HOĆE LI I ŠIBENIK PROTJERATI TITA

Zadnji dalmatinski grad koji se sjeća otpora fašizmu

ritn by: Lupiga.com | 30.03.2015.
HOĆE LI I ŠIBENIK PROTJERATI TITA: Zadnji dalmatinski grad koji se sjeća otpora fašizmu
Šibenski antifašisti uputili su priopćenje javnosti u kojem ističu da se izričito protive promjeni imena Poljane maršala Tita, što je zahtjev koji pred šibensku gradsku vlast postavlja klerikalna stranka Hrast. Poljanu ćemo, ističu u priopćenju, "i dalje kao i svi Šibenčani zvati samo Poljanom, ali ne želimo da se jedan od najvećih antifašističkih simbola u svijetu, a Josip Broz Tito to svakako jest, uklanja iz našeg grada". Antifašisti okupljeni u grupu Antifa Šibenik pozivaju gradsku vlast da ne zaboravi da je Šibenik jedini među svim dalmatinskim gradovima zadržao mnoge toponime i uspomene na slavnu, povijesnu ulogu u otporu fašizmu.

Priopćenje šibenskih antifašista prenosimo u cijelosti: 

"Ne zaboravimo da je Šibenik jedini među svim ostalim dalmatinskim gradovima zadržao mnoge toponime i uspomene na tragičnu, ali i slavnu povijesnu epizodu narodnooslobodilačke borbe kada je grad s najbližom okolicom izgubio na tisuće građana u borbi za oslobođenje protiv talijanskih, njemačkih, srpskih i hrvatskih fašista. Mi smo zbog toga ponosni na svoj grad. Stoga ne dozvolimo desničarskim revizionistima da bacaju ljagu na antifašizam i to na ovogodišnju 70.obljetnicu oslobođenja od fašizma koju slavi cijela Europa.

U zahtjevu klerikalnog HRAST-a izneseno je niz gluposti, a ta strančica postala je poznata samo po nazadnim akcijama i inicijativama kao što su: homofobni referendum, gušenje sekularne države, suzbijanje građanskog i zdravstvenog odgoja te maltretiranje žena ispred rodilišta. 

Poljana maršala Tita u Šibeniku (FOTO: arhiva)

Dosta nam je propagandne mantre o Rezoluciji Vijeća Europe 1481/2006. Ta rezolucija nije prihvaćena kvalificiranom većinom. Prilikom glasanja je bilo manje od 50 posto zastupnika jer su svi socijaldemokratski zastupnici prethodno iz protesta napustili sjednicu. Naime cijela rezolucija se temelji na kontroverznoj knjizi “Crna knjiga komunizma” od koje su se ogradili i njeni koautori jer su izjavili da je autor bio opsjednut neznanstvenim nabijanjem brojki. Ta knjiga koja spominje milijun žrtava u zemljama Istočne Europe isključuje iz te brojke Jugoslaviju koju sam autor ne svrstava u komunističke režime. Najnovija istraživanja slovenskih znanstvenika koje možete naći ako potražite znanstveni rad 'Was Tito’s Yugoslavia totalitarian?' nam potvrđuju da je mantra koju ponavljaju anti-antifašisti koji trpaju socijalizam i fašizam u isti totalitarni koš samo politička igra za zabavljanje naroda.

Što se tiče rezolucije 1096/1996 bilo bi dobro da je jednom i pročitate prije nego je papagajski nabrojite. Opet se radi o rezoluciji o totalitarnim komunističkim režimima a već smo vam prezentirali radove koje Titovu Jugoslaviju ne svrstavaju u takove. Radi se o rezoluciji koja finalno preporuča (opet nema nikakvih obveza) da se ekonomskim i pravnim reformama izgrade demokratskija društva. Te savjetuje: debirokratizaciju, demilitarizaciju, decentralizaciju i privatizaciju. Usput se poziva na eliminaciju: ekstremnog nacionalizma, netolerancije, rasizma i ksenofobije.

Zahtjev HRAST-a koji završava 's obzirom na obveze koje proističu iz međunarodno potpisanih ugovora Republike Hrvatske' je bespredmetan jer ne postoje nikakve obveze, a rezolucija je bila samo savjetodavna i usput se ne odnosi na vladavinu Josipa Broza koji je predmet HRAST-ova zahtjeva. 

Josip Broz Tito u posjeti Šibeniku (FOTO: arhiva) 

Na javnu reakciju također nas je natjerala jedna još veća izgovorena laž, a ta je o navodnih pola milijuna Titovih žrtava koje Zekanović danas spominje nezadovoljan rezultatima anketa na oba šibenska internet portala u kojima se Šibenčani ne slažu s njegovim zahtjevom. Koristiti tabloide kao što su Daily Mail, Bild ili Dnevno.hr da bi preuveličavali brojeve žrtava i pri tom pumpali svoj politički rejting je neodgovorno i neprofesionalno. Usput zamijetimo da top lista Daily Maila u samom uvodnom tekstu napominje da u popis nisu uključeni zločini koje su činili kolonizatori te ne ubrajaju žrtve američkih vojnih intervencija. Kako je za pobijene u Jadovnom, Jasenovcu, Lepoglavi i Staroj Gradišci valjda također odgovoran Tito, tako na top listi Daily Mail-a nema ni Ante Pavelića.

Daily Mail ne navodi nikakve izvore za te monstruozne brojke no poznati su uobičajeni izvori za takve senzacionalističke top ljestvice. Obično se kao izvor koristi knjiga Johna Prčele “Operation Slaughterhouse” iz 1970. Ona spominje slične brojke, a temelji se na ustaškoj mitomaniji i ne uzima se ozbiljno u znanstvenim krugovima. Usprkos tome tabloidi i domaći političari očito nemaju problema s njom, iako sama knjiga veliča ustaški pokret, negira holokaust i zločine koji su se dešavali u NDH. O ovoj knjizi su kritičke tekstove pisali i sami hrvatski iseljenici kao što je Mate Meštrović.

Na žalost. knjigu je kao izvor koristio i profesor Havajskog Sveučilišta R.J.Rummel u svom istraživanju democida, kao i Andrija Hebrang opravdavajući Rummelovim tezama izbacivanje Titove biste iz Ureda predsjednice te je tako onom Himmlerovskom, često ponavljana laž postala “činjenicom”. O tome koliko je Rummelovo istraživanje netočno i problematično, jer se iz Havaja i preko ustaške i četničke literature ne može istraživati povijest Jugoslavije, govori i podatak da Rummel kao izvore navodi telegrame Draže Mihajlovića na osnovu kojih barata brojkom od 600.000 ubijenih Srba u NDH, brojkom koja je dva put veća od utvrđenog broja ubijenih i poginulih Srba. 

Naslovnica Politike za koju se tvrdi da je donijela spornu Rankovićevu izjavu (FOTO: arhiva)

Sljedeći lažni izvor koji se često koristi da bi se opravdala ova brojka od pola milijuna komunističkih žrtava je izjava Rankovića, a koja na sreću ima izvor koji ju lako raskrinkava kao laž: 'Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3,777,776 zatvorenika, dok smo likvidirali 586,000 narodnih neprijatelja.' (Aleksandar Ranković, iz izvještaja u beogradskoj skupštini, Politika, Beograd, 1.veljače 1951., str.1)

Za taj 'izvor' biti će dovoljno da vam pokažemo prvu stranicu Politike na taj datum na kojoj je glavna tema rat u Koreji i nema spomena tog ridikuloznog citata kojeg ni Staljin ne bi javno izrekao. Više stotina smrtno stradalih političkih zatvorenika na Golom otoku je tragedija i zločin, ali svakako je neusporediva s navodnih pola milijuna političkih protivnika kojima barata popularna top lista.

Za kraj predlažemo da grad Šibenik umjesto da se sramoti s ovom inicijativom HRAST-a, dodijeli ulicu velikom intelektualcu, borcu za radništvo te jednom od prvih žrtava ustaške strahovlade – dr. Božidaru Adžiji, koji je rođen u Drnišu te radio i djelovao i u Šibeniku, a nema niti jednog spomena u našoj Županiji. Osvjetlajmo obraz Šibenika ovim činom i ne zaboravimo naše narodne heroje."

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: arhiva


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije