Grad Rijeka dobio je 69 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije za obnovu broda „Galeb“ usidrenog u riječkoj luci i barokne palače u kojoj se nalazila upravna zgrade nekadašnje riječke šećerane. Pravi je to primjer i putokaz na koji način se mogu koristiti europski fondovi.

„Riječ je o reprezentativnim zaštićenim spomenicima kulture koji će biti dio projekta Europske prijestolnice kulture 2020. godine, Upravna zgrada kao Muzej grada Rijeke, a brod Galeb će postati svojevrsna podružnica ovog Muzeja. Naime, sam brod bio je dio svih režima 20. stoljeća i zato postaje muzej u kojem će imati glavnu ulogu“, objašnjavaju u Gradu Rijeci, zadovoljni ovim bespovratnim sredstvima, koja čine oko 85 posto potrebnog budžeta, s obzirom da su ukupni troškovi procijenjeni na 81 milijun kuna.

Nekada slavni brod već je godinama olupina, a to će se sada promijeniti (FOTO: Wikipedia)

Projekt će sutra u riječkoj luci predstaviti gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Grada Rijeke Nikolina Radić Štivić i direktorica tvrtke Rijeka 2020 d.o.o. Emina Višnić.

Radi se o integriranom programu "Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ koji za cilj ima obnoviti i staviti u funkciju dva vrlo reprezentativna zaštićena spomenika kulture. Program je prijavio Grad Rijeka, inače Europska prijestolnica kulture 2020. godine, a prošao je svih sedam krugova zahtjevne evaluacije. 

Radi se, kažu u Gradu Rijeci, o jednoj od najljepših baroknih plača na ovim prostorima, građenoj za Upravnu zgradu nekadašnje riječke šećerane (FOTO: lokalpatrioti-rijeka.com)

Burna povijest „Galeba“ započinje 1936. godine kada talijanska tvrtka Regia Azienda Monopoli Banane, u genoveškom brodogradilištu naručuje četiri brza dizelska broda. „RAMB III“ bilo je prvo ime ovog broda, koji se nedugo nakon porinuća prenamjenjuje u ratnu prateću krstaricu. U libijskom Bengaziju Britanci su ga torpedirali 1941. godine, odakle je otegljen na Siciliju, a sa Sicilije, poslije talijanske kapitulacije, u Trst, gdje ga njemačka vojska preuređuje u minopolagač i daje mu ime „Kiebitz“. 

„Kiebitz“ je na Kvarneru i sjevernom Jadranu „posijao“ na tisuće mina, sve dok ga u studenom 1944. godine nije potopilo savezničko zrakoplovstvo. Nakon nekoliko mjeseci zahtjevne operacije vađenja broda s dubine od 22 metra, početkom 1948. godine brod je djelomično rastavljen te luksuzno rekonstruiran u pulskom brodogradilištu. O vađenju broda ispod površine mora snimljen je i dokumentarni film koji možete pogledati u narednom videu. Preuređen je predan Jugoslavenskoj ratnoj mornarici kao školski brod „Galeb“, a potom je dobio ulogu po kojoj ga građani i najviše pamte - postao je rezidencijalna jahta jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita. 

Statistike kažu kako je Tito na „Galebu“ proveo 318 dana, a brod je prešao gotovo 160.000 kilometara, pri čemu su na njemu uz Tita boravila 102 svjetska državnika, među njima britanski premijer Winston Churchil, predsjednik SSSR-a Nikita Hruščov, prvi indijski premijer Džavaharlal Nehru, etiopski car Haile Selasija, predsjednik Egipta Gamal Abdel Naser, grčki kralj Pavle, marokanski kralj Hasan II. ... 

Jedno od najznačajnijih Titovih putovanja s „Galebom“ je zasigurno njegov posjet Velikoj Britaniji 1953. godine, što je bio prvi puta da neki komunistički vođa posjećuje tu zemlju. „Galeb“ je uplovio u Temzu, a masa građana nagurala se uz rijeku kako bi nazočila ovom događaju. Posljednje Titovo putovanje ovim brodom dogodilo se 1979. godine, nakon čega započinje polagano pretvaranje „Galeba“ u olupinu kakva je danas.XXXXXXXXXXXXXXXXXxx

Za vrijeme rata povučen je u Boku kotorsku, gdje je ustupljen vladi Crne Gore, koja ga kasnije prodaje liberijskoj kompaniji u vlasništvu bogate grčke obitelji, da bi na koncu bio otegljen u Remontno brodogradilište Viktor Lenac u Rijeci. Kako vlasnik nije podmirio nastala višegodišnja dugovanja, uslijedio je sudski postupak, a na koncu je Ministarstvo kulture 2006. godine Galeb proglasilo kulturnim dobrom te je dvije godine kasnije brod postao vlasništvo Grada Rijeke koji je na organiziranoj dražbi iskoristio pravo prvootkupa. 

„Grad mora voditi računa o svom vlasništvu. 'Galeb' je dio naše povijesti, on svjedoči o jednom vremenu i brojni su ljudi među kojima ovaj brod ima gotovo kultni status. Josip Broz Tito bio je svjetski poznat državnik, a danas je značajna povijesna figura. Siguran sam da će 'Galeb' postati još jedna riječka turistička zanimljivost“, poručivao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel prije nego li se iskristalizirala ideja programa „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ prema kojem će se najveći dio broda, komandni most, prostorije koje je koristio Tito te strojarnica s originalnim motorima pretvoriti u muzej, dok će dvadesetak posto brodske površine biti namijenjeno komercijalnim sadržajima. „Galeb“ će, dogovoreno je, biti vezan uz lukobran Molo longo. 

„Rijeka osim 'Galeba' nema previše atrakcija koje bi mogle imati međunarodni odjek. To može imati priča industrijske baštine u kojoj je potencijalno najatraktivnija ona o torpedu, Trsatska gradina i Laval, priča o D'Annunziju ili pak Teatro Fenice. Zaista se trudimo balansirano ulagati u gradsku kulturnu baštinu, no jasno je da su želje jedno, a mogućnosti nešto drugo“, svojevremeno je izjavio pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar.

Palača šećerane nalazi se u Krešimirovoj ulici, nedaleko željezničkog kolodvora, a izgrađena je 1786. godine, nakon velikog požara. Cijeli kompleks rafinerije šećera, poznate i kao Zuccheriera, bio je smješten uzduž nekadašnje morske obale. Nakon što je Zuccheriera otišla u stečaj, upravna zgrada 1832. godine postaje vojarna mađarske vojske. U kompleksu 1851. godine s radom započinje Tvornica duhana, a u upravnu zgradu kasnije se smješta tvornica motora Rikard Benčić. 

Cijeli kompleks bivše rafinerije nalazi se pod zaštitom Konzervatorskog zavoda i u njemu već traju restauratorski radovi, a nakon završetka radova tamo će se smjestiti niz kulturnih institucija - knjižnica, Muzej grada Rijeke i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. S obzirom da se radi o prostoru površine od 5.700 četvornih metara u velebnoj palači će svoje mjesto dobiti i udruge te organizacije koje se bave kulturnom baštinom. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikipedia/screenshot/YouTube

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"