IVAN JURIĆ-YURI IZ ST!LLNESSA: „Civilizaciji se vraćam samo zbog umjetnosti“

IVAN JURIĆ-YURI IZ ST!LLNESSA: „Civilizaciji se vraćam samo zbog umjetnosti“

"Pustim ljude da navode žanrove kako god netko čuje našu muziku. Ja samo citiram našeg bubnjara koji kaže: Mi sviramo muziku", kaže u razgovoru za Lupigu Ivan Jurić-Yuri iz grupe ST!LLNESS koja u četvrtak promovira svoj novi album "Kocka je bačena" u zagrebačkom Boogaloou. Bend koji smo zapratili kao kariku koja povezuje poetiku Ede Maajke s onim Alejuandra Buendije, odnosno TBF-a, svoj je prvijenac objavio prije petnaestak godina, pod eponimnim naslovom “Sve što znam o životu je … odabrao Đelo Hadžiselimović”, čije je songove pohvalio svojedobno i dotični televizijski urednik. Uslijedilo je “Globalno zatupljenje”, a za njim album oživotvoren imenom samog benda, nakon čega je uslijedilo desetak godina pauze prije nego li je objavljen posljednji album.
IN MEMORIAM - MARINKO ČULIĆ: Ostala je velika i neispunjiva praznina

IN MEMORIAM - MARINKO ČULIĆ: Ostala je velika i neispunjiva praznina

Vrsni politički komentator, Marinko Čulić, preminuo je u Zagrebu u 73. godini života. Pamtit ćemo ga kao žestokog kritičara društvenih i političkih anomalija u društvu, koji se kroz više od 40 godina novinarskog rada nije libio jasno, uporno i savršeno precizno upozoravati na razne devijacije koje je većina tek nijemo promatrala. Zbog toga je često bio prozivan domaćim izdajnikom i državnim neprijateljem. Marinko Čulić rođen je u Šibeniku 1951. godine. Završio je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, a novinarstvom se počeo baviti u Večernjem listu 1980. godine. Tijekom svoje novinarske karijere pisao je za tjednik Danas, Nedjeljnu Dalmaciju, Novi list, H-alter, a najdublji trag ostavio je u Feral Tribuneu i tjedniku Novosti u kojem je krajem listopada prošle godine i napisao svoj posljednji tekst „Suicid opozicije“.
ODLAZAK LEGENDE: Umro je Aleksandar Saša Petrović

ODLAZAK LEGENDE: Umro je Aleksandar Saša Petrović

Umro je Aleksandar Saša Petrović, veliki bosanskohercegovački glumac, koji će ostati upamćen po brojim filmskim i kazališnim ulogama koje je igrao pred jugoslavenskom publikom, među kojima izdvajamo njegove role u predstavi „Audicija“ i „Top listi nadrealista“, odnosno njegove uspjele uloge u filmovima „Ovo malo duše“, „Gori vatra“, „Kuduz“ i „Teško je biti fin“. Saša Petrović rođen je u Sarajevu 2. siječnja 1962. godine. Na filmu je debitirao s 23 godine, u kratkometražnom ostvarenju redatelja Stjepana Zaninovića "Solista i beton". Sporedne, ali vrlo zapažene uloge ostvario u nizu popularnih televizijskih filmova s kraja osamdesetih godina, a naročitu popularnost stekao je ulogama u filmovima "Hajde da se volimo", s Lepom Brenom kao glavnom zvijezdom tog serijala.
STVARNI HEROJ RATA: Trideset godina od tragične smrti Srđana Aleksića

STVARNI HEROJ RATA: Trideset godina od tragične smrti Srđana Aleksića

Srđanovo ubojstvo dogodilo se u središtu Trebinja, u blizini policijske stanice i gradske tržnice, naočigled svih. U Trebinju je vladao zavjet šutnje, sve do 2007. godine, kada se počelo pisati o njegovoj sudbini. Potom je Srđan postao simbol i stvarni heroj ratova iz devedesetih godina. Gradovi u regiji počeli su nazivati ulice, avenije, prolaze … imenom Srđana Aleksića. Rijetki Trebinjci su govorili da je Srđan Aleksić bio prvi i jedini vojnik koji je otvoreno, ispred zgrade općine, zgađen onim što se događalo na dubrovačkom ratištu, prosvjedovao i bacio pušku. Ispričali su i kako je i prije tragičnog dana, on u nekoliko navrata obranio svoje susjede Bošnjake od nasilnika i zlikovaca. Njegov sugrađanin Ljubiša Gluščević rekao je da Srđan zaslužio spomenik "veći od Njegoševog i Dučićevog", jer je obranio čast i obraz Trebinja u zlim vremenima.
UBICE PORED ŽRTAVA: “Miksanje kostiju” na Dunavu

UBICE PORED ŽRTAVA: “Miksanje kostiju” na Dunavu

I ove godine, tradicionalno, održan je pomen žrtvama zloglasne Novosadske racije, jezivog ratnog zločina mađarske okupatorske vojske iz 1942. godine, kada je u glavnom gradu Vojvodine pobijeno, a zatim pod led Dunava bačeno više od 1.200 Jevreja, Srba, Roma i drugih “nepodobnih” i “inovernih” Novosađana. Komemoracija žrtvama tradicionalno se održava kod spomenika “Porodica”, na Keju žrtava racije. Istovremeno, u istom gradu, ista gradska vlast koja svakog januara održava pomen žrtvama Racije, odlučila je da, koji kilometar dalje, takođe u blizini Dunava, podigne spomenik “nevinim” žrtvama s kraja Drugog svetskog rata, iz 1944/45. godine. Međutim, organizacija “Antifašistički front 23. oktobar” istraživanjem je do sada utvrdila da se na spisku “nevinih” žrtava nalaze najmanje 32 osobe koje su osvedočeni ratni zločinci.
ALTERNATIVNI PLAN: Je li moguće dokinuti plin u Hrvatskoj do 2035. godine?

ALTERNATIVNI PLAN: Je li moguće dokinuti plin u Hrvatskoj do 2035. godine?

Zelena akcija predstavila je u četvrtak „Studiju deplinofikacije RH do 2035.“ koja prikazuje alternative fosilnom plinu u grijanju, proizvodnji struje, industriji i transportu. Tu je studiju za Zelenu akciju izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava, a voditelj te studije je prof. dr. Neven Duić. Studija pokazuje da je tu tranziciju iz plina u obnovljive, zelene izvore energije teoretski, pa čak i u praksi, moguće izvesti, ali će to iz raznih razloga biti komplicirano. Cilj je okupiti stručnjakinje i stručnjake, donositelje odluka, predstavnike civilnog društva i sve za to zainteresirane da bi se poveo ozbiljan dijalog i krenulo u efikasnu energetsku tranziciju, a tako i u naše rješavanje klimatske krize. „Deplinoficirati Hrvatsku do 2035. godine je moguće, ali treba vidjeti koje bi tehnologije mogle zamijeniti fosilni plin i koliko to košta“, kaže Duić.
SPALIONICA NA REBRU: Ekipa iz kvarta u borbi protiv netransparentnog sustava

SPALIONICA NA REBRU: Ekipa iz kvarta u borbi protiv netransparentnog sustava

Na samom početku ove priče u raspravama se na društvenim mrežama moglo čuti da se radi o „NIMBY ekipi“ (NIMBY je prema Wikipediji pejorativan naziv za osobe koje se protive bilo kakvim promjenama ili razvoju u blizini njihovog susjedstva). NIMBY ili ne, ekipa iz kvarta je napravila zavidan istraživački pothvat i u svega nekoliko dana izašla sa svojim argumentima na konferenciji za medije održanoj krajem prošlog tjedna. Inicijativu je podržala Zelena Akcija koja je nekoliko dana prije pressice izašla sa svojim argumentima protiv izgradnje spalionice i sudjelovala na samoj konferenciji za medije. Građani_ke su izrazito zabrinuti zbog štetnih spojeva koji nastaju spaljivanjem ovakvog otpada, a koji imaju štetan utjecaj na okoliš i zdravlje. Pozivaju se na više od 93 studije o različitim učincima spalionica na ljudsko zdravlje.
PROTIV JEDNOKRATNE PLASTIKE: „Sramotno je da imamo najnižu naknadu za povratnu ambalažu u EU“

PROTIV JEDNOKRATNE PLASTIKE: „Sramotno je da imamo najnižu naknadu za povratnu ambalažu u EU“

Od ulaska Hrvatske u eurozonu povratna naknada za ambalažu od pića iznosi sedam eurocenti ili, ukoliko to pretvorimo u upokojenu kunu, nešto manje od 53 lipe, što je porast od tri lipe u odnosu na dosadašnju naknadu od 50 lipa. Unatoč tom povećanju Hrvatska i dalje ima najnižu naknadu za povratnu ambalažu među svim zemljama Europske unije, što u zagrebačkoj Zelenoj akciji ocjenjuju sramotnim. „Pozivamo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na povećanje povratne naknade za ambalažu od pića koja je sramotno najniža u Europskoj uniji“, poručuju iz Zelene akcije u kojoj procjenjuju da bi povratna naknada morala iznositi minimalno deset eurocenti. Time bi se, uvjereni su, zajamčila viša stopa prikupljanja materijala za recikliranje u lokalnoj industriji.
MUKE PO EURU: Privikavanje na euro u nekoliko primjera

MUKE PO EURU: Privikavanje na euro u nekoliko primjera

Zadnja dva dana građani se žale na poskupljenje cijelog spektra proizvoda i usluga, od kave u kafićima, preko frizerskih usluga i restorana, do cijena jogurta, cigareta, pekarskih proizvoda … Sve pod krinkom famoznog „zaokruživanja“ pri kojem je većina zaokružila „na okruglo“ i zaokružila je na više. Osim toga, dvotjedno razdoblje u kojem se može plaćati i eurima i kunama, već prvog radnog dana je pokazao potpunu nepripremljenost za ovaj period prilagodbe. Iznijet ćemo samo par vlastitih iskustava u ova dva dana. Na jednom zagrebačkom kiosku tvrtke Tisak, osim u eurima, mogli smo platiti i u kunama. Račun je u upokojenoj valuti iznosio 57 kuna, no kada smo uz novčanicu od 50 kuna iz džepa izvadili kovanice da pronađemo i sedam kuna sitnih naišli smo na neobičan odgovor - „Ne primamo sitne kune“.
ZRNO PO ZRNO POGAČA: Zaokruživanje cijena parkinga na štetu građana

ZRNO PO ZRNO POGAČA: Zaokruživanje cijena parkinga na štetu građana

Među onima koji će nakon uvođenja eura, uslijed zaokruživanja, svoje usluge naplaćivati skuplje, našla se i gradska tvrtka Zagrebparking. Brojne usluge ove tvrtke u Novoj godini su zaokružene na štetu korisnika. Primjerice, cijena sata parkiranja u trećoj zoni s eurom je poskupjela više od 10 posto. Naime, prije 1. siječnja 2023. godine sat parkinga u toj zoni naplaćivao se 2,00 kuna, a danas je to 0,30 eura, što je preračunato u upokojenu valutu - 2,26 kuna. Slična razlika nastala je i u drugoj zoni, gdje je sat parkiranja do prije tri dana koštao 5,00 kuna, a danas košta 0,7 eura, odnosno 5,27 kuna. Parking je poskupio i u prvoj zoni, gdje se sada parking umjesto 12,00 kuna, plaća 1,60 eura (12,06 kuna). Dakle, jednostavnim rječnikom, takav je grah građanima pao u sad već famoznom zaokruživanju.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

    17.04.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

  2. IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

    31.03.2025.

    Srđan Puhalo

    IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

    20.03.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije