Trebaju li oni koji se ne žele cijepiti snositi troškove liječenja ukoliko zbog Covida 19 završe u bolnici?
Singapur je prva zemlja na svijetu koja je uvela plaćanje troškova liječenja za osobe koje se odbijaju cijepiti, a zaraze se koronavirusom. Odluku su donijeli početkom prosinca, a sada se zahuktala i javna rasprava koja bi mogla dovesti do sličnog scenarija u Njemačkoj, na koju Hrvati, inače, tradicionalno gledaju kao na neprikosnoveni uzor.
Deutsche Welle ovih je dana pisao kako je bavarski ministar zdravlja Klaus Holetschek pozvao sve stranke da već u siječnju u Bundestagu donesu zakon o obaveznom cijepljenju svih građana protiv korone. Govorio je i o sankcijama za one koji se ipak ne bi cijepili, ukoliko se ta obaveza uvede. Ti građani bi mogli plaćati financijske kazne, a postoji i mogućnost da necijepljeni plaćaju veći iznos za zdravstveno osiguranje od cijepljenih, da moraju dijelom snositi troškove liječenja od korone ili da ne dobivaju novac kad su na bolovanju.
„Jer, znatno je veći rizik da necijepljeni teško obole od korone“, rekao je ministar Holetschek.
Tamo slična pravila postoje već za ljude koji moraju biti medicinski zbrinuti ukoliko dođe do zdravstvenih komplikacija nakon neuspjelih estetskih operacija ili imaju zdravstvene posljedice zbog tetovaža i pirsinga.
Početkom mjeseca se i Udruženje liječnika opće prakse Berlina izjasnilo za to da necijepljeni snose dio troškova ukoliko obole od korone. Deutsche Welle ističe kako bi takva odluka skupo koštala osobe koje se ne žele cijepiti. Kako je izračunalo zdravstveno osiguranje AOK, liječenje oboljelog od korone koji završi na respiratoru košta u prosjeku 34.200 eura, a ako se koriste „umjetna pluća“ (ECMO) onda cijena spašavanja života raste na visokih 92.000 eura. Liječenje prosječnog pacijenta oboljelog od korone, bez potrebe za respiratorom i „umjetnim plućima“, prema istom izračunu košta 5.800 eura.
Etički savjet koji savjetuje njemačku vladu većinom je glasova podržao uvođene obaveznog cijepljenja za odrasle. Dvadeset članova je bilo za, a četvero protiv. Od njih 20, sedmero je mišljenja da je dovoljno da se na cijepljenje obvežu oni iz rizičnih grupa – stariji ili građani s kroničnim oboljenjima.
Pravnica Frauke Rostalski, koja je u Etičkom savjetu bila protiv obaveznog cijepljenja, rekla je za magazin Focus da postoje dvojbe koliko je cjepivo efikasno protiv novog soja virusa.
„Onda bi uvođenje obaveznog cijepljenja značilo da obavezujemo građanke i građane na cjepivo koje možda i nema dovoljnu efikasnost da doprinese rasterećenju zdravstvenog sistema“, smatra Rostalski.
Nijemci su izračunali da liječenje teško oboljelog pacijenta u prosjeku košta 110.000 eura (FOTO: Lupiga.Com)
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), navodi se na njihovoj stranici, plaća za sve svoje osigurane osobe testiranje na koronavirus, odnosno plaća tipizaciju virusa molekularnim metodama ugovornim zdravstvenim ustanovama HZZO-a. Osim testiranja, HZZO osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u potpunosti za cjelokupnu zdravstvenu zaštitu u vezi sa zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprečavanje njihova širenja.
Sva zdravstvena zaštita vezana za liječenje koronavirusa pokrivena je iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, što znači da su i oni koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje u slučaju liječenja od koronavirusa oslobođeni od plaćanja participacije.
Novinari RTL televizije provjerili su u studenom kako bi takva praksa izgledala u Hrvatskoj i koliko bi pacijente koštalo da sami moraju platiti liječenje. Došli su tako do podatka da bi 36.000 kuna platili pacijenti koji su ležali na normalnom bolničkom odjelu – dan, naime, košta oko 3.000 kuna, a prosjek boravka u bolnici je 12 dana. Oni koji završe na intenzivnoj i na respiratoru platili bi oko 110.000 kuna. Prema tom okvirnom izračunu trošak jednog dana takvog liječenja iznosi 7.800 kuna, a prosjek hospitalizacije je 14 dana.
Ideju da necijepljeni snose troškove participacije imala je nedavno i predsjednica slovenske Liječničke komore te glavna infektologinja u vladinu savjetu za epidemiju, Bojana Beović, koja je izjavila početkom mjeseca, prenosi portal Zdravlje, da bi novčana penalizacija u liječenju necijepljenih covid-bolesnika bila „pošteno rješenje“.
Na njenu izjavu promptno je reagiralo slovensko Ministarstvo zdravstva koje se odlučno protivi takvom prijedlogu, smatrajući da bi on imao nerazmjerne posljedice na pristup zdravstvenoj zaštiti. Iz ministarstva su poručili da se “zdravstveni sustav u Sloveniji temelji na načelima solidarnosti, neprofitnosti i socijalne pravde”.
A Slovenija u takvoj praksi ne bi smjela biti izuzetak već bi se svaki zdravstveni sustav trebao temeljiti upravo na tim načelima te je itekako moralno upitno poticati bešćutne prakse vrlog novog doba u kojem ako nemaš novca – umireš.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: HINA/EPA/Filippo Venezia
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"
Ovo oko plaćanja liječenja nije tako jednostavno, ima tu dosta nejasnoća o kojima je potrebna ozbiljnija rasprava.
Ali testiranje da ti plaćamo jer se odbijaš cijepiti...izvoli junačino podnijeti malu žrtvu za svoja uvjerenja, da ne kažem "demokratska prava" na posjedovanje virusa, vadi pare tri puta tjedno za test pa se onda kurči a možeš biti i antivakser o svom trošku.