Jedno je sigurno: studentski pokret je značajno promenio srpsku javnost. Ključno objašnjenje leži u tome da mlada generacija, rođena u novom milenijumu, nije prošla kroz traume devedesetih, nije u tom periodu socijalizovana i ne nosi na leđima grehe koje su stariji počinili ili im svedočili. Njih ne opterećuju dileme koje su razdirale prethodne generacije i kočile razvoj zemlje. Ova „nevina generacija“ ušla je u javni život bez predrasuda. To nije „generacija embarga“, koja nije imala priliku da na vreme vidi svet. Oni su bez viza slobodno putovali i bez predrasuda upoznavali druge zemlje. Nisu podložni pritiscima vlasti – ako ne nađu izlaz, uzimaju putnu torbu i odlaze. Obrazovani su i informisani, zbog čega se lakše snalaze u svetu. Digitalna generacija se oslanja na nezavisne izvore informacija i nije podložna državnim medijima. Iznenađujuće, međutim, žele da uspeju u sopstvenoj zemlji. Ova generacija govori drugačijim jezikom od vladajuće elite.

"Svi znamo da situacija može brzo izmaći kontroli i takvo nešto bi nadišlo granice regije. Ipak, još uvijek postoji dovoljno razloga da mogu reći da ne vidim spremnost na nasilje – čak ni među onima koji žele odcjepljenje Republike Srpske", kaže Christian Schmidt visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Na opasku da novi američki predsjednik Donald Trump i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik imaju brojne sličnosti, Schmidt će odbiti tu usporedbu. "Predsjednik SAD-a vodi najveću svjetsku ekonomiju i slobodni svijet. Milorad Dodik upravlja entitetom s manje od 700.000 stanovnika i BDP-om usporedivim s njemačkim gradom Gelsenkirchenom. Osim toga, nije jasno u čijim je rukama Dodik – ranije sam spomenuo Moskvu", reži će visoki predstavnik u BiH, zemlji u kojoj građani opet žive u strahu od neizvjesne budućnosti i koja proživljava vjerojatno najtežu političku krizu u BiH još od kraja rata.

Kada s ovog svijeta ode starija generacija vjernika, onih vjernika koji su se molili samo u svojoj obitelji i kući i koji su posjećivali crkve i svetišta samo u svom zavičaju, a nisu nikad posjetili ni Svetu zemlju, ni Lurd (Lourdes), ni Fatimu, ni Mariju Bistricu, ni Međugorje, bit će to i kraj životno i zavičajno utemeljene duhovnosti, u kojoj nema spektakla, ni skupih i dalekih hodočašća, ni spektakularnih duhovnih seansi, ni pompoznih religijskih sletova i stadionskih koncerata duhovne glazbe. Nestat će nenametljive i suzdržane vjere, one vjere koja ne maše Isusovim križem u javnosti, niti ga reklamira na prsima, odjeći i autima niti njime obilježava svoj teritorij. Nestat će tiha, obiteljska i kućna duhovnost, koja ne viče, ne stvara buku, ne straši ljude niti se hvasta samom sobom. Dolazi vrijeme oholih i bahatih vjernika koji ne slijede Isusa iz Nazareta, nego hode ispred njega i njegovo Evanđelje prilagođavaju sebi i svojim prohtjevima.

Lupigina suradnica Vanja Kulaš dobitnica je godišnje nagrade Vladimir Vuković za najbolju filmsku kritičarku u 2024. godini koju dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih kritičara. „Mislimo kako je dovoljno spomenuti da je troje ljudi koji su odlučivali o nagradi, već na početku e-mail prepiske i bez ikakvog prethodnog dogovora, odmah napisalo njezino ime, odnosno jednoglasno odlučilo da se nagrada Vladimir Vuković za najboljeg kritičara, odnosno kritičarku u 2024. godini dodijeli Vanji Kulaš“, stoji, među ostalim, u obrazloženju. Ono što pak, žiri, nije spomenuo, a redakcija Lupige ne može zanemariti, jeste Vanjina nezgodna navika da svakim svojim tekstom čitatelja zainteresira za gledanje filma o kojem piše. S obzirom da na Lupigi, još češće, ispisuje i književne kritike, možemo primijetiti da čini to isto, mameći čitatelja da smjesta zaroni u knjigu koja joj se našla „na radaru“.

Bijes makedonskih građana je ogroman, ljudi zazivaju pravdu, a strahuju hoće li pravde biti, pogotovo jer su svježa sjećanja i obećanja nakon prijašnjih teških nesreća. Obećavalo se kako će svi odgovorni biti kažnjeni i kada je 2021. godine izgorjela modularna bolnica u Tetovu prilikom čega je poginulo 16 osoba. I tada se najavljivala velika borba protiv korupcije, a ispao je ćorak. Svima je jasno da korupcija ubija ljude, što gledamo i u susjednim zemljama. U Srbiji se već mjesecima protestira zbog neprocesuiranja odgovornih za prošlogodišnji pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, dok Grci demonstriraju zbog željezničke nesreće iz 2023. godine kada je u sudaru dvaju vlakova u blizini mjesta Tempi poginulo 57 ljudi, uglavnom studenata. Vlade odbijaju procesuirati odgovorne znajući da se izvori korupcije nalaze pri samom vrhu i u redovima njihovih stranaka.

Višejezična zbirka Biber 06, koja je ove godine tematizirala pomirenje u kontekstu ostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, trebala bi biti objavljena do kraja mjeseca, a ovom prilikom donosimo jednu od tri nagrađene priče. „Dječak koji je volio zvona” autorice Vladimire Becić na žiri je ostavio "najjači dojam autentičnim jezikom, vještinom pripovijedanja i vođenja junaka kroz turbulentna ratna vremena". "Narator priče je dječak koji kroz život ide vođen pitanjima, a ne predrasudama kojima ga zatrpava svijet odraslih. Idući za tim pitanjima čitaoci će biti upleteni u čitav spektar dešavanja i emocija koje će biti spretno varirane od komičnih vinjeta ka tragičnom epilogu", stoji u objašnjenju tročlanog žirija koji je pročitao ukupno 490 priča pristiglih na ovogodišnji natječaj, na albanskom, makedonskom, bosanskom, hrvatskom, srpskom i crnogorskom jeziku.

Kada smo prije dvije godine pisali o HRT-ovoj emisiji „Razgovor s razlogom” Morane Kasapović nazvali smo to čudom. Ne zbog urednice i voditeljice, već zbog izvrsnog odabira gosta. Naime, Morana Kasapović tada je u goste na državnu televiziju, nenaviklu na kritičke glasove, dovela Viktora Ivančića. Kroz tri sezone „Razgovor s razlogom” Kasapović je vodila s izvrsnim gostima među kojima vrijedi istaknuti publicistkinju Slavenku Drakulić, fizičara Antonija Šibera te astronoma i učitelja Korada Korlevića. Ovog utorka, 11. ožujka, na Prvom programu državne televizije kod Morane Kasapović se odvio još jedan bitan razgovor s razlogom. Gost emisije bio je bosanskohercegovački pisac Ivan Lovrenović koji u posljednjem romanu „U sjeni fantoma” obradio raskorak između službene i osobne povijesti. Zašto mu je bilo važno napisati taj roman i kako je to kad se u čovjeku sukobe službena i vlastita historija, Morani Kasapović je odgovorio sljedećim riječima.

Čuvena pjesma Električnog orgazma, „Krokodili dolaze” više nije samo hit iz osamdesetih, već i naziv projekta koji je, u zajedničkoj borbi protiv ovisnosti o kocki, okupio brojne muzičare. Ideju su, od Zorana Predina, preko Ramba Amadeusa, Srđana Gojkovića Gileta, podržale i desetine drugih, a sve ih je okupio novosadski glazbenik i DJ Aleksandar Janić - Jana. Nakon što je i sam prošao 18 godina borbe protiv heroinske ovisnosti, Jana je život posvetio pomaganju drugima. U tom naporu okupio je niz prijatelja koji će mu ovog tjedna pomoći u borbi protiv agresivnog promoviranja kladionica. Kako pojašnjava organizator, „Krokodili dolaze” je preventivni projekt udruge Epicentar NS za bolesti ovisnosti iz Novog Sada u sklopu kojega djeluje i Janić. Dio projekta predviđa i snimanje spota s glazbenicima koji će otpjevati po jedan stih pjesme „Krokodili dolaze” Električnog orgazma.

Za širu publiku, pogotovo za generaciju rođenu 1970-ih i početkom 1980-ih Lyncheva pojava, emitiranje serijala „Twin Peaks“ na javnoj televiziji, najdoslovnije su značili rastvaranje portala u druge i drugačije svjetove. Na relativno skučenom horizontu pojavio se neobjašnjivo osebujan sadržaj za kakvim bi gledatelj od većih zahtjeva morao inače svjesno i angažirano iskoračiti iz svojih građanskih, to jest srednjeklasnih okvira, kako bi to na primjer bio slučaj da se dao u potragu za nekom avangardnom zbirkom poezije, jer teško da se takvo što moglo naći na policama za tadašnje prilike uobičajene kućne biblioteke. No, da bi se ukoračilo u jezovitu snovitost „Twin Peaksa“, koji Lynch supotpisuje s Markom Frostom, nije se trebalo potezati nikuda, neočekivano nas je zadesio u našim dnevnim boravcima, uprizorivši se u predvidljivoj simetričnosti socijalističkih regala.