Inicijativa Čuvajmo naš park, koja već dulje vrijeme zagovara interese stanovnika tog zagrebačkog kvarta, pokušavajući objasniti javnosti i gradskim vlastima zašto je prijedlog Župe bl. Alojzija Stepinca za izgradnju crkve nasred parka neprihvatljiv, doslovno je nacrtala problem po tko zna koji puta.

Podsjetimo, na prosvjedu su ove godine pokušali dočarati koliki bi zvonik bio puštanjem balona u zrak, a u nastojanjima da se što jasnije vizualizira površina koju bi planirani crkveni kompleks zauzimao u parku Trnjanska Savica, do sada se najviše koristila usporedba s tlocrtnom površinom bloka hotela Esplanade. Radi se o hotelu površine 57 puta 47 metara, dok je crkveni kompleks približnih 55 puta 42,6 metara.

Međutim, za razliku od 3D modela, ova usporedba ne dočarava na pravi način stvarne dimenzije kompleksa i razmjer zauzimanja površine parka i njegove nepopravljive devastacije. Tek jedan pogled na model daje potpuno drugačiju vizuru ovog djela kvarta i daje naslutiti koliko bi životi stanovnika Savice mogli biti promijenjeni. Zato su se odlučili na drugačiji pristup.

EGZAKTNI PODACI: Čak 77 posto stanovnika Savice ne želi crkvu u parku 

POZADINA PRIČE O CRKVI NA SAVICI: U trgovanju Zagreba s Crkvom spašava se zemljište tvrtke Bandićevog donatora

Kako navode u opisu novog prikaza, prema dostupnim podacima iz projekta za lokacijsku dozvolu napravljen je 3D model volumena crkve i pastoralnog centra koji izgleda doista zastrašujuće.

Park kao crkveno dvorište

"Projekt predviđa crkvu s 420 sjedećih mjesta, stan za župnika i župnog vikara, stan za domaćicu, sobe za goste, dodatne dvije dvorane, garaže, parkiralište, blagovaonu za 30 osoba, prilaznu aleju te toranj visine 45 metara. Visina osnovnog djela kompleksa je 14 metara i zatvara pogled za prva četiri kata najbližih zgrada, a sama koncepcija projekta je takva da se veliki dio parka koji formalno nije dio kompleksa zapravo tretira kao crkveno dvorište", nabrajaju.

Štoviše, odabrani projekt autora Aleksandra Bašića bio je tek trećenagrađeni na natječaju kojeg su porezni obveznici platili 217.000 kuna, a mišljenjem ocjenjivačkog suda uopće nije predviđen za realizaciju. 

Takva crkva ne samo da će zauzeti spomenutu površinu i baciti sjenu na više stambenih zgrada u blizini, nego je u očima gradskih vlasti tretirana dovoljno udaljenom od tih zgrada da se susjede ne treba pitati ama baš ništa. Koliko je hrabro ne nazvati ove stanovnike Savice susjedima, također se zorno vidi na 3D prikazu.

Neće je ni primijetiti (FOTOGRAFIJA I ILUSTRACIJA: Čuvajmo naš park)

"Najveći problem imaju stanari A3 zgrade na sjeveroistočnoj strani parka koji bi do kraja godine trebali useliti u svoje stanove. Stanovi na prva četiri kata, za koje su budući stanari dali životne ušteđevine ili digli visoke kredite mogli bi, umjesto u obećano zelenilo parka, gledati u 19 metara udaljen betonski zid kompleksa. Neki od tih susjeda su u srpnju u Poglavarstvu pokušali dobiti uvid u dokumentaciju za lokacijsku dozvolu, kako bi saznali što se točno tu planira graditi, međutim zaštitari su ih onemogućili", navodi inicijativa Čuvajmo naš park.

Park bez "skromne" intervencije crkve i s njom (ILUSTRACIJA I FOTOGRAFIJA: Čuvajmo naš park) 

Skandalozna je, navode, i informacija da se o mišljenju neće pitati susjedi koji žive u neposrednoj blizini parcele planiranog crkvenog kompleksa, kojima su zahtjevi za uključenje u postupak ishođenja lokacijske dozvole odbijeni ovih dana.

"Radi se o susjedima čije su zgrade udaljene dvadesetak metara od spomenutog zemljišta, ali zbog postojanja čestice širine nekoliko metara između njihove zgrade i katastarske čestice parka nisu stranke u postupku", navode u priopćenju.

Nije susjed nego komšija (ILUSTRACIJA: Čuvajmo naš park) 

Iako neuključivanje ovih stanara u formalne susjede nije presudno za pravomoćnost lokacijske dozvole, ono pokazuje razmjere nebrige za stanovnike Savice. Formalni susjedi još uvijek čekaju rješenje Ministarstva na žalbe podnesene u rujnu.

Podsjetimo, inicijativa Čuvajmo naš park je ranije ove jeseni objavila istraživanje GfK provedeno među obiteljima koje žive na Savici i drugim stanarima. Ono je pokazalo da se ne bune protiv same gradnje crkve, što je ono što ističe i inicijativa neprestano prozivana zbog bezboštva, agresivnog ateizma, netrpeljivosti prema vjeri, zbog komunizma i čega sve ne. Stanari traže gradnju u građevinskoj zoni, a ne na lokaciji za koju crkva i doslovno moli. Kada se pogleda ovaj 3D prikaz ipak je nešto jasnije da su optužbe na račun inicijative podvala, jer crkva ne planira nikakvu diskretnu građevinu koja bi se uklopila u vizuru svog okoliša, nego juriša na zauzimanje parka. Zato se 77 posto stanara nedvosmisleno izjasnilo - protiv.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Čuvajmo naš park