Alžirski parlament usvojio je ovaj prijedlog gotovo jednoglasno. Čak 482 poslanika svoj su glas dali berberskom jeziku, dok su dva poslanika ostala suzdržana. No dvije stranke koje na državnoj razini dobijaju povjerenje po oko 5% glasača, nisu prisustvovale ovoj sjednici parlamenta. Riječ je o dvjema strankama za koje se može reći da su i uzrok ovog prijedloga na ustavni amandman. Naime, riječ je o Snagama socijalističkog fronta (FFS) i Okupljanja za kulturu i demokraciju (RCD), strankama koje većinu svojih pristaša imaju u istočnoalžirskoj pokrajini, Kabiliji. Vlasti su krizu, koja je prošle godine eskalirala velikim demonstracijama preraslim u sukobe, u toj pokrajini naumili rješiti tako što će u Ustav unijeti berberski jezik kao nacionalni. To je prvi predložio alžirski predsjednik Bouteflika u svom prošlomjesečnom govoru naciji. Naum je brzo proveden u stvarnost, ali već spomenute stranke smatraju da se jezično pitanje ne može odvojiti od cijelovitog riješenja krize i da to neće spriječiti svakodnevno kršenje ljudskih prava u Kabiliji.
Berberi su sjevernoafričko pleme, a naziv im dolazi od grčkog pridjeva barbaros (negrčki, tuđi). Kao već razvijenu kulturu na njih su u 7.st. naletili Arapi, koji su im donijeli islam.
Inače Alžir je zemlja s kratkom povješću neovisnosti, budući da se od francuskog izrabljivanja uspjela osloboditi tek nedavne 1962. g., kada postaje Narodna demokratska republika Alžir iliti Al Jumhuriyah al Jaza'iriyah ad Dimuqratiyah ash Sha'biyah. Do sada je jedini službeni jezik bio arapski, a osim njega govorio se i francuski te raznorazni berberski dijalekti. Stanovništvo je 99% arapsko-berbersko, a u istom ovom procentu pripada sunitskoj muslimanskoj religiji. Danas je Alžir zemlja s 30 milijuna stanovnika i ogromnim gospodarskim potencijalom. Podijeljen je na 48 administrativno-upravne oblasti u kojima je sredstvo plaćanja dinar. Zanimljivo je kako u Alžiru na jedan telefon dolazi čak 15 osoba, a jedan televizor u prosjeku gleda 10 osoba.