DJECA U MEDIJIMA

Lešinarenju crne kronike nitko ne staje na kraj

ritn by: Ivan Maros | 23.09.2015.
DJECA U MEDIJIMA: Lešinarenju crne kronike nitko ne staje na kraj
Brojni hrvatski zakoni priječe razotkrivanje identiteta djece u medijima - Zakon o medijima, koji to eksplicitno zabranjuje u članku 16., zatim Zakon o elektroničkim medijima, ali i Pravilnik o zaštiti maloljetnika te Zakon o sudovima za mladež i Kazneni zakon. Zakon o elektroničkim medijima čak određuje kaznu između sto tisuća i milijun kuna za one koji objave snimke djeteta do 18 godine života uključenog u slučajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili počinitelj ili je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a kažnjivo je i iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života. Međutim, nikome u sadašnjem sastavu Novinarskog vijeća časti pri Hrvatskom novinarskom društvu nije poznato je li ijedan medij nastradao zbog lešinarenja na djeci, protivno zakonima i Kodeksu časti.

Crna kronika. Kako i samo ime kaže, radi se o rubrici koja označava mračno mjesto unutar medijâ. Pored kriminala, ubojstava i prometnih nesreća, ta nam rubrika nerijetko servira brojne obiteljske tragedije što pogađaju obične građane, naše susjede i poznanike, ljude koji se do tog traumatičnog trenutka ni na koji način nisu trudili završiti u medijima niti su vodili javni život koji bi savijao ili nagrizao granice njihove privatnosti. Ipak, što je priča tragičnija, što je krvi i jada više, te granice lakše pucaju. Tada se zaboravljaju obziri i prema djeci, žrtvama tih traumatičnih događaja, osobito kada se radi o seksualnim deliktima, posebno teškim za žrtve nasilja i na izrazito perverzan način najinteresantnijim za publiku. 

Brojni hrvatski zakoni priječe razotkrivanje identiteta djece u medijima - Zakon o medijima, koji to eksplicitno zabranjuje u članku 16., zatim Zakon o elektroničkim medijima, ali i Pravilnik o zaštiti maloljetnika te Zakon o sudovima za mladež i Kazneni zakon. Zakon o elektroničkim medijima čak određuje kaznu između sto tisuća i milijun kuna za one koji objave snimke djeteta do 18 godine života uključenog u slučajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili počinitelj ili je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a kažnjivo je i iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života. Međutim, nikome u sadašnjem sastavu Novinarskog vijeća časti pri Hrvatskom novinarskom društvu nije poznato je li ijedan medij nastradao zbog lešinarenja na djeci, protivno zakonima i Kodeksu časti, unatoč kritikama koje je prije desetak godina hrvatskim medijima uputio čak i Odbor za prava djece Ujedinjenih naroda.

Prema članku 20. Kodeksa, novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojega drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Da ponekad nisu dovoljni ni zakoni, niti Kodeks časti hrvatskih novinara koji propisuje da je "dobrobit djeteta nadređena javnom interesu" pokazuju ocjene Vijeća časti HND-a, iz kojih je vidljivo kako crna kronika često gazi prava djece, što zna izgledati ovako.

"Novinarsko vijeće časti utvrdilo je da je u tekstu 'Kuća užasa u Zaprešiću - Lagali su mi da im je rođakinja. Nisam znala da je robinja i da je Jasmin siluje' uistinu objavljeno puno ime maloljetnika, što je protivno člancima 19. i 20. Kodeksa časti hrvatskih novinara", navelo je proljetos Vijeće časti ocjenjujući članak objavljen u Jutarnjem listu, najčešćem prijestupniku među hrvatskim medijima, a članak još uvijek stoji na njihovim internetskim stranicama, zajedno s necenzuriranom fotografijom, imenima i prezimenima djece. Samo u ovom dijelu ocjene, jasno je koliko mediji daleko idu kada je u pitanju utrka za čitateljima, ali ona koja hrani najniže strasti.


Seks prodaje novine, osobito ako je nasilan (FOTO: Screenshot Jutarnji.hr)

Po dolasku na mjesto predsjednika Hrvatskog novinarskog društva, Saša Leković je održao sastanak s pravobraniteljicom za djecu, Ivanom Milas Klarić. Ona ističe kako ni blaži primjeri od navedenog nisu puno bolji, jer mediji stigmatiziraju povrijeđenu djecu i kada formalno poštuju zakone i Kodeks.

"Dosta je kršenja privatnosti djece, kad je riječ o nesrećama, samoubojstvima, obiteljskim tragedijama, a pogotovo kad su u pitanju kaznena djela spolne naravi protiv djeteta. Tu često nalazite potpuno nepotrebne detalje, na što mediji odgovaraju da nisu objavili ime i prezime djeteta. Ne, nisu, ali su naveli ulicu u malom mjestu, imenovali susjede, sestre, roditelje i praktički firmu u kojoj radi otac - rekli su praktički sve", kaže nam pravobraniteljica o tom razgovoru. Ovakav ublaženi pristup na neki je način nedavno pomogao uredniku portala Virovitica.net prilikom odlučivanja Vijeća časti o pritužbi Centra za socijalnu skrb na izvještavanje tog portala. Radilo se o prenošenju izjava majke koja iznosi teške i detaljne optužbe na račun bivšeg supruga, tituliranog kao "lokalnog moćnika" i zlostavljača, a u tekstu je prozvan i Centar za socijalnu skrb, zbog nebrige i padanja pod utjecaj moćnijeg supružnika. Goranu Gazdeku zato nije izrečena opomena i zaključeno je da je identitet samo djelomično otkriven, i to u interesu djece. Ipak, odluka je imala dva izdvojena mišljenja, u kojima se, među ostalim, navodi:

"Je li bilo nužno objaviti fotografiju i identitet majke, odnosno što bi novinarska tema izgubila na vjerodostojnosti da je i majka, kao što su djeca, snimljena s leđa te da nije otkriven njezin i identitet oca? Datum rođenja djece posve je nepotrebno naveden, već je dovoljno bilo navesti da je riječ o djeci koja imaju tek nekoliko godina, koja su tek prohodala ili slično. Ovako, svatko je u Grubišnom Polju mogao identificirati djecu, a i djeca sama sebe kad budu znala 'googlati' i čitati, među ostalim i to, da je ponosni otac namjerno izazivao erekcije kod sinčića. I bez tih suvišnih informacija tekstovi ne bi ništa izgubili na argumentaciji. Ako je javnost morala detaljno znati očevu anamnezu, ili intimnosti iz bračnoga života, te čak i ako je to bitno radi dobrobiti djece, to se opet moglo diskretnije prezentirati, bez suvišnih detalja koji djeci u maloj sredini mogu izazvati neugodne situacije". stoji u ocjeni člana Vijeća Marinka Jurasića.

Prema dojmu pravobraniteljice, ova se praksa pogoršava godinama, i to tabloidizacijom medija.

Pravobraniteljica proziva i medije koji reda radi ne navode imena, a otkrivaju sve ostalo o maloljetnicima (FOTO: Lupiga.Com)

"Sve je više i medija, koje je potrebno napuniti sadržajem, a prisutna je i tabloidizacija pa ponekad reagiramo dopisima nizu institucija zbog kršenja prava djece", navodi ona. Obitelji maloljetnika se u principu mogu obraniti od ove najezde privatnim tužbama, međutim to nije uvijek najjednostavniji put, koji se ikome dâ prolaziti. Pravobraniteljica ističe da se tu radi o neizvjesnim, dugotrajnim i skupim postupcima pa se ljudi za to ne odlučuju. Načini na koji mediji bezobzirno pecaju klikove na djeci su bezbrojni, a uvelike im posao olakšava i činjenica da se maloljetnici i sami razotkrivaju putem društvenih mreža.

"Imate slučajeve kada djeca pobjegnu od kuće i shvaćam da neke stvari mogu pomoći u njihovom pronalasku, ali obično onda kreće priča - Facebook profili, pisma, detalji, kako je tko živio i kakvi su odnosi u obitelji bili. To je posve nepotrebno, a koliko to daleko može otići vidjeli smo i na primjeru nedavnog nestanka majke s djetetom", kaže Milas Klarić. 

No, ukucate li u Google sintagmu "list/televizija/radio stanica/portal kažnjen(i) zbog razotkrivanja identiteta maloljetnika" - rezultata nema. O tome kako je moguće da mediji unatoč zakonima imaju "hrabrosti" upustiti se u tu vrstu eksploatiranja najslabijih, razgovarali smo s predsjednikom Vijeća časti novinara. Aleksej Gotthardi-Pavlovsky tvrdi da je točno kako HND može samo davati packe, pa tako i Vijeće časti. Naglašava da se radi o njegovom osobnom dojmu te da govori isključivo u svoje ime, a ne u svojstvu predsjednika Vijeća. 

"Ali tako je to i zamišljeno - ni Vijeće niti HND u cjelini nisu ni sud niti zakonodavac, pa i ne mogu drugo do li upozoravati, odnosno glasno progovarati u javnosti. Ali i to je važno i potrebno. Na Vijeću smo se dogovorili da ćemo ponekad, ako primijetimo da se neki problemi u novinarstvu češće ponavljaju, dati i priopćenje za javnost, kao i što ćemo, kad nam vrijeme dozvoli, poraditi na prijedlozima izmjena i dopuna Kodeksa časti, te Pravilnika i Poslovnika o radu Vijeća i to uputiti Skupštini HND-a", navodi on. Sve drugo, dodaje, ostaje, na sudskim tužbama, odnosno, na savjesti novinara i urednika, odnosno na njihovom glasnom i angažiranom javnom progovaranju.

U povodu Dječjeg tjedna, koji se obilježava početkom listopada, pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić 6. listopada 2015. godine organizira radionicu za novinare i urednike pod nazivom "Zaštita privatnosti djece u medijima: pravni okvir – psihološki i etički aspekti – praksa". Polaznici će se upoznati s propisima koji reguliraju zaštitu privatnosti djece u medijima, zatim s psihološkim aspektima zaštite privatnosti i posljedicama povrede privatnosti djeteta u medijima te s odredbama Kodeksa časti hrvatskih novinara i praksom Novinarskog vijeća časti u području zaštite djece. Organiziran je i rad u grupama na praktičnim primjerima te zaključna rasprava. U pozivu medijima pravobraniteljica navodi kako u medijima prepoznaje partnere u zagovaranju i unapređivanju dječjih prava i zato poziva medijske djelatnike da se u svome poslu trajno usavršavaju i u upoznavanju različitih aspekata zaštite prava djeteta.

"Budući da se u medijima svakodnevno susrećemo i s različitim oblicima kršenja prava djeteta na privatnost, ovom radionicom željeli bismo pomoći medijskim profesionalcima u prepoznavanju osjetljivih situacija, u kojima njihov način izvještavanja može izravno utjecati na djecu o kojoj je riječ. Također ih želimo potaknuti na svjestan odabir pristupa kojima se afirmiraju prava djeteta", stoji u pozivu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

    17.05.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

  2. TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

    11.05.2024.

    Brano Mandić

    TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

    04.05.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije