Priče iz zagrebnog života
Pisca i pjesnika Faruka Šehića (BiH) kritika naziva "glasnikom pregažene generacije". Njegove priče ("Pod pritiskom"), pjesme ("Pjesme u nastajanju", "Hit depo", "Transsarajevo", "Moje rijeke") i roman ("Knjiga o Uni") stavili su ga u red najvećih autora u jeziku koji razumijemo. Za roman "Knjiga o Uni" Europska unija nagradila ga je 2014. godine Europskom nagradom za književnost, a godinu dana ranije za istu knjigu dodijeljena mu je nagrada Meša Selimović. Ne bez ponosa možemo reći da je Šehić i redoviti suradnik našeg portala. (FOTO: Lupiga.Com)
Edo Popović (Hrvatska), pisac i novinar. Zbirka priča u kojima se radnja događa u Zagrebu teško da može proći bez Popovića, nagrađivanog zagrebačkog pisca čija su djela prevedena na desetak svjetskih jezika. Uz Edino ime stavit ćemo njegove dobro poznate naslove - "Ponoćni boogie", "Izlaz Zagreb jug", "Dečko, dama, kreten, drot"... Spada u red najboljih hrvatskih autora srednje generacije. (FOTO: Facebook/EdoPopovic)
Josip Mlakić (BiH), pisac i scenarist, autor romana "Živi i mrtvi" (prema kojem je redatelj Kristijan Milić snimio uspio dugometražni film), "Kad magle stanu", "Planet Friedman", "Ponoćno sivo", "Psi i klaunovi" ... U "slobodno vrijeme" radi kao inženjer strojarstva u tvornici čeličnih konstrukcija i tehnološke opreme. Kao student u sarajevskim je knjižarama znao potrošiti cijelu stipendiju. Dobitnik je nagrade VBZ-a te nagrada Ksaver Šandor Gjalski i Kočićevo pero. (FOTO: Lupiga.Com)
Teofil Pančić (Srbija), pisac i novinar, kolumnist beogradskog tjednika Vreme. Formativne godine proveo je u Zagrebu, a vrata zagrebačkog stana u Aleji Viktora Bubnja zadnji put je zatvorio 1991. godine. Reći će da je to za njega bio tektonski poremećaj koji je odredio sve što mu se nakon toga dogodilo u životu. Dobitnik Nagrade Dušan Bogavac za etiku i hrabrost. Dosad objavio: "Aleja Viktora Bubnja", "Urbani Bušmani", "Čuvari bengalske vatre", "Na hartijskom zadatku" i tako dalje... (FOTO: Facebook/TeofilPancic)
Ivana Simić Bodrožić (Hrvatska), spisateljica i pjesnikinja nagrađena, između ostalog, Kočićevim perom i Goranom za mlade pjesnike/inje. Autorica vrlo uspješnog romana "Hotel Zagorje", zbirke poezije "Prvi korak u tamu", jedna od najistaknutijih autora/ica mlađe generacije hrvatskih pisaca i spisateljica. U planu je ekranizacija njezinog romana "Hotel Zagorje". Vrlo smo sretni što Ivanu Simić Bodrožić imamo u ovoj zbirci. (FOTO: Novilist.hr)
Andrej Nikolaidis (Crna Gora), pisac i novinar zbog kojeg su se razmjenjivale diplomatske protestne note između Srbije i Crne Gore. Autor romana "Katedrala u Sijetlu", "Mimesis", "Sin", "Dolazak", "Odlaganje", "Parezija". Još jedan "naš" dobitnik Europske nagrade za književnost kao i crnogorske državne nagrade Miroslavljevo jevanđelje. Zbog svojih tekstova bio je u više navrata izložen sudskim progonima, ali i prijetnjama. Rođen u Sarajevu, a od 1992. godine živi u Ulcinju. (FOTO: Privatna arhiva)
Marko Tomaš (BiH), pisac i pjesnik. Rođen u Ljubljani, živio u Sarajevu, Somboru, Mostaru, Zagrebu i Splitu. Objavio ove zbirke poezije: "S rukama pod glavom", "Mama, ja sam uspješan", "Život je šala", "Zbogom fašisti", "Marko Tomaš i druge pjesme"... Pokretač i urednik časopisa Kolaps. Vodio splitsku knjižaru Utopija. Pjesme su mu prevođene na nekoliko europskih jezika. (FOTO: Facebook/MarkoTomas)
Nora Verde (Hrvatska) - spisateljica, pjesnikinja i novinarka. Prvu zbirku poezije ("Sezona bjegova") objavila je s dvadeset godina. Nastavlja s prozom: "Posudi mi smajl" i "Do isteka zaliha". S radovima se javlja u nizu izbora poezije. Sama o sebi kaže da je opsjednuta generacijom X, eskapizmom, pop i rock herojima i heroinama... Radila kao novinarka i urednica u sektorima kulture, glazbe, televizije i nezavisnih medija. S pričom "Samo daj" 2011. godine osvojila je prvu nagradu na festivalu Kratka priča je ženskog roda. (FOTO: Dada Žitko)
Zagrebački nadgrobni spomenici
Bekim Sejranović (BiH/Norveška), pisac koji se javlja zbirkom priča "Fasung", a zatim romanima "Nigdje niotkuda", "Ljepši Kraj" i "Sandale". Scenarist dokumentarnog filma "Od Tokija do Morave", koji je radio s japanskim redateljem Mokuom Teraokom. Za roman "Nigdje niotkuda" 2009. godine dobio je nagradu Meša Selimović. Već 22 godine ne uspijeva dokučiti živi li u Norveškoj, Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. U Oslu magistrirao južnoslavensku književnost. Prevodi s norveškog. Od toga uglavnom živi. (FOTO: Lupiga.Com)
Goran Samardžić (BiH), pisac i pjesnik, rođeni Sarajlija koji je veći dio mladosti proveo na beogradskom asfaltu. Autor je zbirki poezije "Lutke", "Otkazano zbog kiše", "Između dva pisma". Napisao je dva romana i jednu knjigu poezije i proze: "Šumski duh", "Ljudi koje su na krilima donijele guske", "Sikamora". Za roman "Šumski duh" dobio je nagradu Društva pisaca BiH. Suvlasnik ugledne sarajevske izdavačke kuće i knjižare Buybook. (FOTO: Privatna arhiva)
Kako nas je Isusek ispratio u partizane
Ahmed Burić (BiH) – pjesnik, pisac, urednik i novinar. Posljednjih deset godina Burić je objavio više od četiri tisuće članaka o političkim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine i jugoistočne Europe. Objavio zbirku pjesama "Bog tranzicije" te poetsku analizu "Posljednje suze nafte i krvi". Koautor knjiga "Zvučni zid" i "Majstor s mora". Autor je više kratkih priča objavljenih u književnim časopisima Lica, Fantom slobode, Godine nove, Balkanis. Jedna od Burićevih kratkih priča je pred vama. (FOTO: Milutin Stojčević)
Damir Pilić (Hrvatska), pisac i novinar. Magistar psihologije, nekoć novinar Feral Tribunea, a danas Slobodne Dalmacije. Objavio je dva romana: "Đavo prvo pojede svoju majku" i "Splitting – kako sam tražio Srbe po gradu". Također, autor psihološke monografije "Samoubojstva: oproštajna pisma". Koautor monografije "Torcida: pogled iznutra", koju je radio s profesorom Draženom Lalićem. Također, koautor je književno-znanstvene studije ("Dedal na iglama") o splitskim apstinentima, bivšim ovisnicima o heroinu. (FOTO: Stav, Igor Mušić)
Boba Đuderija (Hrvatska), spisateljica i kolumnistica, jedna od najpoznatijih hrvatskih blogerica i autorica brojnih literarnih osvrta i kratkih priča. Naša redovita suradnica. Literarnim se poslom počela baviti kao vanjska suradnica Slobodne Dalmacije, gdje je u podlistku Pomet objavljivala humoreske. Autorica knjige "Marčelina", kompilacije erotsko-domoljubnih kontemplacija. U ljeto 2010. godine osvaja nagradu na Casanova festu za najbolju erotsku priču. (FOTO: Privatna arhiva)
Davor Mandić (Hrvatska), pisac, pjesnik i novinar. Profesor Hrvatskog jezika i književnosti. Kruh zarađuje kao novinar kulturne rubrike Novog lista. Dosad je objavio zbirku poezije "Mostovi" te zbirku priča "Valjalo bi me zamisliti sretnim". Godine 2009. javio se s poezijom pa se prebacio na teren kratke priče. Dečko koji obećava i od kojeg se puno očekuje. O kratkoj priči kaže: "ona je kao quickie: svlačiš samo najnužnije, ulaziš in medias res, ne trošiš vrijeme na elaboriranja i nisi se okrenuo, a već pališ cigaretu." (FOTO: Facebook/DavorMandic)
Siniša Pavić (Hrvatska), novinar, kritičar i pisac. Autor hvaljenih djela "Ljubav prema kužini" i "Plačeš li to". Rođeni Splićanin, koji je zbog studija psihologije odselio u Zadar, a nakon toga u Zagreb. Radio kao dopisnik Slobodne Dalmacije, a danas kao zagrebački dopisnik Novog lista. Njegova knjiga "Plačeš li to" smatrana je briljantnom mini studijom o međuljudskim odnosima. Svrstavaju je u novu emotivnu mušku prozu. Zašto? Zato što toliko topline koliko ćete naći u djelima Siniše Pavića ima valjda još samo u majčinom krilu. (FOTO: Facebook/SinisaPavic)
Gordan Duhaček (Hrvatska), pisac, novinar i LGBT aktivist, autor je proznog djela "Destruktivna kritika i druge pederske priče". U pitanju je roman o odrastanju mladog homoseksualca na relaciji Sarajevo – Beč – Zagreb. Redovito se javlja prilozima na T-portalu, angažiran je u LGBT pokretu za jednakost. Nakon završene Katoličke gimnazije u Tuzli, odlazi na studij novinarstva i komunikologije u Beču. Nakon završenog fakulteta živi u Sarajevu, gdje piče filmske kritike za tjednik Dani. Od 2006. godine živi u Zagrebu. Za nas je napisao kratku priču. (FOTO: Kulturpunkt.hr)
Vid Jeraj (Hrvatska), pisac i pjesnik. Njegov književni prvijenac objavljen je pod naslovom "Krvna slika". Vid Jeraj slobodni je umjetnik, već godinama prisutan u kulturnom životu Zagreba. Organizator i sudionik večeri slam-poezije, radijski voditelj i urednik, DJ i, ne manje važno, pasionirani ljubitelj jazza. Jeraj se javlja i kao novinar, glumac, performer, moderator raznih tribina... Član glazbene grupe Stožer za obranu digniteta od muhara (Sodom), aktivist, voditelj niza glazbenih radionica. (FOTO: Facebook/VidJeraj)
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Lupiga.Com
Tata Branko malo kasnim ... puno te pozdravljam !! Zamisli tek ću večeras pročitati Teofila