U povodu Svjetskog dana slobode medija danas je Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo godišnje nagrade za 2016. godinu u osam kategorija, a među dobitnicima nagrada u dvije kategorije su i dvije Lupigine autorice. Naša kolumnistica i novinarka, Jasna Babić, dobila je nagradu Otokar Keršovani za životno djelo, dok je Melisa Skender nagrađena nagradom Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo. 

Nagradu za novinara godine, koja je jedina nagrada o kojoj nisu odlučivali ocjenjivački žiriji, već su o dobitniku dopisnim putem glasali članovi HND-a, dobio je urednik i voditelj RTL Direkta, Zoran Šprajc. U toj su kategoriji osim Šprajca bili nominirani urednik Nacionala Berislav Jelinić, urednik i voditelj N1 televizije Tihomir Ladišić te novinar 24 sata Boris Rašeta.

Dobitnici ovogodišnjih nagrada HND-a (FOTO: Lupiga.Com)

„Ne može svatko biti član novinarskog društva, ne može svatko kvalitetno sastaviti rečenicu. Prije svih priča da su drugi krivi, mi novinari moramo pravilno raditi svoj posao“, poručio je Šprajc nakon dodjele nagrade. 

Uz veliki pljesak popraćena je objava da je nagradu za životno djelo Otokar Keršovani dobila Lupigina kolumnistica i novinarka, Jasna Babić, koja nije mogla nazočiti dodjeli nagrade. No, stoga je uputila iznimno snažnu poruku.

„Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva - onda se brate mili može i oduzeti. Onaj tko daje taj i uzme“, poručila je Jasna Babić, za koju se u obrazloženju dodjele nagrade ističe da je „sinonim hrabrog novinarstva u Hrvatskoj“.

„Sinonim hrabrog novinarstva u Hrvatskoj“ - Jasna Babić (FOTO: Hina)

„Jasna Babić novinarstvom se počinje baviti u 'omladinskoj štampi', a sredinom osamdesetih odlazi u 'veliku štampu'. Godine 1988., kao već izrazito afirmirana novinarka, ulazi u profesionalno novinarstvo. U vrijeme Domovinskog rata radila je kao ratna reporterka, a u drugoj polovini devedesetih novinarsko pero hrabro umače u društvenu kaljužu otkrivajući brojne društvene i političke afere poslijeratnog tranzicijskog društva“, stoji u obrazloženju, gdje se spominje i kako rijetko koji hrvatski novinar ili novinarka može bez gorčine spomenuti kako je sudjelovao i preživio toliko mnogo novinarskih tranzicija. Naime, Jasna Babić, među ostalima, je radila za Danas, Zapad, Večernji list, Slobodnu Dalmaciju, Globus, Nacional, 24express, a danas piše za Lupigu. Također je autorica dviju knjiga, „Zagrebačka mafija“ iz 2003. godine o kriminalizaciji hrvatske politike i pravosuđa te „Urota Blaškić“, o „podzemnom hrvatskom savezništvu u komadanju Bosne i Hercegovine“, objavljenoj 2005. godine. 

„Nagradu Jasna Babić dobiva u pravom trenutku, u 60. godini života, od kojeg je posljednju polovicu intenzivno i predano posvetila profesionalnom radu. Kao i mnoge njezine kolegice i kolege bez stalnog je zaposlenja, a sudbinu suvremenog prekarnog proletarijata dijeli s brojnima iz vlastite generacije, ali i onima koji su tek krenuli na put novinarstva. Život je nije štedio. Od siječnja 2015. vezana je uz invalidska kolica. Jasna kaže da sada svijet promatra iz žablje perspektive, ali, tvrdi, ne žali ni za čime“, zaključuje se u obrazloženju nagrade ističući kako je njezin predani i nepotkupljivi rad uvjerio članove ovogodišnjeg Ocjenjivačkog obora HND-a da je upravo Jasna Babić, unatoč snažnoj i vjerodostojnoj konkurenciji, iznimno pridonijela hrvatskom novinarstvu i zaslužila jednu od najčasnijih nagrada HND-a – nagradu za životno djelo Otokar Keršovani.

I nagradu za internetsko novinarstvo, po sudu ocjenjivačkog odbora, zaslužila je Lupigina novinarka, Melisa Skender. Ona je nagrađena za tekst „Pozadina priče o crkvi na Savici: u trgovanju Zagreba s crkvom spašava se zemljište tvrtke u kojoj je suvlasnik Bandićev donator“ objavljenom na ovome portalu 22. srpnja 2016. godine, ali i za desetak drugih tekstova o „slučaju Savica“ koje je objavila Lupiga.

„Slučaj gradnje crkve u parku na zagrebačkoj Savici i otpor stanovnika tog kvarta jedna je od priča koja je prošle godine obilježila gradske stranice najtiražnijih tiskovina. Korak dalje od anketiranja građana i izvještavanja o čestim prosvjedima inicijative 'Čuvamo naš park' otišla je novinarka internetskog portala Lupiga.com Melisa Skender“, objašnjava se u obrazloženju, gdje se navodi kako je Lupigina novinarka otkrila da je priča o Savici samo dio puno šire igre oko zamjena zemljišta Grada i Crkve.

„Ovo je nagrada za stanare Savice, za zagrebačke studente i nastavnike, za građanski otpor samovolji moćnika i političkom nasilju. Nagradu je zaradila Lupiga, redakcija u kojoj sam lani bila zaposlena i u kojoj danas nije zaposlen nitko. Jer bi voljeli da nas nema. Ideja je neprofitnih medija da se novinarstvo vrati ljudima. Da se u medijskom prostoru zasićenom političarima, aferama i samozvanim sveznadarima konačno čuje i glas onih koji plaćaju porez za funkcionalnu državu. Publika neprofitnih medija nije samo broj s kojim se trguje. Novinari neprofitnih medija nisu obavezni privređivati za nekakvog gazdu“, rekla je Melisa Skender nakon što je primila nagradu objašnjavajući kako su slobodni novinari danas nepoželjni jednako kao i neposlušni građani.

„Ja mislim da je moja karijera procvjetala onog dana kada sam počela raditi na Lupigi. I meni to još uvijek zvuči kao san, da sam bila u stalnom radnom odnosu na jednom portalu gdje nijedna tema nije bila ni previše lokalna, ni previše komplicirana, ni previše neisplativa, niti je vrijeđala nekog od naših sponzora. Dakle, meni je neki povratak novinarstvu zapravo bila Lupiga“, poručila je Skender.

"Slobodni novinari danas nepoželjni jednako kao i neposlušni građani" - Melisa Skender (FOTO: Lupiga.Com)

Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobio je novinar 24 sata, Hajrudin Merdanović, za seriju tekstova o Perici Matasu, čovjeku koji je bez identiteta u psihijatrijskoj bolnici na Rabu, proveo 36 godina. 

„Malo je novinarskih radova danas koji se temelje na višetjednim istraživanjima i upornom traganju za istinom“, ističe se u obrazloženju. 

Za televizijsko novinarstvo nagrađene su Daniela Draštata, Marijana Kranjec i Ljiljana Mandić, koje potpisuju film „Neprežaljeni“, u produkciji Hrvatske radiotelevizije. 

„Radi se o iznimno dojmljivom dokumentarnom filmu koji na vrlo životan način govori o romskom stanovništvu iz okolice Županje i Vinkovaca koje je na tom području živjelo do 1942. godine. Posvećen sjećanju na romske žrtve Holokausta, odnosno Porajmosa, film je bilješka o stradanju ovoga naroda u NDH“, stoji u obrazloženju odluke žirija. 

Nagradu za radijsko novinarstvo dobio je Albert Petrović za emisiju „Tko je ovdje lud“ koja ide u eteru Hrvatskog radija Rijeka. Petrović je urednik emisije koju osmišljavaju i oblikuju psihički bolesne odrasle osobe iz Doma Turnić u Rijeci. 

„Poigravajući se žanrovima, u rasponu od klasično-novinarskih do glazbenih, ispovjednih ili dramskih, emisija postiže rijetku raznolikost koja nas suptilno približava svijetu njihovog zakinutog građanstva“, obrazloženje je dodjele ove nagrade Petroviću.

Za istraživačko novinarstvo nagrađene su novinarke Nacionala, Sandra Carić Herceg i Orhidea Gaura Hodak. One potpisuju tekst koji je opasno uzdrmao prošlu hrvatsku vladu. Radi se o tekstu „Kako su se plaćale konzultantske usluge Karamarkovoj supruzi – Lobist Mola Ani Karamarko platio 60 tisuća eura“.

Nagrađene za tekst koji je srušio vladu - Sandra Carić Herceg i Orhidea Gaura Hodak (FOTO: Hina)

Nagradu za novinsku fotografiju Nikša Antonini dobio je Jurica Galoić iz agencije Pixell koji je ovjekovječio dva prošlogodišnja potpredsjednika Vlade, Tomislava Karamarka i Božu Petrova tijekom postrojavanja HV-a na stadionu NK Zagreb. Sama fotografija oslikava trenutak u kojem se odvija najteža kriza tadašnje vlade, a koja će nekoliko dana kasnije dovesti do pada Vlade i prvih izvanrednih izbora u hrvatskoj povijesti.

Goran Šantar i Davorin Tram, dobili su nagradu za najbolji snimateljski prilog. Riječ je o filmu „Usidreni“ Nove TV koji kroz životne priče pet sugovornika govori o vukovarskoj današnjici, ali i budućnosti toga grada.

Uvodni govor, prije dodjele nagrada, održao je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Saša Leković objasnivši da su se danas sastali kako bi uveličali svečanost dodjele tradicionalnih nagrada HND-a onim kolegicama i kolegama koji su svojim radom dokazali da poštuju temeljna etička i profesionalna načela novinarstva proizvodeći pri tome novinarske uratke koje su njihove kolegice i kolege ocijenile najuspješnijima u 2016. godini među mnoštvom kandidiranih.

„Vrijeme je lažnih vijesti i 'alternativnih činjenica', globalno se povećava ugroženost medijskih sloboda. U nekim zemljama je na desetke novinara ubijeno u proteklih godinu dana, u nekima su stotine novinara u zatvorima zbog toga što su radili svoj posao. Dan slobode medija, zbog svih okolnosti, nije dan kada možemo slaviti visoke dosege medijskih sloboda već dan kada podsjećamo da su te slobode sve ugroženije“, rekao je Leković, napominjući kako nas mora zabrinuti što je Hrvatska, uz Poljsku i Mađarsku, svrstana među zemlje s najnižim stupnjem medijskih sloboda u Europskoj uniji, dok je istovremeno najviše nazadovala među zemljama jugoistočne Europe.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina