MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača

Objavljeno: 14.10.2024.

MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača

ritn by: Ivica Prtenjača

U ovoj su knjizi dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača. Jedan ih muškarac spretnom kretnjom tamo umeće dok kuha. Neodoljivo, sve ove godine, baš sve. Toliko sam puta pomislio na tu scenu, to dvoje ljudi koji odnedavno žive zajedno i ona ga gleda dok on kuha. Zamišljam maleni stan u Berlinu, na četvrtom katu, obasjan zimskim suncem, u veljači, u tihoj ulici, stančić dakle s oskudnim namještajem, ali sa stabilnim i moćnim Boshovim štednjakom na kojem u emajliranoj zdjelici kuhaju dva jajeta. U čajniku kipi voda, muškarac pali cigaretu, ona hrska dvopek, naslonjena na dovratak. Nedjelja je i još ništa važno nije započelo, zimsko jutro, a toliko razliveno i meko. Goli su ispod ogrtača, on stoji bos na linoleumu, ona gleda u njegove nožne prste, nije to lijep prizor, nikad nije, ali smiješi se, pomalo prihvaća te kvrgave i krivudave izdanke na kojima stoji njezin dečko.

IZLOŽBA VRIJEDNA PAŽNJE: Unutarnja sloboda (umjetnika). Suvremena umjetnost iz Zbirke Smiljanić

Objavljeno: 12.10.2024.

IZLOŽBA VRIJEDNA PAŽNJE: Unutarnja sloboda (umjetnika). Suvremena umjetnost iz Zbirke Smiljanić

ritn by: Ivan Berislav Vodopija

Davne 1977. godine, gdje god je bilo moguće, dano je na znanje da je drug Tito 40 godina na čelu Partije, pa je i Mjesec knjige u Hrvatskoj te godine nosio taj moto. Svečano otvorenje manifestacije održano je u Glini, a ja sam tada u poduzeću Mladost bio zadužen za osmislim izložbu na tu temu i za tu prigodu. Uz pomoć kustosa Muzeja revolucije Hrvatske, jer s materijalom nisam bio na ti, odabrali smo fotografije koje smo uz tehničku pomoć, presnimili, uvećali i kaširali te zajedno postavili na mrežaste panoe. Nakon izložbe javljale su se knjižnice s kojima je naša knjižara surađivala, želeći da isto događanje održimo i u njihovim gradovima. Među prvima se javila gradska knjižnica iz Bjelovara. Prostor za izložbu bilo je prizemlje bjelovarskog Gradskog muzeja, a recital je održan u dvorištu Muzeja. I evo, poslije 45 godina nalazim se u istom prostoru.

SJEĆANJE: Od ljepote do užasa

Objavljeno: 06.10.2024.

SJEĆANJE: Od ljepote do užasa

ritn by: Vanja Kulaš

„Sjećanje“ („Memory“) naslov je naizgled običnog, ali zanatski solidnog, na kraju i vrlo lijepog filma koji je nakon premijere na Mostri jesenas prikazan na ljubljanskom LIFFE-u, zimus i na beogradskom FEST-u. U Hrvatskoj nije selektiran za festivalske programe, zasad čini se ni odabran za redovni repertoar, zato je red da ovdje ostane bilješka o njemu, za one koji vole takve priče, melankolične i meke, a ipak idejno i izvedbeno realistične; priče o ljudima i osjećajima, ali nikako patetične; teške, ali ne i eksploatacijski mračne. Filmu me privuklo izmučeno i odlučno lice Jessice Chastain koja je u najavi sama u kadru, a djeluje kao da je sama i na čitavom svijetu. Njeno držanje, njena eteričnost i čvrstoća obećavaju ozbiljnu karakternu ulogu i izazovnu životnu situaciju gdje se junakinja bori protiv nečega većeg od nje. Tzv. zahtjevniji gledatelj sklon rafiniranosti psihologizacije i low key dramatici očekivat će da taj lik bude slojevit i nedokučiv.

Novice

MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača

MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača

U ovoj su knjizi dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača. Jedan ih muškarac spretnom kretnjom tamo umeće dok kuha. Neodoljivo, sve ove godine, baš sve. Toliko sam puta pomislio na tu scenu, to dvoje ljudi koji odnedavno žive zajedno i ona ga gleda dok on kuha. Zamišljam maleni stan u Berlinu, na četvrtom katu, obasjan zimskim suncem, u veljači, u tihoj ulici, stančić dakle s oskudnim namještajem, ali sa stabilnim i moćnim Boshovim štednjakom na kojem u emajliranoj zdjelici kuhaju dva jajeta. U čajniku kipi voda, muškarac pali cigaretu, ona hrska dvopek, naslonjena na dovratak. Nedjelja je i još ništa važno nije započelo, zimsko jutro, a toliko razliveno i meko. Goli su ispod ogrtača, on stoji bos na linoleumu, ona gleda u njegove nožne prste, nije to lijep prizor, nikad nije, ali smiješi se, pomalo prihvaća te kvrgave i krivudave izdanke na kojima stoji njezin dečko.
BRISANJE POVIJESTI: Kako je miniranog Augustinčićevog „Ranjenika“ zamijenila časna sestra Bogoljuba Jazvo

BRISANJE POVIJESTI: Kako je miniranog Augustinčićevog „Ranjenika“ zamijenila časna sestra Bogoljuba Jazvo

U livanjskom gradskom parku, točno na mjestu na kojemu je 1992. godine miniran spomenik “Ranjenik” velikog hrvatskog kipara Antuna Augustinčića, potkraj lipnja otkriveno je spomen obilježje “Zdenac milosrđa” s kipom časne sestre Bogoljube Jazvo. Ta je Livanjka, kako stoji na službenim mrežnim stranicama grada Livna, “u Drugom svjetskom ratu hrabrošću i požrtvovnošću, dok je djelovala kao upraviteljica i medicinska sestra u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica, spasila tristo devet zagrebačkih Židova”, a “učinila je to uz pomoć zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca”. Odmah se nameće važno pitanje: zašto je podignut spomenik časnoj sestri koja je, navodno, spasila 309 Židova, prije nego je obnovljen spomen na ranjene partizane koji su tisuće Židova Bosne i Hercegovine i Hrvatske spasili od nacističkog Holokausta i ustaškog genocida.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Roberte Nikšić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Roberte Nikšić

Nedavno smo na ovom mjestu u formi intervjua ugostili Robertu Nikšić, ovogodišnju dobitnicu Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama koju organizira zagrebački Kultipraktik, udruga za kreakciju, a danas ćemo u našoj rubrici „Autori/ce u gostima ponedjeljkom“ predstaviti i njenu poeziju. Roberta Nikšić rođena je u Mrkonjić Gradu 1982. godine, a odrasla u Velikoj Kladuši. Studirala je i diplomirala na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, a potom završila i Ženske studije u Zagrebu. Dobitnica Nagrade Post scriptum već dvije godine bavi se humanitarnim radom, a danas u Bihaću radi s migrantima. O svojoj potrebi za pisanje na istom će nam mjestu objasniti odakle ona dolazi. „Pišem da bih bolje vidjela, pišem i da ne zaboravim. Bez uvida u stvarnost, bez dokumentiranja, ne bi bilo ni mog pisanja", reći će Roberta Nikšić koju danas predstavljamo s pet do sad neobjavljenih pjesama.
NAKON TRAGEDIJE U DONJOJ JABLANICI: Da li će krivci i odgovorni ponovo biti zaštićeni?

NAKON TRAGEDIJE U DONJOJ JABLANICI: Da li će krivci i odgovorni ponovo biti zaštićeni?

Još se prebrojavaju mrtvi, traže u ruševinama nestali. Koliko god se doimalo prerano i neprimjereno bolnom trenutku, dobro je da se otvori priča o tome da li su posljedice, izvan prirodnog uzroka, morale biti baš tolike? I ima li krivnje pojedinaca i institucija? „U šumi iznad Donje Jablanice, nakon rata je otvoren kamenolom, koji se nakon sinoćnjih obilnih kiša sručio na naselje“, objavilo je udruženje „Eko akcija“, dajući prvi signal u kojem pravcu trebaju postupati istražni organi.„Kamenolom je radio poluilegalno“, navode potom neimenovani izvori. Da nešto razjasnimo - kamenolom ne može raditi „poluilegalno“. Može imati sve dozvole i raditi legalno, a ako ih ne posjeduje, onda radi ilegalno. Čak i ako je bio zatvoren, kako neki tvrde, i za to postoji procedura prethodne zaštite od onoga što je slijedilo. Problem je što su za sve aktivnosti u i oko ovog kamenoloma iznad Donje Jablanice, bile legalne ili ne, znali ili morali znati nadležni.
INTERVJU: „Radikalno desne ideje se, kroz trolanje i memeove, upakiravaju kao šaljivi sadržaj i ulaze u mainstream“

INTERVJU: „Radikalno desne ideje se, kroz trolanje i memeove, upakiravaju kao šaljivi sadržaj i ulaze u mainstream“

"Iz našeg je istraživanja vidljivo da su članovi radikalne desnice na internetu itekako svjesni negativne percepcije koju građani imaju prema njihovim vrijednostima. Stoga razumiju da ne mogu pristupiti građanima s otvoreno radikalno desnim porukama, već da je iste potrebno zamaskirati i subverzivno predstaviti kao naizgled neutralne poruke, radi „boljeg prijema“ u javnosti. Kako bi takve poruke bile uspješno prenesene do običnih građana, korisnici su u promatranim raspravama pazili i na najmanje detalje prilikom pripreme sadržaja za diseminaciju", kažu u razgovoru za Lupigu Kosta Bovan i Matej Mikašinović-Komšo s Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Ovaj dvojac duboko je zaronio u internetska bespuća kako bi istražio na koji način se od trolanja dolazi do mainstreama. Pri tom su se fokusirali na one političke akcije koje su bottom-up, pokrenute od manje skupine građana na „rubovima interneta“.

Arhiva

D&K

IZLOŽBA VRIJEDNA PAŽNJE: Unutarnja sloboda (umjetnika). Suvremena umjetnost iz Zbirke Smiljanić

IZLOŽBA VRIJEDNA PAŽNJE: Unutarnja sloboda (umjetnika). Suvremena umjetnost iz Zbirke Smiljanić

Davne 1977. godine, gdje god je bilo moguće, dano je na znanje da je drug Tito 40 godina na čelu Partije, pa je i Mjesec knjige u Hrvatskoj te godine nosio taj moto. Svečano otvorenje manifestacije održano je u Glini, a ja sam tada u poduzeću Mladost bio zadužen za osmislim izložbu na tu temu i za tu prigodu. Uz pomoć kustosa Muzeja revolucije Hrvatske, jer s materijalom nisam bio na ti, odabrali smo fotografije koje smo uz tehničku pomoć, presnimili, uvećali i kaširali te zajedno postavili na mrežaste panoe. Nakon izložbe javljale su se knjižnice s kojima je naša knjižara surađivala, želeći da isto događanje održimo i u njihovim gradovima. Među prvima se javila gradska knjižnica iz Bjelovara. Prostor za izložbu bilo je prizemlje bjelovarskog Gradskog muzeja, a recital je održan u dvorištu Muzeja. I evo, poslije 45 godina nalazim se u istom prostoru.
ISKUSTVO BICIKLIRANJA U ZAGREBU: Vožnja po pločnicima kao metoda preživljavanja

ISKUSTVO BICIKLIRANJA U ZAGREBU: Vožnja po pločnicima kao metoda preživljavanja

O iskustvima bicikliranja u Zagrebu razgovarali smo sa 14 biciklista i biciklistica, a u razgovoru ih je nekoliko govorilo o razlozima zašto NE voze bicikl po gradu, pri čemu je indikativna je izjava “volim bicikle, stvarno, ali …” U gradu se ne osjećaju sigurno, zbog preuskih staza, loših vozača, kao i količine automobila, divljanja taksista, vozača koji ne staju na pješačkim, odnosno biciklističkim prijelazima, općenite podređenosti cijelog grada automobilima …Kao najveće probleme u gradu oni koji voze bicikle spominju osjećaj izloženosti i ranjivosti kao posljedicu manjka prostora: nema dovoljno mjesta ni na pločniku ni na cesti. Vožnja biciklom po pločnicima u Zagrebu je normalizirana kao metoda preživljavanja, jer se ceste percipiraju, a slobodno možemo reći da to uistinu i jesu - kao neugodne i opasne. Svi naši sugovornici referiraju se na svojevrstan nepisani biciklistički bonton - nitko od njih ne zvoni pješacima na pločniku.
REPORTAŽA: Boško Buha - Heroj bez naroda

REPORTAŽA: Boško Buha - Heroj bez naroda

Boška Buhu su 27. septembra 1943. godine, u selu Jabuka nedaleko Prijepolja, ubili četnici iz zasede. Imao je 17 godina. Da je ostao kojim slučajem u svom selu Gradina, nedaleko Virovitice, pitanje je da li bi i toliko dočekao jer tamo su harale ustaše. U kolektivnoj svesti pionira iz SFRJ urezana je filmska scena sata iz kog na travu curi sol, dok u pozadini idu taktovi pesme Dušana Radovića, koje je uglazbio Zoran Simjanović, a otpevao Oliver Dragojević: „Nek nas sete ove slike, na tu decu, na te đake, što su mali, mali za vojnike, a veliki za junake“. Tačno na mestu gde je Boško stradao danas se kočoperi 17 borova. Za svaku njegovu godinu života po jedan. I tačno na 81. godišnjicu pogibije Boška Buhe, na Jabuci, u okviru Memorijalnog kompleksa koji nosi ime po narodnom heroju Bošku Buhi, na mestu njegovog stradanja neka druga mladost gleda i sluša istoričarku Sanju Petrović Todosijević.
ZA KVALITETNO I ODGOVORNO NOVINARSTVO: Otvorili smo prijave za regionalnu nagradu „Srđan Aleksić“

ZA KVALITETNO I ODGOVORNO NOVINARSTVO: Otvorili smo prijave za regionalnu nagradu „Srđan Aleksić“

Ime Srđana Aleksića u godinama iza rata, kada se regijom počela širiti priča o njegovom humanom činu u zlom vremenu ludila i mržnje, postalo je simbol ljudskosti i hrabrosti. Stoga smo iznimno ponosni da Lupiga treću godinu za redom sudjeluje u organizaciji regionalne novinarske nagrade „Srđan Aleksić“. Nagrade se dodjeljuju novinarkama, novinarima i medijima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore u tri kategorije - Za novinarsku hrabrost i izuzetnost, Za doprinos zajednici i Za medije. Dodjelu, uz našu Udrugu za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“, organiziraju Helsinški parlament građana Banja Luka, Mreža za izgradnju mira koja broji 197 članica, Nezavisno društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada te Institut za medije Crne Gore. Rok za nominacije je 1. studeni 2024. godine, a dodjela nagrada 13. prosinca u Novom Sadu.
REPORTAŽA IZ KABULA: Sigurni grad iz kojeg se bježi glavom bez obzira

REPORTAŽA IZ KABULA: Sigurni grad iz kojeg se bježi glavom bez obzira

Čovjek uz cestu prodaje sokolove. Na glavi nosi pakul, puši cigaretu i pokazuje rijetke zube na koje se navukla patina dugogodišnjeg zanemarivanja. Sokolovi sjaje u punoj ljepoti, dok privezanih nožica i s iznenađujućom smirenošću promatraju gust promet i ulicu kroz koju se ljudi probijaju udišući ispušne plinove. Trguje se, živo je, grad je u svom regularnom dnevnom ritmu. Jedan dječak zastane i kupi sladoled s pokretnih kolica, drugi uzima hladan jogurt s krastavcima. Kabul je danas, kao što će svatko posvjedočiti, siguran. Stotine kontrolnih točaka nalazi se na cestovnim ulazima u grad. Ulice su nadalje patrolirane prometnom, ali i specijalnom policijom. Želite li ući u strogi centar grada, proći ćete još dodatnih provjera i to najčešće od ljudi koji su do prije tri godine sami postavljali bombe. Nema tog mladog pismenog čovjeka ovdje koji ne mašta o odlasku. Nema toga koji barem jednom nije pomislio na opciju.

Arhiva

Lupiga TV

SJEĆANJE: Od ljepote do užasa

SJEĆANJE: Od ljepote do užasa

„Sjećanje“ („Memory“) naslov je naizgled običnog, ali zanatski solidnog, na kraju i vrlo lijepog filma koji je nakon premijere na Mostri jesenas prikazan na ljubljanskom LIFFE-u, zimus i na beogradskom FEST-u. U Hrvatskoj nije selektiran za festivalske programe, zasad čini se ni odabran za redovni repertoar, zato je red da ovdje ostane bilješka o njemu, za one koji vole takve priče, melankolične i meke, a ipak idejno i izvedbeno realistične; priče o ljudima i osjećajima, ali nikako patetične; teške, ali ne i eksploatacijski mračne. Filmu me privuklo izmučeno i odlučno lice Jessice Chastain koja je u najavi sama u kadru, a djeluje kao da je sama i na čitavom svijetu. Njeno držanje, njena eteričnost i čvrstoća obećavaju ozbiljnu karakternu ulogu i izazovnu životnu situaciju gdje se junakinja bori protiv nečega većeg od nje. Tzv. zahtjevniji gledatelj sklon rafiniranosti psihologizacije i low key dramatici očekivat će da taj lik bude slojevit i nedokučiv.
ARCTIC: Madsa Mikkelsena je zanimljivo gledati čak i ako ne progovori nijednu reč

ARCTIC: Madsa Mikkelsena je zanimljivo gledati čak i ako ne progovori nijednu reč

Mads Mikkelsen je jednostavno odličan glumac, koji će svaki film učiniti vrednijim, boljim i zanimljivijim. Film „Arctic“ sniman je 2018. godine tokom 19 dana na Islandu, a Mikkelsen je taj proces opisao kao najteže snimanje u svojoj karijeri. Može li on da zadrži našu pažnju 90 minuta samo tako što je u kadru, radeći tipične (ali ipak prilično realne) stvari za preživljavanje, skoro da ne kaže ni reč? Odgovor je: Da, može. Priča je ovde krajnje jednostavna, a u njoj pratimo sudbinu čoveka čije ime se ni ne pominje (iako ipak ćemo saznati da se zove Overgard jer na trenutak vidimo snimak njegove lične karte). Ne znamo ni ko je, ni odakle dolazi, ni šta mu se dogodilo, ni kako. Ne znamo ni koliko je dugo sam, niti kuda je išao kada se njegov avion tamo srušio. Jedini je preživeo i odmah se pokazao kao čovek od snage i snalažljivosti, koji ne paniči i ne srlja, već mudro traži rešenje za svoju tešku situaciju.
THE SUBSTANCE: Pred nama je najosebujniji film godine

THE SUBSTANCE: Pred nama je najosebujniji film godine

Ne postoje magična rješenja da se pobjegne od neizbježnog, ali možda postoji mogućnost da se neizbježno odgodi, makar za još malo vremena. Starenje je neminovan, nepovratan i jednosmjeran kompleksan proces koji će svaka individua, ovisno o svojim iskustvima, doživjeti drugačije. U tome možda jesmo svi zajedno, ali, kao i u većini stvari, svatko je tu sam za sebe. Opet, društvo nam svima nameće standarde koji se mogu svesti na „kad si mlad, onda si i lijep i snažan i sve može, a kada ostariš, prestaješ biti relevantan ili makar zanimljiv” i tjera nas da se s time nosimo tražeći rješenja. Neka od njih su realistična: možemo se polako priviknuti i preorijentirati na neke druge užitke, druga nas drže u iluzijama, a treća, pak, nude opipljive efekte instantno. U doba „magične” pilule za mršavljenje, Ozempica, dobili smo i film o magičnoj supstanci koja nam omogućava da ponovo proživimo svoju mladost u novom vremenu.
LOV: Maestralni Mads Mikkelsen u filmu koji dugo ne izlazi iz glave

LOV: Maestralni Mads Mikkelsen u filmu koji dugo ne izlazi iz glave

Film „Lov“ iz 2012. godine inspirisan je stvarnim slučajevima. To je priča o čoveku koji će se naći u veoma teškoj situaciji, iako to nije zaslužio, a gledalac će posmatrati kako se jedna laž širi poput zaraze. Ugledni danski reditelj i scenarista Thomas Vinterberg snimio je izuzetno dobar film, čija se radnja odvija u malom danskom gradu negde oko Božića. Naš protagonista je Lucas (Mads Mikkelsen) koji radi u vrtiću. On je izuzetno pouzdana osoba, voli svoj posao, deca ga obožavaju, ima mnogo prijatelja koji ga cene i poštuju, ali ima problema u privatnom životu. Lucas nakon razvoda i gubitka svog učiteljskog posla proživljava težak period, boreći se istovremeno i sa bivšom suprugom za starateljstvo nad svojim sinom kojeg retko viđa. Međutim, na poslu upoznaje Nadju (Alexandra Rapaport) sa kojom počinje da gradi intimni odnos i taman kada se situacija stabilizuje, te se čini da stvari kreću željenim tokom, njegov se život pretvara u pakao.
NEXT SOHEE: Briljantni opis pakla call centra

NEXT SOHEE: Briljantni opis pakla call centra

Dragi čitaoci, pre nego što pređemo na priču o ovom veoma dobrom filmu, moram da kažem sledeće: jedna stvar me neverovatno nervira i iritira, a sigurno nisam jedini. Naime, radi se o onim pozivima iz call centara raznih telekom kompanija koje svako malo zovu i pokušavaju nam nešto uvaliti. Uskoro vam ističe pretplata ili ugovor, a zatim kreću da nude čuda i čudesa – obično tako kaže onaj nepoznati glas koji se čuje iz slušalice, ali se nekako suzdržim da ostanem pristojan, jer ipak je tim ljudima to posao i neko ih tera da zovu i maltretiraju ljude, a da imaju boljeg izbora sigurno ne bi radili taj posao, tako da im, donekle pristojno, zahvalim na pozivu i rešim ih se, ali taj fenomen gnjavljenja ljudi pozivima jednostavno mi ne ide u glavu. Ako želim da produžim neki ugovor s njima, odem na njihovu adresu i to fizički sredim, jer preko telefona može svašta da se desi.

Arhiva

Misao dana

“Što je to konzervatizam? Nije li to odanost starom i isprobanom protiv novog i neisprobanog”

Abraham Lincoln (1809 - 1865)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača

    14.10.2024.

    Ivica Prtenjača

    MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

    28.09.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

  3. VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

    16.09.2024.

    Srđan Puhalo

    VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije