"Preko tri godine su korisnici kredita u švicarskim francima izloženi teroru poslovnih banka i koji ima tendenciju produljenja do kraja otplatnog perioda (dakle, pet do dvadeset i pet godina) i ti ljudi ne mogu kvalitetno planirati svoju i budućnost svoje djece. Veliki broj korisnika tih kredita su mlade obitelji koje su se prije sedam do devet godina odlučile na hrabar korak samostalnog rješavanje stambenog pitanja i koje danas imaju djecu čije odrastanje prate i povećane potrebe koje ne mogu podmiriti jer su rate za kredit (umjesto da se vremenom smanjuju) uvećane za preko 30 posto, kao i preostala glavnica", zaključuje Lukačević-Gregić koju smo nazvali po samom završetku izvanredne presice u Banskim dvorima. 

Ukidanje valutne klauzule i izdvajanje stambenih kredita

Ekonomistica i bivša zaposlenica Hypo grupe, koja se pridružila stručnom timu Udruge Franak u radu na podizanju prve kolektivne tužbe protiv osam najvećih poslovnih banaka u RH, a koja je u prvom stupnju okončana povijesnom presudom od strane suca Trgovačkog suda u Zagrebu, Radovana Dobronića, detaljno je prokomentirala najnoviji potez Vlade. 

"Ugodno me premijer iznenadio, nakon ova četiri dana uspješnog provođenja doktrine šoka kako nad dužnicima tako i nad nadležnim institucijama. Odluku premijera osobno pozdravljam i uistinu je trebalo stati na loptu kako bi se svim zainteresiranim stranama - vjerovnicima, dužnicima nadležnim institucijama - vratila sposobnost realnog percipiranja posljedica šokantnog skoka tečaja franka i kako bi se imalo vremena na miru i hladne glave donijeti kvalitetno dugoročno rješenje. Ovu situaciju možemo usporediti s rastom franka u ljeto 2011. god. koja je za posljedicu imala osnivanje Udruge Franak, jer nije bilo adekvatne reakcije nadležnih institucija - Ministarstva financija i HNB-a - i poslovnih banka tako da je prva i zadnja linija obrane korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima bio sud, odnosno dobro argumentirana kolektivna tužba. Sudac Dobronić na 180 stranica prvostupanjske nepravomoćne presude savršeno je objasnio ulogu i primjenu valutne klauzule. Ona je instrument zaštite vrijednosti kreditnih plasmana, a ne instrument zarade. Povijesno gledano valutnu klauzulu je donio sud kao instrument zaštite vjerovnika u uvjetima hiperinflacije, a danas svjedočimo situaciji kada bi ju ponovo sud trebao ukinuti u svrhu zaštite dužnika od špekulacija valutnim tečajevima koje su postale sastavni dio kreditnih plasmana na dugi rok", rekla nam je Branka Lukačević-Gregić.

Nadalje Lukačević-Gregić navodi da je sljedećih 12 mjeseci dovoljan period kako bi se pripremio kvalitetan Zakon o stambenom kreditiranju i da se na taj način stambeni krediti izdvoje iz regulative potrošačkog kreditiranja, jer im zbog iznimno dugog roka otplate i specifičnosti koje su vezane uz tu vrstu kredita treba posebna regulativa.

"Još u svibnju 2012. god. je HNB na seminaru o zaštiti potrošača korisnika kreditnih usluga najavio ovaj Zakon, ali evo, inertnost, a možda i indolencija institucija dovela je do situacije da se opet donose vatrogasne mjere, kao i s uvođenjem administrativne kamatne stope 3,23. Postoji niz pitanja koja je potrebno regulirati tim zakonom kao što je maksimalna kamatna stopa, vrste osiguranja, načini otplate, uvjeti za moratorij - ostanak bez posla, bolest, rođenje djeteta i slično - te niz drugih pitanja koja se vežu na stambeno kreditiranje. Naime, dostupnost stambenih kredita stimulira ili destimulira stanogradnju, a uvjeti pod kojima se oni odobravaju imaju utjecaj na egzistenciju obitelji na dugi rok, od deset do trideset godina. I ne samo to, krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima su pokazali kako kombinacija određenih ugovornih parametara može kreirati toksičan kreditni proizvod. Dakle, nužan je poseban zakon kojim bi se regulirali međuodnosi ugovornih parametara tako da se onemogući istovremeno ugovaranje promjenjive glavnica po tečaju za koji HNB nema mehanizme kontrole, promjenjive kamate koja se povećava uz istovremeno povećanje glavnice te anuitetne otplate po kojoj se udio otplate glavnice smanjuje iako dolazi do povećanja anuiteta“, objašnjava suradnica stručnog tima udruge "Franak" Branka Lukačević-Gregić.

Privremeno rješenje - zamrzavanje tečaja 

Na ranije održanoj izvanrednoj konferenciji za novinare premijer Zoran Milanović najavio je da će Saboru Vlada uputi izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se tečaj franka fiksira na 6,39 kuna na sljedećih godinu dana i da trošak toga ide na teret financijskih institucija. Izjavio je i kako se u sljedećih godinu dana može pristupiti konverziji kredita iz švicarskih franaka u kune dodajući kako pitanje "švicaraca" utječe na tisuće građana Hrvatske.

"Kod nas se radi o sudbinama desetaka tisuća obitelji koje večeras mogu ići mirno spavati i ne moraju više gledati tečajnu listu - to nije njihova briga", poručio je premijer. Upitan je i očekuje li tužbe - od strane banaka, zatim ustavne tužbe zbog kredita u eurima i slično.

"Vlada je jasno pokazala svoj stav. Jedina tužba koja je moguća je ustavna tužba, druge tužbe nisu moguće. Tužbe prema građanima zbog ovog Zakona nije moguća. Država je tu da zaštiti svoje građane", odgovorio je Milanović. Što će biti za godinu dana, pitali su novinari, tko će snositi trošak konverzije.

"HNB će voditi tu glavnu riječ", kazao je te ponovio da je ono što se dogodilo sa "švicarcima" u zadnjih godinu dana bez presedana i da je naprosto trebalo donijeti "političku i državničku odluku, tek na kraju stručnu!"

Divljanje tečaja švicarskog franka (CHF) koje je zaprijetilo egzistenciji desetaka tisuća obitelji u Hrvatskoj već danima ne prestaje izazivati strah i kontroverze. Zaziva se mađarski model, Udruga Franak poziva sve članove i simpatizere da budu u stanju pripravnosti, HNB i Ministarstvo financija nikako da se izjasne na koji bi način mogli olakšati situaciju tisuća dužnika koji su i nakon godina otplaćivanja toksičnih kredita u ovoj valuti u većim dugovima nego na dan podizanja pozajmice. Osim što je Franak pozvao na mobilizaciju i izradu transparenata, pozvali su i sve donatore u pomoć zbog nove bitke koja se sprema.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Vlada.hr