Novice

SVIMA KOJE OVA TRAGEDIJA POGAĐA: Želimo podsjetiti što pomaže

SVIMA KOJE OVA TRAGEDIJA POGAĐA: Želimo podsjetiti što pomaže

Izražavamo iskrenu sućut i podršku zbog događaja u zagrebačkoj osnovnoj školi koji pogađa veliki broj ljudi: žrtvama i obiteljima žrtava, školarcima, roditeljima, svima zaposlenima u školama, svima koji rade na neki način s djecom i mnogima drugima. Traumatski događaji poput ovog, koji se dogode odjednom, ljudima izmaknu tlo pod nogama. Ovakve tragedije najčešće utječu na puno širi krug ljudi od "samo" onih direktno uključenih, radi čega nije nimalo neobično ako se sada osjećate uplašeno i bespomoćno. Želimo ovom prilikom posebno naglasiti važnost načina na koji mediji izvještavaju o ovakvim temama. Senzacionalistički način prenošenja vijesti, neprovjerene informacije, odavanje podataka koji bi mogli identificirati uključene u događaj, stavljanje slika s terena, mogu ne samo biti štetni po mentalno zdravlje uključenih već i predstavljati rizik za ponavljanje sličnih ponašanja.
GRADOVI PRIJE I POSLIJE: Prema zelenijem urbanizmu

GRADOVI PRIJE I POSLIJE: Prema zelenijem urbanizmu

U gradovima širom svijeta u tijeku je mini-revolucija: nakon desetljeća u kojima su svi sudionici prometa bili podređeni automobilima, sada se prioritiziraju javni prijevoz, pješaci i biciklisti. Tako se oslobađa dragocjen javni prostor, gradovi postaju sigurniji i ugodniji, kvaliteta života raste, a emisije štetnih plinova se smanjuju. U kontekstu neodrživih prometnih gužvi kao i klimatskih promjena, zelena tranzicija u gradovima je nužnost. Pariz je jedan od pionira u borbi za izbacivanje automobila i postavljanje čovjeka u središte urbanog prostora, ali nije jedini. Donosimo malu galeriju primjera urbanističkih rješenja za zelenije i čovjeku, a ne automobilu, prilagođene gradove iz Norveške, Francuske, Nizozemske, Turske i Njemačke pa sami usporedite stanje „prije“ i „poslije“. A jedan od najboljih primjera prioritiziranja ljudi umjesto automobila može se pronaći u Düsseldorfu.
NOVI SAD: Dani Srđana Aleksića završili, protesti se nastavljaju

NOVI SAD: Dani Srđana Aleksića završili, protesti se nastavljaju

Nakon niza tribina, projekcija i drugih kulturnih događaja posvećenih humanizmu, toleranciji i ljudskosti, u nedjelju su u Novom Sadu zaključeni Dani Srđana Aleksića. Međutim, građanski otpor, upravo onaj koji je devedesetih pružao taj mladić iz Trebinja, u Novom Sadu se nastavlja i dalje. Posljednjeg dana manifestacije Dani Srđana Aleksića više tisuća ljudi okupilo se ispred zgrade Rektorata u Novom Sadu u znak podrške studentima koji blokiraju sveučilište. Jedan od glavnih događaja Dana Srđana Aleksića bila je i tribina "Sjećanje na Bojana Tončića", posthumnog dobitnika Specijalne plakete „Srđan Aleksić” za dugogodišnji profesionalni rad. „Dezerterstvo nije bilo samo odbijanje da se ide u rat. To je bila vrsta otpora jednoj provincijalnoj učmalosti i najnižoj vrsti patriotizma”, rekla je Staša Zajović iz organizacije Žene u crnom objašnjavajući kako je Tončić bio ponosan na titulu dezertera.
PA ŠTA?: Deveta po redu porečka Homo, fešta!

PA ŠTA?: Deveta po redu porečka Homo, fešta!

Poreč ponovno dokazuje da i mali gradovi mogu nositi velike promjene. Ovaj petak i subotu tamo se održava deveta po redu "Homo, fešta!” koja donosi LGBTIQ+ teme u središte javnog prostora. Slogan "PA ŠTA?", kao i vizual fešte u duginim bojama, ovogodišnji motiv festivala, donose snažnu poruku prkosa prema diskriminaciji i predrasudama te poziv na slavlje autentičnosti i različitosti. "PA ŠTA?" poručuje: prihvaćanje nije milostinja - to je temelj solidarnosti i društva u kojem svaka osoba ima pravo biti autentična i ravnopravna. Program ovogodišnje "Homo, fešte" obuhvaća zanimljive tribine i predavanja o temama poput slobode govora, djelovanja antirodnih pokreta i queer teologije. Među gostima ove godine bit će Lana Bobić, Dario Čepo, Hrvoje Šimičević i brojni drugi.
ŠTRPCI S PALMOM: Zločin koji traje

ŠTRPCI S PALMOM: Zločin koji traje

Selma Memović Čolović i Nail Kajević, kći i brat otetih iz vlaka u Štrpcima, monstruoznog zločina po kojemu je Nebojša Slijepčević snimio “Čovjek koji nije mogao šutjeti”, svjedoče o izostanku pravde, razornim posljedicama zločina i suđenjima koja nikako da završe. “To su traume koje ćemo nositi do kraja života. Sudi se neposrednim izvršiocima, a oni koji su organizovali, planirali i sve opravdavali, oni su još slobodni, iako većina njih nije među živima...”, kaže Kajević. Kad budete gledali Slijepčevićev film, koji je nedavno osvojio europskog Oscara, imajte na umu: zločin u Štrpcima traje i dandanas. I možda bi ljudima nešto značilo: voljeli bi, kažu, da se “Čovjek koji nije mogao šutjeti” prikaže barem u Prijepolju, Štrpcima obližnjem gradiću u Srbiji iz kojega je devetero, od devetnaest, žrtava zločina.

Arhiva

D&K

KOMENTAR IVE ANIĆA: Znam ja nas, jebo ti nas

KOMENTAR IVE ANIĆA: Znam ja nas, jebo ti nas

Za sve smo, kada sve oduzmemo i zbrojimo, sami krivi. Nismo mi niti malo empatičan narod kako to sugeriraju akcije za spas djece sa malignim bolestima, niti smo mi narod koji suosjeća s bilo čim. Mi smo sebični licemjeri koji će rado oprati savjest sa 0,66 eura doniranih za žrtve potresa, mi smo narod kojeg ne zanima što nam susjed s 80 eura mora preživjet Božić. Preživjeti Božić. Kako lijepa analogija za ove uzaludne i besmislene izbore u kojima toliko naših umirovljenika zbilja blagdane doživljava kao nešto što doslovce treba preživjeti. Kada pomislim na te ljude zaboli me duša. Mislite da ista zaboli ljude za koje glasate? Predsjednički izbori naša su slika i prilika. Svi kandidati jedna su naša sličica. Svi imaju nešto naše i idealni su da se svi zapitamo kakvi smo zapravo ljudi. Licemjerni i prijetvorni, bahati i pohlepni, pametni i načitani, a opet ne biraju sredstva da dođu do svog cilja.
OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

O kulturi jedne zemlje sudimo na osnovu onoga što je u kulturi učinjeno. Pjesništvo, i sve što je književnost, izgrađuje i čuva jezik. U njemu je artikulirana i do svog punog značaja dovedena kultura i nacionalno biće jedne zajednice i svakog njenog pojedinca, pa je očuvanje „pisanog znakovlja” u krajnjoj liniji dokaz vitalnosti i očuvanje zajednice kojoj jezik i njegova književnost pripada i koju iskazuje. U njemu je uobličeno sve što naš svijet jest i što može biti. Jezik je temelj naše kulture. Nije samo instrument, nego osnovni iskaz našeg bića i način čuvanja cjelokupnog društvenog bića, priča o našim vrijednostima, povijesti i postojanju. Kultura se afirmira svojim djelima, a ne političkim deklaracijama. Moj optimizam podupire svaka nova dobra knjiga, stvaralačka nastojanja mnogih djelatnika u domenu kulture i interes probrane publike za njihov rad.
SVEČANO U NOVOM SADU: Počinju Dani Srđana Aleksića

SVEČANO U NOVOM SADU: Počinju Dani Srđana Aleksića

Polaganjem cvijeća u Prolazu Srđana Aleksića, ove subote u 11 sati, u Novom Sadu započinju Dani Srđana Aleksića u sklopu kojih će se održati svečana dodjela regionalne novinarske nagrade uz bogat program. Dani se otvaraju u subotu u podne izložbom fotografija Imre Sabe, a prvi dan kulminira svečanom dodjelom regionalne novinarske nagrade "Srđan Aleksić" ovogodišnjim laureatima Teofilu Pančiću, novosadskom portalu 021 te Vanji Stokiću i Ajdinu Kamberu s portala eTrafika. Iz drugog dana programa izdvajamo tribinu „Sjećanje na Bojana Tončića“. Nedavno preminulom Tončiću posthumno je dodijeljena specijalna plaketa za dugogodišnji angažman koji je Srđanove ideale slijedio u novinarstvu. Među ostalim u Novi Sad stiže i posebna Živa biblioteka, a, među ostalim, tijekom Dana Srđana Aleksića prikazat će se i dva hvaljena dokumentarca - „Heroji bitke za ranjenike” i "Milena".
IMAMO DOBITNIKE: Teofilu Pančiću, Vanji Stokić i Ajdinu Kamberu te portalu 021 idu nagrade „Srđan Aleksić“

IMAMO DOBITNIKE: Teofilu Pančiću, Vanji Stokić i Ajdinu Kamberu te portalu 021 idu nagrade „Srđan Aleksić“

Novosadski kolumnist i novinar, Teofil Pančić, novinari portala eTrafika, Vanja Stokić i Ajdin Kamber, te portal 021 iz Novog Sada dobitnici su ovogodišnjih novinarskih nagrada „Srđan Aleksić“. Svečana dodjela bit će održana ovoga vikenda, 14. prosinca, u Novom Sadu, u tjednu kada obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava, a u sklopu „Dana Srđana Aleksića“ koji se ove godine odvijaju u Banjaluci, gdje se događa festival dokumentarnog filma, te u Novom Sadu gdje ćemo, uz dodjelu nagrada, organizirati i nekoliko medijskih panela te promocija. Po prvi puta, otkako se organizira nagrada, žiri je dodijelio i Specijalnu plaketu. Za dugogodišnji profesionalni angažman i izuzetnu posvećenost novinarstvu, posthumno je dodijeljena Bojanu Tončiću, novinaru i kolumnistu koji je preminuo u travnju ove godine. „Njegov dugogodišnji rad ostavio je dubok novinarski trag na ovim prostorima”, napisao je žiri u svom obrazloženju.
„ŽIVJELI!“: Trans osobe će se nastaviti boriti za svijet u kojem svatko, sa svog mjesta za stolom, može nazdraviti

„ŽIVJELI!“: Trans osobe će se nastaviti boriti za svijet u kojem svatko, sa svog mjesta za stolom, može nazdraviti

Kroz kampanju “Živjeli” Trans Mreža Balkan podsjećaja da je pravo na život apsolutno i da će trans osobe nastaviti postojati i boriti se za svijet u kojem svatko može sa svog mjesta za stolom nazdraviti Živjeli! – s ponosom, dostojanstvom i bez straha. “Kroz simboliku nazdravljanja, odajemo počast svima koji su izgubili živote zbog transfobije, dok istovremeno slavimo snagu i otpornost trans zajednice. Želimo poslati poruku da je pravo na život i samoodređenje osnovno ljudsko pravo koje pripada svima, bez iznimke. Video je poziv na solidarnost i zajedničko djelovanje kako bismo izgradili društvo u kojem strah i nasilje nemaju mjesta, a svaki čovjek može nazdraviti svojoj slobodi i postojanju s osjećajem sigurnosti i ponosa”, kaže u razgovoru za Lupigu Diana Avdić, izvršna koordinatorica udruge kolekTIRV koja pruža potrebnu podršku zajednici.

Arhiva

Lupiga TV

BLITZ: Nespretan film o „velikoj povijesti“

BLITZ: Nespretan film o „velikoj povijesti“

Nakon pada Francuske i uspješne evakuacije preostalih britanskih, francuskih, belgijskih i nizozemskih trupa kod Dunkirka, otpočela je zračna bitka za kontrolu neba nad Velikom Britanijom u svrhu neke buduće invazije nacističkih snaga. Kampanja je trajala mjesecima i odnijela brojne žrtve. Njen primarni cilj zapravo je bio London, odakle je, prema nekim procjenama, izbjeglo više od milijun ljudi, od čega više od pola milijuna djece. Taj se period Drugog svjetskog rata u Velikoj Britaniji zove „Blitz“. O njemu su, kao i o drugim periodima za vrijeme rata u Britaniji ili u njenim kolonijama, već snimani filmovi. Zapravo, čini se kao da postoji neko nepisano pravilo da britanski filmaš ne može postati veliki britanski filmaš sve dok ne snimi film o Velikoj Britaniji u Drugom svjetskom ratu, stradanju njenih vojnika i civila, te njenim naporima u borbi protiv nacizma i fašizma.
MILENA: Kratki film s velikom tabu pričom

MILENA: Kratki film s velikom tabu pričom

Strukturu kratkometražnog filma „Milena“ (2024) Željka Stanetića čine dvije vremenske ravni odnosno dvije isprepletene pripovjedne linije: „ovo vrijeme sada“ nasuprot bliskoj prošlosti, jer autor nas naizmjenično prebacuje iz doba koje očitavamo kao aktualno u polovinu devedesetih, pa opet u sadašnjost. Mladi par koji je u ljeto 1995. godine s dječačićem i psom krenuo u bijeg, odnekud iz ruralne Hrvatske u Vojvodinu, promatramo tako u vremenskim prebacivanjima i kao zrele ljude na pragu rane starosti. Jednog prijepodneva posjeti ih mlada novinarka koja je Stevana u prethodnom telefonskom razgovoru obazrivo zamolila da joj govori o svom iskustvu. Ovisno o dobi i razini informiranosti o ratnim zbivanjima gledatelj isprva tek naslućuje ili pak uopće ne uspijeva razabrati o čemu se radi. Kako bilo, iz facijalne ekspresije i držanja gošće i domaćina lako je zaključiti da je u pitanju delikatna stvar, s čime se ona nosi lošije od njega.
KONKLAVA: Raskrinkavanje vatikanske mistike i orkestriranih rituala

KONKLAVA: Raskrinkavanje vatikanske mistike i orkestriranih rituala

U posljednje vrijeme kao da imamo navalu filmova i, naročito, serija o papama. Bilo da je tu riječ o povijesnoj velikaškoj obitelji Borgia koja je držala i „Svetu Stolicu” ili o fiktivnom prvom američkom papi u diptihu serija Paola Sorrentina „The Young Pope“ (2016) / „The New Pope“ (2020), čini se da „tajna” ili fiktivna povijest Vatikana jako intrigira i fascinira gledateljstvo. Filmski obol su, pak dali Fernando Meirelles („The Two Popes“, 2016), Wim Wenders („Pope Francis: A Man of His Word“, 2018), te rubno Marco Bellocchio („Kidnapped“, 2023) i, naravno, Francis Ford Coppola („The Godfather Part III“, 1990, za koji je prije par godina napravljena i nova verzija). Čini se da je red došao i na njemačkog redatelja Edwarda Bergera čiji je prošli uradak „All Quiet on the Western Front“ (2022) osvojio čak četiri nagrade Oscar: uz onu za najbolji međunarodni film, još tri „zanatska” – za originalnu glazbu, fotografiju i scenografiju.
I SVE BESPLATNO: Najzapaženije na velikim svjetskim filmskim festivalima stiže u Zagreb

I SVE BESPLATNO: Najzapaženije na velikim svjetskim filmskim festivalima stiže u Zagreb

Novo, 22. izdanje Human Rights Film Festivala, održat će se u Zagrebu od 2. do 7. prosinca na više lokacija. Po prvi put dio programa bit će prikazan u Kaptol Boutique Cinema, uz prikazivanja i u kinu Kinoteka te u novootvorenom mikro-kinu MaMa. Festival nastaje u organizaciji Multimedijalnog instituta (MaMa) i Udruženja za razvoj kulture “URK” (Močvara). Ovogodišnji festival je, kao i prethodnih godina, posvećen autorskom filmu i temama ljudskih prava, a donosi izbor od tridesetak igranih, dokumentarnih i eksperimentalnih ostvarenja, među kojima se nalaze art house filmovi koji su bili najzapaženiji na velikim svjetskim filmskim festivalima kroz 2024. godinu.Ulaz na sve projekcije je besplatan, uz prethodno preuzimanje ulaznica na blagajnama kina. A u programu je, među ostalim, film "Queer", po ocjenama brojnih kritičara, najbolja uloga Daniela Craiga u cijeloj njegovoj karijeri.
MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

Mjesto radnje Split, Dalmacija. Balotaško igralište podno tvrđave Gripe, u neposrednoj blizini vinarije Veritas. Potom krov robne kuće Maja u Marmontovoj ulici, Sustipan, s večeri ispražnjeni banci na gradskom pazaru, ili naprosto Peristil, s leđima oslonjenim o sfinge. Dalmacija koja je, kako je poznato, i inače sklona višeglasnoj vokalnoj tradiciji, a capella, klapskom pjevanju starom vjerojatno koliko i prvo zajedničko izvlačenje mreže, berba maslina, jematva. A još je uvijek oko nas sasvim pristojno zaudaralo na ratove, težak rad i kratke ljubavi – dakle sve ono što se s vremenom slegne u kičasti kolaž tradicije. Ali nas nisu zanimale klape, sve to sunce, more, didovi šufiti, kamen i galebovi; pjevali smo jednoglasno, najčešće izvan ključa i često tražeći riječi, u još nesvjesnom pokušaju da izgradimo vlastiti neopipljivi arhiv, to jest sami utemeljimo vlastitu tradiciju.

Arhiva

Misao dana

“Došao sam vam pomoći, a vi se tužite da ne želim s vama plakati”

Friedrich Nietzsche (1844 - 1900)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

    14.12.2024.

    Predrag Finci

    OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

  2. OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

    03.12.2024.

    Boris Pavelić

    OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije