CRNOGORSKE UDRUGE

„Protivimo se nazivanju ulice po vojniku JNA poginulom na dubrovačkom ratištu“

ritn by: HRA | 28.04.2024.
CRNOGORSKE UDRUGE: „Protivimo se nazivanju ulice po vojniku JNA poginulom na dubrovačkom ratištu“
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje izražavaju oštar protest zbog preimenovanja Tivatske ulice u Pljevljima u ulicu Branka Krvavca, vojnika JNA koji je poginuo u agresiji na dubrovačko-hercegovačko područje u Hrvatskoj u oktobru 1991. godine. Smatramo da se radi o postupku protivnom Zakonu o spomen obilježjima Crne Gore i primjeru negativnog istorijskog revizionizma. Objavljeno je da je Krvavac, kao pripadnik JNA, izgubio život na dubrovačko-hercegovačkom ratištu dok je pružao pomoć ranjenom komandiru. Agresivan napad JNA na Dubrovnik, u kojem su učestvovali pretežno građani Crne Gore, najveća je sramota naše države u novijoj istoriji. Svi treba da znaju da demokratija odavno ne znači samo puku vladavinu većine, već da zahtijeva obzir prema ljudskim pravima svih.

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje izražavaju oštar protest zbog preimenovanja Tivatske ulice u Pljevljima u ulicu Branka Krvavca, vojnika JNA koji je poginuo u agresiji na dubrovačko-hercegovačko područje u Hrvatskoj u oktobru 1991. godine. Smatramo da se radi o postupku protivnom Zakonu o spomen obilježjima Crne Gore i primjeru negativnog istorijskog revizionizma.

Objavljeno je da je Krvavac, kao pripadnik JNA, izgubio život na dubrovačko-hercegovačkom ratištu dok je pružao pomoć ranjenom komandiru.

Agresivan napad JNA na Dubrovnik, u kojem su učestvovali pretežno građani Crne Gore, najveća je sramota naše države u novijoj istoriji.

Razumljiva je žalost porodice i prijatelja zbog toga što su tadašnje vlasti u taj rat odveli mnoge koji su, na žalost, i stradali, poput Krvavca. Međutim, osnovna činjenica je da su svi stradali (166) bili pripadnici agresorskih snaga JNA, teritorijalne odbrane ili MUP-a Crne Gore, koje su granatirale, pljačkale i ubijale civile na dubrovačkom području, a njihovo djelo ne predstavlja istorijsko dostignuće vrijedno bilo kakvog veličanja.

Prema Zakonu o spomen obilježjima, spomen obilježje može biti i naziv javnog objekta kao što je ulica, samo ako simbolizuje vrijednosti propisane zakonom, a to su: da se obilježavaju značajni događaji, čuvaju uspomene na istaknute ličnosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradicije i odaje počast borcima za slobodu, civilnim žrtvama rata i masovnim stradanjima ljudi. Dalje, istaknutom ličnošću se, shodno Zakonu, smatra lice: 1) koje je posebno zaslužno za državni, društveni, ekonomski, naučni ili kulturni razvoj Crne Gore ili određenog područja, odnosno mjesta u Crnoj Gori; 2) čije djelo ima međunarodni istorijski, naučni, kulturni, humanistički ili sportski značaj; 3) koje je bilo organizator ili istaknuti učesnik oslobodilačkog rata, ustanka ili pokreta; 4) koje se posebno istaklo u borbi protiv fašizma.

Posebno skrećemo pažnju da Zakon jasno propisuje da nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje, pored ostalog, i licu koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača; licu koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije; ili licu koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu.

Republika Hrvatska je u junu 1991. godine proglasila nezavisnost od savezne države SFR Jugoslavije. U oktobru 1991. godine je JNA bez napada sa hrvatske teritorije na njene snage u Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini izvršila agresivan napad na Dubrovnik i njegovo zaleđe i područje Konavala do granice sa Crnom Gorom.

Imenovanjem ulica, trgova i naselja doprinosimo očuvanju identiteta i vrijednosti koje karakterišu našu državu. Oštro se protivimo ovakvom veličanju agresivnog ratovanja jer ne želimo da se takve strahote ponove ni našoj ni dubrovačkoj djeci, ni bilo kojoj budućoj generaciji.

Zahtijevamo od lokalnih samouprava i političkih partija da djeluju odgovorno prilikom donošenja važnih odluka o imenovanju ulica i podizanju spomen-obilježja u lokalnim sredinama.

Svi treba da znaju da demokratija odavno ne znači samo puku vladavinu većine, već da zahtijeva obzir prema ljudskim pravima svih.

Akcija za ljudska prava (HRA)

Centar za građansko obrazovanje (CGO)

ANIMA – Centar za mirovno i žensko obrazovanje

Lupiga.Com via hraction.org

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

    13.06.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

  2. UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

    28.05.2024.

    Srđan Puhalo

    UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

    17.05.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije