Između ostalog, i na temelju Vaše studije "Boko Haram rastuća prijetnja SAD-u", Odbor za nacionalnu sigurnost američkog Kongresa ocijenio je kako SAD ne treba intervenirati u Nigeriji. Na temelju čega neka teroristička grupa može postati prijetnja SAD-a?

- Uistinu, Boko Haram nije prijetnja SAD-u. To bi mogla postati ako bi počeli napadati naftna postrojenja u Nigeriji ili Kamerunu te duž nigerijske obale. No, ta područja imaju vrlo mali broj muslimanskih žitelja koje bi mogli koristiti kao podršku u napadima. Osim nafte, SAD ima vrlo malo razloga da se miješa u sukobe na području Zapadne Afrike ako izuzmemo generalnu namjeru za stabilnošću tamošnjih zemalja. Unatoč pojačanim aktivnostima Boko Harama ne mogu si predočiti realni scenarij u kojem bi ova skupina bila u stanju napasti interese SAD-a. Trenutno je Boko Haram isključivo prijetnja u sjeveroistočnoj Nigeriji te ima kapacitete proširiti djelovanje na središnji pojas zemlje te sjever Kameruna. Do sada ili nisu bili sposobni, ili nisu pokazali tu sposobnost da ugroze jug i ne vjerujem da će to moći u dogledno vrijeme.

Profesor David Cook s Baker Instituta jedan je od najboljih poznavatelja Boko Harama na Zapadu (FOTO: Baker Institute)

Isprva je Boko Haram napadao bombašima samoubojicama, no od početka godine taktika napada potpuno se mijenja te dolazi do otvorenih napada ne samo u Nigeriji već i Kamerunu i Čadu. Predsjednički izbori već su jednom odgođeni, a novi val nasilja prijeti i novom odgodom. Nije li rastuće nasilje pokazatelj da se Boko Haram osjeća sve moćnije i sigurnije obzirom na državne snage u Nigeriji?

- Istina, vjerujem da je tome tako. Nigerijska vojska nije se do sada upustila u ozbiljnu borbu protiv Boko Harama. Nedavni napadi na Maiduguri to najbolje pokazuju. Dok je Boko Haram napadao vladini vojnici su bježali i premda se čini kako je na kraju napad odbijen, nikakav protunapad nije poduzet. To pak znači da Nigerija tek pasivno čeka sljedeći napad što nije način na koji možete dobiti rat. Kamerun je ipak nešto agresivniji te se bolje nosi s prijetnjom koju predstavlja Boko Haram. No, prije svega nigerijska vlada i vojska moraju shvatiti da se nalaze u građanskom ratu. Ono što se događa na sjeveroistoku Nigerije nije šala. To nije grupa huligana koja se vozi na motorima pucajući u zrak. Tamo se odvija totalni rat. Predsjednik Nigerije Goodlucka Jonathan trebao bi biti na prvoj crti pružajući svu podršku vladinim trupama. U Nigeriji i čitavoj Zapadnoj Africi, trenutno ne postoji važnije pitanje osim možda sada već uvelike zaboravljene epidemije ebole. Što se tiče izbora, odgođeni ili ne, kada se održe biti će vrlo napeti. Ne bih se iznenadio da aktualni predsjednik ponovo pobijedi iako ga smatram lošim kandidatom. Kako god bilo, glasanje će biti iznimno teško u dijelovima Nigerije što je idealno za razvijenu korupciju. Osobno, nadam se promjeni i vjerujem da bi Muhammed Bukhari bio bolji vođa, ako zbog ničeg drugog, onda zbog svoje vojne prošlosti.

Posljednja poruka vođe Boko Harama, Abubakr Shehaua: Što će nam izbori kad vlast pripada Alahu (SCREENSHOT: YouTube)

Koje su prednosti glavnog protukandidata u predstojećoj utrci za predsjednika, a koje zamke?

- Smatram da je Bukhari ozbiljniji. No, nigerijski politički i vojni sustav ima dugu tradiciju utapanja dobrih kandidata u moru korupcije. Ono što Nigerija možda treba više od svega jest temeljito pospremanje gornjih ešalona vojnih dužnosnika zbog korupcije kao i reorganizaciju na nižim stupnjevima. U borbi protiv organizacije poput Boko Haram nužna je koordinacija sa susjedima poput Nigera koji je nedavno odustao od suradnje s Nigerijom jer je očito kako njihovi napori u suzbijanju prijetnje nisu ozbiljni.

Postoje li značajne sličnosti između Boko Harama u Nigeriji sa ISIS-om na sjeveru Afrike i jesu li povezani?

- Očita veza među ove dvije grupe ne postoji u smislu da dijele resurse ili osoblje. No, ono što sigurno imaju zajedničko su ideje. Ono što ISIS provodi na područjima kontrole obično dolazi u Nigeriju sa zakašnjenjem od mjesec dana. Vjerujem kako je Boko Haram lokalna grupa džihadista koja je zbog lošeg odgovora vlade ostvarila uspjeh i dobila ambicije na području čitave Zapadne Afrike. ISIS je također salafistička džihadistička organizacija koja se za svoje ciljeve bori prilično uspješno. Organizirali su državu u srcu Srednjeg Istoka i pokušavaju svoju revoluciju proširiti u globalni salafistički pokret. Za razliku od ISIS-a Boko Haram nema međunarodnu podršku među islamistima kakvu je izgradio ISIS.

U Vašoj studiji "Boko Haram: Nova islamistička država u Nigeriji" spominjete nekoliko mogućnosti koje su dovele do rasta utjecaja ove skupine, od siromaštva do promjene lokalne mikro klime, možete li ukratko objasniti svoje stajalište?

- Osobno smatram kako ne postoji jedan determinirajući razlog već je to mješavina mnogih utjecaja. Salafi džihadizam Abubakara Shekaua i njegovih kohorti daje ideološku bazu, siromaštvo i klimatske promjene utječu na osjećaj očaja kod tamošnjeg stanovništva koji je potreban da se ovakav fenomen ostvari. Nadalje, udaljenost i nepovezanost sjeveroistoka i nedostatka interesa za ove krajeve od strane centralne vlasti i nigerijskih elita doveli su do uspjeha koji Boko Haram ima. Obzirom da ih nitko godinama nije shvaćao ozbiljno danas imamo to što imamo.

Koliko je pak na razvoj današnje situacije imala engleska kolonijalna vlast i način na koji je sama Nigerija ukomponirana u državu te način na koji su Englezi ovim područjima vladali?

- Objektivno govoreći, razvojni put juga i sjevera današnje Nigerije bio je poprilično različit. Iz današnje perspektive odluka engleskih kolonijalnih vlasti da od dvije kulturološki, etnički, kako god hoćete, posve različite kolonije naprave federalnu cjelinu bila je - pogrešna. No što je učinjeno, učinjeno je i s posljedicama trebamo živjeti. Činjenica jest da je sjever bio tetošen produktivnošću juga i da se mir oduvijek kupovao ustupcima lokalnim elitama sa sjevera. Činjenica jest i da gotovo svi resursi Nigerije, kako prirodni tako i kulturni te obrazovni, leže na jugu. Možda bi najbolje bilo kada bi se ustanovila kakva vrsta rotirajućeg vodstva između sjevera i juga kako je bilo i predviđeno za mandata predsjednika Umaru Muse Yar'Adua. No, njegova prerana smrt i dolazak na vlast Goodlucka Jonathana promijenio je planove.

Lupiga.com

Naslovna Fotografija: listcrib.com/screenshot YouTube