove liste deset najbogatijih ljudi na svijetu za 2011. godinu. Konkretnije, ta "kap u moru" iznosi 4,5 milijuna kuna, što znači da Grad Zagreb daje nešto manje od dvadeset posto ukupnog proračuna Snježne kraljice. Pritom ne treba zaboraviti da niti jedna projekcija troškova ne obuhvaća dvadesetak milijuna litara vode potrebnih za pravljenje umjetnog snijega, ZET-ove autobuse kojima se publika besplatno vozi na vrh brda te energiju za pokretanje snježnih topova i reflektora uz stazu. Suvišno je isticati da sve navedeno ide na račun poreznih obveznika sa zagrebačkom adresom.

Bilo bi krajnje nepošteno zaobići činjenicu da je u zadnje dvije godine proračun Snježne kraljice u dva navrata rezan zbog recesije. Konkretno, za 2011. je smanjen sa 25,5 milijuna kuna na 23,5 milijuna kuna, a u 2012. je sveden na 23 milijuna kuna. A grad kojem oko vrata visi Zagrebački holding s dugovanjima izraženim u stotinama milijuna kuna svake je godine uredno davao svoju "kap u moru" od 4,5 milijuna kuna za Snježnu kraljicu.


Bandić je kurtoazno isticao da je gradski proračun zbog recesije smanjen, a istovremeno je Snježna kraljica od Zagreba dobila uredno sljedovanje, bez ijedne kune rezanja

"Ne možemo u vrijeme kada dvadeset posto ljudi živi ispod egzistencijalnog minimuma trošiti više sredstava nego što smo ih trošiti u 2011. To nalaže ozbiljnost čelnih ljudi Grada na čelu sa mnom. Proračun za 2012. smanjili smo za 130 milijuna kuna u odnosu na 2011. Svi se moramo uklopiti u te gabarite. Zato je dvadeset posto manje sredstava za Advent i doček Nove godine presušna potreba," poručio je Bandić svojim sugrađanima 30. prosinca 2011. godine.

Suvišno je objašnjavati da izdanje Snježne kraljice za 2012. godinu nije osjetilo da dvadeset posto ljudi živi ispod egzistencijalnog minimuma. Kad se u obzir uzmu najavljena poskupljenja vode, komunalnih usluga i ZET-a, može se pretpostaviti da će Grad Zagreb i iduće godine pronaći 4,5 milijuna kuna za "najbolje utrke Svjetskog kupa". Na kraju krajeva, tu se ipak radi o "kapi u moru" za "reklamu koju si nitko ne može priuštiti bez ovakve utrke." Jedinu dvojbu predstavlja točna definicija tog marketinga. Naime, teško se oteti dojmu da bjesomučno rasipanje novca prezaduženog grada na skijalište s četiri kilometra skijaških staza u državi na rubu bankrota ne predstavlja ništa drugo nego promociju gluposti i obijesti.

Lupiga.Com

FOTO: Lupiga /ZG Holding, Sljeme

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije