Počelo je

14.03.2002.
Napad je ipak počeo. Kada smo pomislili da će SAD terorističke napade riješiti na neki drugi način, a ne izravnim napadom na Afganistan, Ameri su započeli s bojnim djelovanjem. Čini se da američka vojska nije potcijenila obrambeni potencijal Talibana, pa je akcija pripremana gotovo mjesec dana. Vojne snage SAD-a i Velike Britanije iz zraka su napale Afganistan nešto prije 19h po našem vremenu. Po tvrdnjama G.W. Busha ciljevi napada su položaji talibana, te teroristički kampovi za obuku u Afgaistanu. Eksplozije su do sada odjekivale u Kabulu i još nekim večim afganistanskim gradovima, što može ukazivati da su nastradali i neki civilni položaji. Talibani ove napade nazivaju terorističkim, te izražavaju svoju spremnost na džihad. Osim ratnih zadataka američko zrakoplovstvo bi trebalo, kako je predviđeno, imati i humanitarne zadatke koji se sastoje od dostavljanja pomoći tamošnjim civilima. Ovim potezom bi Ameri htjeli naglasiti kako se rat ne vodi protiv Islama. Potporu napadu za sada su dale EU , Njemačka, Francuska, Rusija, Nizozemska, Izrael, Japan, a izrazi potpore pristižu i dalje. Bush je zatražio i potporu američkog Kongresa, koju je dobio za nepuna dva sata. Nije poznato koliko dugo bi napad trebao trajati, ali čini se da bi to moglo biti sve do potpunog izvršenja zadanih ciljeva. Bush je pak pozvao Amerikance da u predstojećim mjesecima budu strpljivi. Mnoge svjetske i europske države su odmah nakon početka napada pojačale mjere sigurnosti, što se uglavnom odnosi na zaštitu objekata koji bi mogli postati eventualnim ciljevima terorističkih napada. Predsjednik SAD-a nije škrtario na izjavama, pa ću ih par i citirati: "Talibani će sada platiti cijenu", "Uživamo potporu cijeloga svijeta" "Današnji ciljevi su u Afganistanu, ali borba je šira" Među državama koje su pojačale mjere sigurnosti nalazi se i Hrvatska, što će se odraziti na pojačanu kontrolu putnika i robe. Račan će sutra sazvati sjednicu Vladinog Kriznog stožera, na kojoj će se razmotriti novonastala situacija. Inače, Krizni stožer je osnovan nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna, a cilj mu je koordinacija državnim tijelima u situacijama koje bi mogle ugroziti ljudske živote ili uzrokovati velike materijalne štete.
Napad je ipak počeo. Kada smo pomislili da će SAD terorističke napade riješiti na neki drugi način, a ne izravnim napadom na Afganistan, Ameri su započeli s bojnim djelovanjem. Čini se da američka vojska nije potcijenila obrambeni potencijal Talibana, pa je akcija pripremana gotovo mjesec dana. Vojne snage SAD-a i Velike Britanije iz zraka su napale Afganistan nešto prije 19h po našem vremenu. Po tvrdnjama G.W. Busha ciljevi napada su položaji talibana, te teroristički kampovi za obuku u Afgaistanu. Eksplozije su do sada odjekivale u Kabulu i još nekim večim afganistanskim gradovima, što može ukazivati da su nastradali i neki civilni položaji. Talibani ove napade nazivaju terorističkim, te izražavaju svoju spremnost na džihad. Osim ratnih zadataka američko zrakoplovstvo bi trebalo, kako je predviđeno, imati i humanitarne zadatke koji se sastoje od dostavljanja pomoći tamošnjim civilima. Ovim potezom bi Ameri htjeli naglasiti kako se rat ne vodi protiv Islama. Potporu napadu za sada su dale EU , Njemačka, Francuska, Rusija, Nizozemska, Izrael, Japan, a izrazi potpore pristižu i dalje. Bush je zatražio i potporu američkog Kongresa, koju je dobio za nepuna dva sata. Nije poznato koliko dugo bi napad trebao trajati, ali čini se da bi to moglo biti sve do potpunog izvršenja zadanih ciljeva. Bush je pak pozvao Amerikance da u predstojećim mjesecima budu strpljivi. Mnoge svjetske i europske države su odmah nakon početka napada pojačale mjere sigurnosti, što se uglavnom odnosi na zaštitu objekata koji bi mogli postati eventualnim ciljevima terorističkih napada. Predsjednik SAD-a nije škrtario na izjavama, pa ću ih par i citirati:
"Talibani će sada platiti cijenu", "Uživamo potporu cijeloga svijeta"
"Današnji ciljevi su u Afganistanu, ali borba je šira"

Među državama koje su pojačale mjere sigurnosti nalazi se i Hrvatska, što će se odraziti na pojačanu kontrolu putnika i robe. Račan će sutra sazvati sjednicu Vladinog Kriznog stožera, na kojoj će se razmotriti novonastala situacija. Inače, Krizni stožer je osnovan nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna, a cilj mu je koordinacija državnim tijelima u situacijama koje bi mogle ugroziti ljudske živote ili uzrokovati velike materijalne štete.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije