PROTIV JEDNOKRATNE PLASTIKE

„Sramotno je da imamo najnižu naknadu za povratnu ambalažu u EU“

ritn by: T.M. | 18.01.2023.
PROTIV JEDNOKRATNE PLASTIKE: „Sramotno je da imamo najnižu naknadu za povratnu ambalažu u EU“
Od ulaska Hrvatske u eurozonu povratna naknada za ambalažu od pića iznosi sedam eurocenti ili, ukoliko to pretvorimo u upokojenu kunu, nešto manje od 53 lipe, što je porast od tri lipe u odnosu na dosadašnju naknadu od 50 lipa. Unatoč tom povećanju Hrvatska i dalje ima najnižu naknadu za povratnu ambalažu među svim zemljama Europske unije, što u zagrebačkoj Zelenoj akciji ocjenjuju sramotnim. „Pozivamo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na povećanje povratne naknade za ambalažu od pića koja je sramotno najniža u Europskoj uniji“, poručuju iz Zelene akcije u kojoj procjenjuju da bi povratna naknada morala iznositi minimalno deset eurocenti. Time bi se, uvjereni su, zajamčila viša stopa prikupljanja materijala za recikliranje u lokalnoj industriji.

Od ulaska Hrvatske u eurozonu povratna naknada za ambalažu od pića iznosi sedam eurocenti ili, ukoliko to pretvorimo u upokojenu kunu, nešto manje od 53 lipe, što je porast od tri lipe u odnosu na dosadašnju naknadu od 50 lipa. Unatoč tom povećanju Hrvatska i dalje ima najnižu naknadu za povratnu ambalažu među svim zemljama Europske unije, što u zagrebačkoj Zelenoj akciji ocjenjuju sramotnim.

Platforma za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, koja okuplja sedam okolišnih udruga, zajedno s platformom Reloop i mrežom European Environmental Bureau, smatra da Hrvatska naknadu za povratnu ambalažu treba čim prije povećati kako bi stimulirala građane da takvu ambalažu uredno vraćaju umjesto što je bacaju u smeće. Uz to je, napominju, nužno unaprijediti postojeći model kružnog gospodarstva u Hrvatskoj. 

„Pozivamo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na povećanje povratne naknade za ambalažu od pića koja je sramotno najniža u Europskoj uniji“, poručuju iz Zelene akcije u kojoj procjenjuju da bi povratna naknada morala iznositi minimalno deset eurocenti. Time bi se, uvjereni su, zajamčila viša stopa prikupljanja materijala za recikliranje u lokalnoj industriji. 

Povratna ambalaža
Visina naknade za povratnu ambalažu (plastične boce od jedne litre) u pojedinim europskim državama (IZVOR: Zelena akcija)

Inače, prema podacima zagrebačke Čistoće preko 30 posto kućnog otpada po obujmu zauzima plastični otpad. Taj postotak je značajno smanjen nakon što je u Hrvatskoj 2006. godine izmijenjen Zakon o gospodarenju otpadom, odnosno implementirana Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom, ali prostora za dodatno smanjenje itekako ima, smatraju okolišne udruge. 

Iz ove zagrebačke udruge podsjećaju kako je uvođenjem sustava povratne naknade za ambalažu od pića stvoren kvalitetan model odvojenog prikupljanja otpada. 

„On garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. Budući da je u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine službena valuta euro, iznos povratne naknade od 50 lipa sada iznosi tek 0,07 eura, što je najniži iznos povratne naknade u Europskoj uniji. U Finskoj, ovisno o veličini ambalaže i materijalu, iznos varira između 0,10 i 0,40 eura, dok u Njemačkoj i Nizozemskoj iznosi 0,25 eura“, ističu iz Zelene akcije.

Iz Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj poručuju da iznos od sedam eurocenti ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže. Ističu kako se povratna naknada pokazala ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada, s obzirom da dovoljno visok iznos naknade može stvoriti i dovoljno snažnu financijsku motivaciju građana za povrat ambalaže. 

„Pozivamo resorno ministarstvo na proširenje sustava tako da obuhvati i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre, kao i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Upravo sustav povratne naknade garantira veću stopu povrata otpadne ambalaže, a veća naknada garantira još veći povrat“, kažu iz Platforme koju pored Zelene akcije, čine TerraHub Croatia, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Institut Plavi svijet, Zelena Istra, Sunce – Split i Eko Zadar. 

Povratna ambalaža
S visinom naknade raste i postotak povrata (IZVOR: Reloop)

Za kraj naglašavaju kako povratna naknada nije dio cijene proizvoda budući se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima u onom trenutku kada se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja. 

„Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socioekonomskih uvjeta zemlje u kojoj je takav sustav primijenjen“, zaključuju iz Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj.

Da će se neke stvari odvijati upravo u tom smjeru, ali po mišljenju okolišnih udruga, nedovoljno obuhvatno, iz Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavili su još krajem prošle godine. Naime, novi Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku predviđa uvođenje povratne naknade i na neke do sad neobuhvaćene vrste ambalaža. Tako će se, recimo, za neke tipove tetrapaka također uvesti povratna naknada, jednako kao i za ambalažu tekućih jogurta koja za razliku od gotovo identične ambalaže mlijeka nije bila uvrštena u sustav povratne naknade. Isto će se dogoditi i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre, koja je do sada završavala u smeću.

U ministarstvu procjenjuju kako bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s uglavnom papir-kartonskom komponentom u ovaj sustav, ušlo između 10.000 i 15.000 tona tog materijala ili čak do 400 milijuna komada ambalaže, što bi bio izuzetno veliki pomak u recikliranju i zaštiti okoliša. 

Pravilnik bi na snagu trebao stupiti s početkom sljedeće godine, a u sustav povratne ambalaže trebali bi ulaziti svi oni proizvodi koji su definirani kao “piće”, a prodaju se u plastičnoj ambalaži HDPE, odnosno polietilenu velike gustoće. U sustav ulaze i staklene bočice za alkoholna i bezalkoholna pića volumena od 0,1 litre, što do sada nije bio slučaj. Također, Pravilnik predviđa zabranu postavljanja jednokratnih plastičnih čaša u aparatima za napitke na radnim mjestima. Međutim, boce od ulja i deterdženta i dalje nisu obuhvaćene ovim Pravilnikom, a upravo takva ambalaža čini značajan dio kućnog otpada. 

Povratna ambalaža
Interes za vraćanjem ambalaže od sljedeće bi godine mogao biti znatno veći, što bi morala organizacijski pratiti i mjesta za prikupljanje ambalaže (FOTO: Lupiga.Com)

Do 10. prosinca trajalo je e-savjetovanje o prijedlogu novog Pravilnika koje je izazvalo veliki interes javnosti, poglavito proizvođača koji se jednim dijelom protive novinama iz prijedloga ministarstva. Na prijedlog je za e-savjetovanje pristiglo neobično puno komentara – čak 345. Stoga je i resorni ministar Darko Horvat početkom prošlog mjeseca morao „na raport“ predstavnicima industrije kojih se na upriličenom online sastanku skupilo više od 200. 

Jedan od komentara na prijedlog dao je i Greenpeace koji je pozdravio neke pozitivne promjene što ih novi Pravilnik donosi, ali u toj organizaciji smatraju da je ipak nužno povećati razinu ambicija i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. 

„Recikliranje ne može biti glavno rješenje, a rješenja ne treba tražiti ni u zamjeni jednokratne plastike drugim materijalima za jednokratnu upotrebu. Mjere povećanja udjela ponovno uporabljive ambalaže trebaju biti obvezujuće, odnosno s propisanim ciljevima i rokovima provedbe. Potrebno je voditi se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu“, ističu iz Greenpeace, apelirajući da sustav povratne naknade obuhvati i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre, ali i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. Ovu opasku na e-savjetovanju dala je i Zelena akcija, također pozdravivši „određene pozitivne mjere“ koje donosi Pravilnik, ali napominjući kako on i dalje ne odgovara hitnosti rješenja problema zagađenja jednokratnom plastikom, jer je naglasak uglavnom na odvojenom sakupljanju i reciklaži otpada, a minimalno na prevenciji nastanka otpada i ponovnoj uporabi.

Zagrebačka podružnica Tetra Paka, vodeće svjetske kompanije u proizvodnji rješenja za preradu i pakiranje prehrambenih proizvoda, također je među onima koji su podržali izneseni prijedlog proširenja sustava povratne naknade, objašnjavajući kako ovaj model daje dobre rezultate i jedini sustavno pomaže u povećanju stope prikupljanja ambalažnog otpada.

„To dokazuju rezultati već postavljenog sustava za PET, Al/Fe i staklo, pomoću kojeg su u 2020. godini postignute stope sakupljanja od 88 posto za PET, 93 posto za staklo te 81 posto za Al/Fe“, navode iz Tetra Paka. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Vampiri su među nama!

    19.01.2023.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Vampiri su među nama!

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Je li nas opametila 2022.?

    17.12.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Je li nas opametila 2022.?

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Sarajevo

    14.12.2022.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Sarajevo

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije