Uglavnom, u nas nema puno dobre djece, to je jasno po tome u što nam se ona već generacijama pretvaraju čim odrastu i uđu u, recimo, Vladu ili Sabor. No, posve je drugačije na sjeveru Europe gdje ih ima toliko da Svetom Nikoli treba pomagač, da ne kažemo rob, kako bi svoj dobroj djeci uspio podijeliti slatkiše.

Naime, Zwarte Piet prema davnoj je germanskoj legendi bio zarobljeni đavo na prisilnom radu, a u 19. stoljeću dobio je prekomandu u Belgiju i Nizozemsku gdje je poslan na ispomoć Svetom Nikoli. Tamo ga djeca diljem dvije trećine Beneluxa s nestrpljenjem iščekuju početkom prosinca. Valjda jer se radi o sjeveru EU pa Svetom Nikoli treba nešto više vremena kako bi I u Lijepu Našu stigao u pravi čas. 

Crnog Petra smatraju Arapom, zapravo Maorom, koji je sa Svetim Nikolom stigao odnekud iz pravca Turske. Ovaj dvojac ima neobičnu sličnost s Amoo Nowruzom i Haji Firuzom koji su tradicionalni vjesnici perzijske Nove godine. Naime, i Haji Firuz je u tamošnjoj mitologiji također crn kao noć i djeci dijeli kinder jaja u društvu sjedobradog starca Amoo Nowruza.

Dok se Zwarte Piet još nije pojavio u nizozemskom i belgijskom folkloru, Svetog Nikolu je bio glas prilično strogog starca koji se nije libio pretući zločestu djecu zbog čega su tamošnji biskupi i crkvenjaci ćudljivog sveca odlučili malo rasteretiti. U pomoć su mu dakle poslali Crnog Peru nakon čega se i Svetom Nikoli razina stresa znatno smanjila te je postao mnogo blaži i dakako, mameći klince čokoladicama, mnogo omiljeniji.

Do sredine prošlog stoljeća maleni crni pomagač Svetog Nikole nije važio za odveć bistro čeljade. Nije ni čudo obzirom da su ga izmislili Nizozemci koji su dobrim dijelom imali identičan stav o svojim tamnoputim sugrađanima. No, kako je u raj lakih droga s vremenom pristizalo sve više imigranata iz bivših kolonija, tako se popravio i društveni status Crnog Petra koji danas važi tek za pomalo rastresenog momka.