Novice

INTERVJU MAJA GERGORIĆ: „Okvir 'rodne idelogije' funkcionira kao svojevrsno 'strašilo', kao konstruirana prijetnja“

INTERVJU MAJA GERGORIĆ: „Okvir 'rodne idelogije' funkcionira kao svojevrsno 'strašilo', kao konstruirana prijetnja“

"Antirodni pokret u tom smislu predstavlja jedan od novih oblika krajnje desnice, u kojem fokus više nije na etničkim razlikama ili granicama, već na kulturnim pitanjima zajedničkim svim društvima: rodu, obitelji i seksualnosti. Taj se proces u postkomunističkoj Europi dodatno učvršćuje kroz ponovni ulazak religije u javnu sferu. Crkva, koja je tijekom komunizma bila marginalizirana, kroz antirodnu mobilizaciju ponovno postaje politički akter i moralni autoritet. Jedan od ključnih nalaza mog istraživanja jest da su krajnje desne stranke i Crkva međusobno zamjenjivi saveznici antirodnog pokreta. Dovoljno je da postoji jedan moćan saveznik, politički ili religijski, da bi se mobilizacija pokrenula", objašnjava u razgovoru za Lupigu Maja Gergorić, na Katedri za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta.
SJEĆANJE NA DARIJA DŽAMONJU: Pošteno je platio za sav svoj život

SJEĆANJE NA DARIJA DŽAMONJU: Pošteno je platio za sav svoj život

Godine 1998. vratio se iz Amerike, iz jedne države koju je volio, ali najviše u knjigama, u Bosnu, drugu državu koju je volio, ali najviše u kafanama, dao je slijedeću izjavu za lokalnu TV: "Više volim da umrem kao pisac u Sarajevu nego kao kuhar u Americi." I eto mu ga. Umro je kao pisac u Sarajevu. Ja bih dodala: kao američki pisac u Sarajevu. I time bih željela spojiti, u jednoj rečenici, ono što Dario čitav život nikako nije uspijevao, posebno u posljednje vrijeme: da spoji dva mjesta svoga života: jedno gdje su ga čekale kćeri Nevena i Vesna, i drugo gdje su ga čekale njegove priče. Nevena i Vesna su budućnost koju Dario nije uspio da postigne, kao uostalom ništa drugo vezano za običan, dosadni, naški život. Ali su mu se zato priče nudile tako da mu gotovo svi pisci priča u ovoj državi (i šire) zavide na njima. Oni koji mu ne zavide i nisu kakvi pisci.
BORA ĆOSIĆ: Povratak iz progonstva

BORA ĆOSIĆ: Povratak iz progonstva

Sada, kada se većini ljudi čini da je u Srbiji pobedila nekakva demokratija, poneko me pita hoću li se onamo, u svoju zemlju, vratiti. Kao da sam sa tom svojom domovinom imao nekakav ugovor s mnogo preciznih stavki. Jedan komplikovan dokument, otvoren na sudu. Po kome i ja i država moje prošlosti imamo se vladati. Pa ako tamo stvari pođu nabolje, da i ja tom poboljšanju treba da se priključim. Ali, odlazeći odande, ja, koliko se sećam, nisam ništa potpisivao. Nego sam samo prošao pored mladih graničara kod Kelebije, a oni se mnogo na mene nisu ni osvrtali. Da bi ispratili nekog, pomalo starog gospodina u sivom odelu. Mislim da sam tada u ruci imao jedan svoj rukopis, a ostatak stvari došao je tek kasnije, posle mene. Tako je moj izlazak iz domovine prošao vrlo nezapaženo i bez posebnih formalnosti.
KAPETANICA S FLOTILE SUMUD ZA LUPIGU: „Ovo nije kraj flotile, ne odustajemo!“

KAPETANICA S FLOTILE SUMUD ZA LUPIGU: „Ovo nije kraj flotile, ne odustajemo!“

"Želim naglasiti da ovo nije zadnja flotila. Ovaj brod sad ide u luku da se riješe neki tehnički problemi i opskrbi gorivom, te zamijeniti posadu. Brod se onda vraća na more i susrest će se s deset drugih brodova koji su već isplovili sa Sicilije. Ljudi koji su trenutno zatvoreni u Izraelu već prave planove za iduću flotilu. Izrael, izgleda, teško shvaća da nećemo odustati i da ćemo pokušati probiti humanitarni koridor do Gaze sve dok se to ne dogodi", kaže u intervjuu za Lupigu hrvatska državljanka Morana Miljanović, sudionica Globalne flotile Sumud, koja kao kapetanica upravlja brodom „Shireen“. Njen brod je, zbog funkcije nezavisnog broda koji daje pravnu podršku, izbjegao sudbinu ostatka flotile na putu prema Gazi, odnosno upad izraelske vojske na brodove nakon čega je oteto gotovo 500 aktivista, tako da smo sinoć u kasnim večernjim satima uspjeli razgovarati s kapetanicom.

Arhiva

D&K

DŽAMONJA: Moj drug iz mladosti s kojim sam gledao snijeg

DŽAMONJA: Moj drug iz mladosti s kojim sam gledao snijeg

Sjećam se, noć pred moj odlazak u vojsku, u januaru 1985. godine, Dario Džamonja je predložio da se dopisujemo dok budem tamo, i da pisma objavljujemo u Oslobođenju. Meni se, naravno, ideja dopala. On je tamo bio domaći autor, redovito su štampali njegove priče, znao je urednike, pa smo povjerovali kako neće biti problem dogovoriti i objavljivanje naših pisama. Desetak dana nakon što sam se uselio u kasarnu, razmijenili smo prve pisane poruke, ali to u Oslobođenju nisu prihvatili. Urednik kulture ih je odbio objaviti. U prvom javljanju adresiranom na Dacinu marijindvorsku adresu, govorio sam o mladim vojnicima koji su od mene tražili da im asistiram u pisanju ljubavnih pisama njihovim djevojkama. Opisao sam tada i nekog Mumina iz Banje Luke koji je nakon par dana otpušten iz vojske, jer se triput rezao žiletom...
MARC ANDREESSEN: Milijarder koji želi resetirati Ameriku

MARC ANDREESSEN: Milijarder koji želi resetirati Ameriku

U još jednom profiliranju ljudi iz sjene SAD-a, prenosimo obiman tekst Petra Vidova u kojem nas upoznaje s Marcom Andreessenom. Ako ste se ikad pitali kako funkcionira adaptacija kapitalizma na društvene promjene, ovo je izvrstan podsjetnik. Andreessen je od tvorca modernog browsera u ranim devedesetim prešao put do jednog od najmoćnijih ljudi iz sjene. Kada je to koristilo njegovim poslovnim ciljevima obilato je donirao demokrate. No, onda je promijenio mišljenje. Ideja da bi obični radnici trebali imati presudan utjecaj na smjer razvoja internetskih tvrtki prenerazila je Andreessena te se, zajedno s najutjecajnijim ljudima u Silicijskoj dolini, okreće Donaldu Trumpu i stvaraju Ameriku prema svojem ukusu što je proces koji se upravo odvija prvenstveno u ekonomiji i geopolitici.
NOVO LICE HDZ-A: Šute mali izuči za gradonačelnika

NOVO LICE HDZ-A: Šute mali izuči za gradonačelnika

„Gospodin Kerum je najbolje znao kako firmu odvesti u stečaj“ – odgovorio je u predizbornoj kampanji Tomislav Šuta Željku Kerumu koji ga je tada napadao kao nesposobnog, nebitnog i nezrelog kandidata za gradonačelnika Splita. Bilo je to prije nepunih dvjesto dana. Ljudi vjeruju mladim i novim licima u politici. Skloni su vjerovati u čvrsta obećanja koja im servira to mlado čedo HDZ-a, osobito kada je javnost saznala da su mu rođena braća „potaracali“ pola otoka Šolte i nikom ništa. Ljudi u Splitu vole vjerovati u nova lica, pogotovo kada nova lica obećavaju i novo lice HDZ-a. Kao što znamo, Šuta je dobio izbore u Splitu, o njegovoj braći i njihovim poslovnim uspjesima više ništa nismo čuli, a Željko Kerum, isti onaj koji nije znao ni vlastitu firmu voditi, osim u stečaj, sada je postao predsjednik Nadzornog odbora gradskog poduzeća.
KUDA PLOVI OVAJ BROD: Trijumfalni povratak oligarha

KUDA PLOVI OVAJ BROD: Trijumfalni povratak oligarha

Trijumfalni povratak oligarha Andreja Babiša, čovjeka čija je ideologija vladati državom kao svojim holdingom Agrofert i mijenjati stajališta shodno svjetskim trendovima i lajkovima na društvenim mrežama, postavlja pitanje, i kod kuće i u inozemstvu – hoće li Babišova buduća vlada ostati proeuropski orijentirana kao prethodna konzervativno-liberalna vlada Petra Fiale ili će okrenuti kormilo ka Rusiji poput Viktora Orbana u Mađarskoj i Roberta Fica u Slovačkoj. Prema analizama Češku čeka razdoblje oštre retorike i praktične stagnacije, ono što Česi doživljavaju već barem nekoliko godina, bez obzira na to tko je na vlasti. Socijalnim problemima, sve većim socijalnim razlikama, oligarhizacijom društva, buduća koalicija na čelu s oligarhom ne planira se baviti. Na udaru će vjerojatno prvi biti javni mediji, a zatim i ostali, a onda neprofitne organizacije.
GIDEON LEVY: Još nismo završili

GIDEON LEVY: Još nismo završili

U početku je izgledalo dobro. Masovni izlazak iz sale je trebalo da postidi svakog Izraelca da se konačno zapita: možda Izrael ipak čini nešto loše? Možemo pretpostaviti da je većina Izraelaca odgovorila: to je antisemitizam, glupane. Onda je stigla potvrda: premijer je ponosno ispričao kako je Izrael zdrobio, uništio, razbio i srušio ceo region oko sebe. Desetine engleskih sinonima za uništenje, znak obavljenog posla za razorene delove na prošlogodišnjoj mapi, kao i za ostale koji stižu na red. Svaka čast. Preskočio je samo Gazu. I Zapadnu obalu. Možda je zaboravio. Klicala mu je grupa laskavaca, posebno mala ovog puta, bez bogatih Jevreja kao prethodnih godina. Šef kabineta Cahi Braverman strogo ih je nadgledao kako bi se uverio da se niko ne izvlači.

Arhiva

Lupiga TV

U RALJAMA SEKSUALNE NEZRELOSTI: Antiholivudska melodrama Mikea Nicholsa

U RALJAMA SEKSUALNE NEZRELOSTI: Antiholivudska melodrama Mikea Nicholsa

Umesto klasičnog holivudskog happy-enda, svedoci smo, dakle, „topljenju osmeha“. Time se implicitno kritikuje melodramska opsednutost potrage za ljubavnom, malograđanskom srećom. Život se tek otvara prema neizvesnosti, kao da nam poručuje kraj filma „Diplomac“ („The Graduate“, 1967) Mikea Nicholsa. Sve društveno prihvatljive maske, koje su do tog trenutka štitile Nicholsove likove od prevelike ranjivosti, lomljivosti i izloženosti Drugom, bivaju strgnute. Kao što biva osporena kratka ljubavna afera sa gospođom Robinson, čiji je lik takođe doveden u nezavidnu poziciju žene koja će biti trajno obeležena žigom nevoljene i ostarele preljubnice. Ljubav ne trijumfuje. Umesto nje, sluti se, trijumfovaće banalnost i iscrpljivost ordinarnih životnih odluka, izmeštenih u publici nedosežnu budućnost.
JEDNA BITKA ZA DRUGOM: Ovo je definitivno jedan od filmova godine

JEDNA BITKA ZA DRUGOM: Ovo je definitivno jedan od filmova godine

Svaki film Paula Thomasa Andersona željno se iščekuje, pa ni „Jedna bitka za drugom“ (u originalu „One Battle After Another“) nije izuzetak. Ovaj Andersonov uradak dočekan je s gotovo unisonim hvalospjevima kritike i publike, uz tek poneki disonantni ton ljudi sklonih cjepidlačenju, upodobljavanju tuđe vizije prema vlastitoj ili naprosto onih koji su željni doze pozornosti i kontroverze. Već se sada govori o gotovo izvjesnim nominacijama i visokim šansama da se one bogato potvrde u sezoni filmskih nagrada, kako po pitanju glavnih glumaca – Leonarda DiCaprija i Seana Penna – tako i po pitanju scenarija, režije i tehničkih komponenata poput glazbe i fotografije. I doista, te priče nisu samo prazna naklapanja, jer ovdje je u pitanju vrlo unikatan i u današnje vrijeme rijedak film.
JOŠ SAM OVDJE: Intimna priča o gubitku u vrijeme vojne hunte

JOŠ SAM OVDJE: Intimna priča o gubitku u vrijeme vojne hunte

Pomalo je čudno da film koji je dobio nagradu Oscar, pa makar "samo" za strani film, na prikazivanje u Hrvatskoj čeka skoro godinu dana od svoje svjetske premijere. Niti je Walter Salles neki novi i „neprovjereni” autor, niti je „Još sam ovdje“ film koji je slučajno i bez kampanje osvojio prestižnu nagradu. Naprotiv, još od premijere u Veneciji prošle godine skuplja trofeje (prvi je bio Srebrni lav za scenarij), pozitivne kritike i generalno pozitivan stav gledateljstva. Pa opet, jesenski festivali kod nas su ga preskočili, nakon trijumfa na Oscarima nije ušao u distribuciju pa makar kroz mrežu neovisnih i gradskih kina, pa ga je zainteresirana publika morala „loviti” po inozemstvu ili na internetu. Hrvatsku premijeru imao je ljetos na Cinehillu, ove godine održanom u Fužinama, a zagrebačku na djelomičnoj reprizi programa istog festivala u Laubi početkom rujna.
TUNEL: Borba za život i kritika društva ispod ruševina

TUNEL: Borba za život i kritika društva ispod ruševina

Režiser ne gubi vreme, već nam odmah, posle samo nekoliko minuta, daje napet i zanimljiv film kome čak ni njegovo trajanje od 127 minuta neće biti nikakva mana. Kada film krene, vidimo čoveka u automobilu, a on se ispostavlja kao posvećeni muž i otac koji će se uskoro naći u veoma teškoj situaciji. On je i glavni lik ove priče, potpuno običan čovek, Lee Jung-soo, koji se vozi kući svojim automobilom i ima mnogo razloga za sreću. Naime, vraća se sa rođendanskom tortom za svoju ćerku. Dok putem ulazi u tunel, dešava se neverovatna stvar: tunel se urušava. Nekoliko minuta kasnije, Lee Jung-soo shvata da je potpuno zarobljen – zatrpan je i nalazi se u ozbiljnoj situaciji. Napolju, udarna vest o urušavanju tunela izaziva totalnu medijsku pomamu, i odmah se organizuje tim za hitne intervencije da ga spase, ali će se to ispostaviti kao vrlo teško ostvariv cilj.
MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

1963. je godina na svijetu. Era je ova naša, današnja. Budistički svećenik Thích Quảng Đức spaljuje se nasred prometne sajgonske ulice, protestirajući protiv nasilja južnovijetnamske vlade. Jugoslavija, sada službeno, od narodne postaje socijalistička republika. U Dallasu, u državi Teksas, izgubljeni bivši marinac i navodni komunist Lee Harvey Oswald ustrijelio je 35. predsjednika SAD-a, Johna F. Kennedyja, što je, između ostalih, amaterskom osam milimetarskom kamerom zabilježio imigrant Abraham Zapruder. Hitac koji je izvrnuo Ameriku na nijemoj se, kasnije beskrajno analiziranoj i publiciranoj snimci, naravno, ne čuje. Taj tihi metak kalibra 6.5 ispisao je ipak milje i milje tekstualnih, filmskih, muzičkih i svih drugih mogućih, više ili manje popularnih, postajući nezaobilaznim mjestom američkoga kolektivnog pamćenja i prepoznatljivom, ikoničkom vedutom popkulturnog prostora uokolo planeta.

Arhiva

Misao dana

“Demokracija je riješena zagonetki svih ustava”

Karl Marx (1818 - 1883)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. KUDA PLOVI OVAJ BROD: Trijumfalni povratak oligarha

    06.10.2025.

    Sofija Kordić

    KUDA PLOVI OVAJ BROD: Trijumfalni povratak oligarha

  2. TRAGOM „CRNE LISTE“: Šta je nama Charlie Kirk?

    02.10.2025.

    Srđan Puhalo

    TRAGOM „CRNE LISTE“: Šta je nama Charlie Kirk?

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Rane su dublje

    25.09.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Rane su dublje

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije