Ovogodišnji parlamentarni izbori zatekli su me na mjestu predsjednika biračkog odbora jednog od najvećih biračkih odbora Središnje Istre, na kojem su bile posebno zanimljive reakcije birača, osobito onih navedenih pod manjine. Kako i inače ne pratim pretjerano tu tematiku, osjećaj manjine kod pojedinih građana prerastao je u vlastito zgražanje. Mala sredina poput Pazina podrazumijeva poznavanje i međusobno susretanje mnoštva, no osjećaj asimilacije i stopljenosti u mirnom gradu u kojem dočekuju starost bio je vidljiv iz prve.

"Teta Dušanka, tu mi piše da morete glasat' i za manjine", govorim postarijoj umirovljenoj kolegici moje pokojne majke.

"Lipi moj, ja živin tu s vami već pedeset let. Kakve manjine?", čudi se teta Dušanka.

Takvih i sličnih reakcija je bilo pregršt, a pravo da se glasa za manjinskog predstavnika iskorišteno je samo jednom i to za predstavnika najbrojnije talijanske manjine. Jedan jedini ružičasti listić od njih otprilike šezdeset, bio je pokazatelj da de factoljudi okarakterizirani kao manjine to niti osjećaju niti žele. Dovoljno da se svaki put osjećam, kako bi dijalektalno rekli, kao posljednji blembe, kad bih svaki put ispod glasa ponavljao istu priču o mogućnosti glasanja za manjinskog predstavnika, dobijajući pritom svaki put "košaricu" te pokoji zlobni komentar poput: Furio Radin (saborski zastupnik talijanske manjine) mi nije poslao hiljadu eura.

No, uz ovako homogenizirane i romansirane osjećaje privrženosti postoje i oni drugi koji stvaraju od toga pejorativno nazvan etno biznis. Poigrao sam se s brojkama jer me zanimalo koliki broj zapravo predstavljaju izabrani predstavnici. Krenimo od one najbrojnije, srpske manjine. Najviše je glasova dobio i medijski najeksponiraniji predstavnik manjina Milorad Pupovac koji je "osvojio" 14.103 glasa, a to je 10,8 posto svih birača registriranih pod srpskom nacionalnom manjinom. Mađar Šandor Juhas drugi je po redu „manjinac“ s 2.217 glasova, no to je 24,2 posto svih birača. Za Mađare se može reći da su najviše glasali za predstavnike svojih manjina – njih čak 49 posto. Rom Veljko Kajtazi dobio je 1.913 glasova ili 13,5 posto glasova s te liste za manjinu. Iza njega je Čeh, Daruvarčanin Vladimir Bilek s 1.598 glasa ili 24,7 posto, a samo iza njega je psiholog Talijan Furio Radin s četiri glasa manje (1.594) ili 15,4 posto podrške registriranih Talijana. To dakle znači da je svaki sedmi Talijan pružio podršku ovom predstavniku. 

Bošnjak Hodžić se, pokazat će se, preračunao (FOTO: Wikimedia.org)

Da stvar s nabrajanjem ne preraste u dosadu i rutinu potrudili su se predstavnici albanske nacionalne manjine koji su vještim šahovskim manevrom preglasali Bošnjake, te je očito da će po prvi Hrvatski sabor imati predstavnika te manjine. Prije izbora očekivalo se da će to biti Idris Sulejmani, Porečanin i predstavnik Zajednice Albanaca Istarske županije, a za što će biti zaslužna njegova biračka baza s hrvatskim državljanstvom iz Makedonije. To je još jedan od kurioziteta ovih neobičnih izbora čiji rezultat ovisi o metkovskom psihijatru. 

U predizborno vrijeme dosadašnji saborski zastupnik Nedžad Hodžić tvrdio je Novom listu slijedeće: "Svakako je interesantan podatak da se u Makedoniji registriralo toliko birača. Međutim, to me dodatno motivira i uvjeren sam u svoju pobjedu. Nitko od albanskih kandidata ne može premašiti dvije tisuće glasova, a mislim da bih ja mogao dogurati i do dvije i pol tisuće, što će biti nedostižno i za ostale bošnjačke kandidate.".

Hodžić je dobro prognozirao da Albanci neće dohvatiti dvije tisuće glasova, no za sebe je loše prognozirao budući da se broj zaokruženih glasova s njegovim imenom zaustavio na 755. Da stvar bude zanimljivija još se ne zna tko će ući u povijest kao prvi predstavnik „orlova“ u hrvatskom parlamentu - hoće li to biti Ermina Lekaj Prljaskaj ili Idris Sulejmani, koji za njom zaostaje samo tri glasa (odnos je 992 naprema 989 glasova). Tako malu razliku moguće je dostići na sedam biračkih mjesta gdje se ponavljaju izbori.

Sada na ovom mjestu izbjeći ćemo moraliziranje i postavljati pitanja u stilu da su to zastupnici s najmanjim brojem glasova, koji bi analogno tome s ovim brojem teško postali i načelnici Općina, već možemo samo zaključiti da su vješto iskoristili činjenicu da im to izborni sustav omogućava.

Gledajući općenito, za manjinske zastupnike glasala je tek manjina od manjine. Statistički gledano, 19,1 posto birača glasalo za njihove liste (tek 37.547 od 196.345 glasača), poručivši im tako da im je bitnije tko će biti na vlasti, nego tko će zastupati partikularne interese etno biznisa.

Lupiga.Com

Naslovna karikatura: dzonlic.blogspot.com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".