PRLJAVI POSAO

A gdje je ponos što ne pripadamo mračnjacima zbog kojih se moraju stidjeti generacije?

ritn by: Braco Vuković | 26.08.2014.
PRLJAVI POSAO: A gdje je ponos što ne pripadamo mračnjacima zbog kojih se moraju stidjeti generacije?
Mudra je odluka splitskog gradskog vijeća da se odgodi imenovanje jedne ulice u gradu pod Marjanom koja je trebala ponijeti ime "Prvog splitskog partizanskog odreda". U kakvoj to zemlji živimo da se u gradu koji i dan danas svojataju talijanski neofašisti i iredenta ne može javno istaknut zahvala hrabroj "splitskoj dici" koja nije pristala na fašistički teror u svome gradu… Svakom razumnom čovjeku izlišno je opravdanje kako je riječ o „ideološkom pitanju“. Ideologija splitskih mladića (ni jedan nije imao više od 17 te 1941. godine) bila je otpor okupatoru. A gdje je danas ponos što ne pripadamo mračnjacima zbog kojih se moraju stidjeti generacije?

Mudra je odluka splitskog gradskog vijeća da se odgodi imenovanje jedne ulice u gradu pod Marjanom koja je trebala ponijeti ime "Prvog splitskog partizanskog odreda". Ta ocjena, dakako, izrečena je samo za politički kontekst. Drugi kontekst te odgode je za ozbiljno propitivanje - u kakvoj to zemlji živimo da se u gradu koji i dan danas svojataju talijanski neofašisti i iredenta ne može javno istaknut zahvala hrabroj "splitskoj dici" koja nije pristala na fašistički teror u svome gradu…

I dok bi ovaj prvi razlog još možda i prošao, drugi je svakako "skriven" u činjenici da su ih pobili kao glinene golubove oni koji su doveli talijanske fašiste u Split. Kažem, mogao bi biti, iako bi svakom razumnom čovjeku bila izlišna svaka rečenica opravdanja kako je riječ o „ideološkom pitanju“.

Ideologija splitskih mladića (ni jedan nije imao više od 17 te 1941. godine) bila je otpor okupatoru, pa ako je to ideologija onda bi zločesti i isključivi tako mogli nazvati i herojski otpor Vukovaraca. Nadam se da to toga ili dotle ipak nismo došli.

Prvi splitski partizanski odred
Njihova ideologija bila je otpor fašističkom okupatoru (FOTO: SRP)

Ova "politička minijatura"sa sjednice gradskog vijeća Splita tjera na još jedno razmišljanje - je li zbog toga i slavljenje Dana pobjede kod nas tako skromno i gotovo pa nezamjetno? U tu skrivenu logiku spada i uništavanje spomenike Narodnooslobodilačkom pokretu, pa bi zapravo neznanac ili neznalica mogao zaključiti kako Republika Hrvatska nije nastala 1945. godine ili bi možda mogao pomisliti da je nastala na nekim drugim, a ne slobodoljubivim tekovima u kojima je mladost podnijela najveću žrtvu

Suvremena Hrvatska, zbog brojnih i prljavih "demokratskih nasilja" protekle 24 godine nema više ni gospodarskih ni inih identifikacijskih vrednota. Ali, kad je u pitanju antifašizam - tu ima čist obraz. Njen udio u pobjedi Saveznika za modernu i slobodarsku Europu nemjerljiv je. 

Kome je danas u interesu nijekati ono što je hrvatski autentični legitimitet pred gradom, ali i svijetom i ono što je preambula Ustava ove zemlje? Negiranje tog blistavog dijela povijesti novi je zločin, a ne tobožnja borba za ravnotežu ili izjednačavanje ideologija! 

Demokratičnost nekog društva ne mjeri se vaganjem nečestivosti, već ponosom da ne pripadamo mračnjacima zbog kojih se moraju stidjeti generacije. Koketiranje s retrogradnim i propalim sluganskim režimima i dovođenje u vezu sa zasadama suvremene Evrope - prljav je posao

Da je tome tako potvrđuje Savezna Republika Njemačka koja itekako ima razloga slaviti Dan pobjede! Koga su Nijemci pobijedili? Sebe i sve ono što se zvalo kolektivno zlo koje ih je zavazda opomenulo. Možemo li i mi u Hrvatskoj sebi pogledati u lice i pružit civilizacijsku ruku pomirbe ljudi, a ne ideologija? Taj se odgovor čeka već 24 godine.

Lupiga.Com
Naslovna fotogafija: codeandreload.com

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije