Ukoliko ste, gledajući program Hrvatske radiotelevizije, posljednjih godinu dana ikada dvojili tko zapravo upravlja javnom televizijom i tko je kontrolira, Hrvatska demokratska zajednica odlučila vam je otkloniti svaku dvojbu. Naime, danas se vladajuća politička stranka putem svog službenog Twittera, Facebooka, ali i svoje internetske stranice, otvoreno pohvalila – „U Mostaru i Sarajevu opet otvaramo dopisništva HRT-a“.

U tekstu na koji vodi link citira se Zvonka Milasa, državnog tajnika Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, za kojeg će HDZ ponosno dodati, da je i član Predsjedništva HDZ-a. Milas je u petak u Hrvatskom saboru podnio Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2016. godinu. Tim povodom se pozabavio i HRT-om. 

HDZ-ovo priznanje na službenom Twitteru (SCREENSHOT: Twitter)

„Predsjednik Plenković u prvoj godini svog mandata već je sedam puta posjetio BiH! Mogu najaviti da u Mostaru i Sarajevu uskoro ponovno otvaramo HRT-ova dopisništva koja je bez nekoga suvislog objašnjenja ukinuo Gordan Radman u mandatu SDP-ove Vlade, a da od 1. siječnja kreće tzv. Peti kanal HTV-a za hrvatsko iseljeništvo“, tim je povodom rekao Milas.

Bez obzira, dakle, na Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, HDZ se javno pohvalio kako baš on otvara dopisništva, a ne neki tamo nebitni, ali odgovorni ljudi s Prisavlja. Zakon je po ovom pitanju savršeno jasan i u članku 1. općih odredbi, stavku 4. kaže sljedeće: „U obavljanju svoje djelatnosti, Hrvatska radiotelevizija je neovisna o bilo kakvom političkom utjecaju i pritiscima promicatelja komercijalnih interesa“.

Doduše, u istom Zakonu stoji i kako je HRT dužan „nepristrano obrađivati politička, gospodarska, socijalna, religijska, zdravstvena, kulturna, obrazovna, znanstvena, ekološka i druga pitanja, omogućujući ravnopravno sučeljavanje stajališta različitih izvora“, pa to ne čini, međutim da se vladajuća stranka na ovakav način hvali da ona otvara dopisništva HRT-a ipak je do danas nezabilježeno.

Inače, HRT je dopisništva u Sarajevu i Mostaru ukinuo 2014. godine, za vrijeme mandata ravnatelja Gorana Radmana, koji inače visoko kotira na ljestvici najgorih ravnatelja u HRT-ovoj povijesti. U njegovom mandatu ukinuta su i HRT-ova dopisništva i diljem Hrvatske, u Karlovcu, Koprivnici, Novoj Gradišci, Sisku, Virovitici, Metkoviću, Požegi, Slavonskom Brodu i Županji, a takav potez tada su objašnjavali mjerama štednje i reorganizacijom sustava.

Čijim ključem je "navijen" Glavni ravnatelj HRT-a? (FOTO: Lupiga.Com)

Za komentar ove neobične situacije upitali smo Sanju Modrić, bivšu članicu Programskog vijeća HRT-a koja kaže da u ovome ne vidi ništa spektakularno.

„Hrvatska radiotelevizija je, otkako je HDZ na vlasti, očigledno medij HDZ-a. Dakle, sada je stvar samo u tome da su ovime i nominalno pale maske. To je jasno svakome tko prati program HRT-a, a ja sam ga osobno prestala pratiti, osim kada moram zbog posla. Na Prisavlju su navijeni HDZ ključem, i to je jasno vidljivo u svim informativnim emisijama, i ne samo u informativnim emisijama. Po tom su ključu i kadrovirali. Zato su ih i 'pojele' sve privatne TV kuće. Oni jednostavno rade politički pristran program i, rekla bih, da se time bavi krajnje desna frakcija HDZ-a“, kaže za Lupigu Sanja Modrić. 

Modrić smatra i kako je Zvonko Milas, dobar partijski vojnik, koji je bio predsjednik Programskog vijeća HRT-a, u vrijeme kada je ona bila članica tog Vijeća.

„I tada su se događale političke spletke HDZ-a na javnoj televiziji, zbog čega sam vrlo brzo izašla iz te priče i dala ostavku na svoje članstvo“, objašnjava Modrić napominjući da takav program kakav imamo danas moraju plaćati svi hrvatski građani. 

„Jedino što iz svega ne mora biti loše, je najavljeno pokretanje petog programa HTV-a. Međutim, sve što radi ova garnitura je jednostavno loše, tako će vjerojatno biti i ovo“, zaključuje Modrić.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"