VINKO GRUBIŠIĆ O JADRAN FILMU

Ne glumimo uspješne producente, već pravimo najgledaniji TV proizvod ikada

ritn by: Miroslav Pavičević | 26.02.2016.
VINKO GRUBIŠIĆ O JADRAN FILMU: 'Ne glumimo uspješne producente, već pravimo najgledaniji TV proizvod ikada'
Jadran film u svojoj je slavnoj povijesti sudjelovao u oko 150 koprodukcija s filmskim kućama najjačih svjetskih kinematografija. Neki od filmova dobili su Oskara, a u zlatnim osamdesetim godinama bio je dijelom najskupljih svjetskih projekata i drugi u svijetu koprodukcijski partner američkih filmaša, odmah iza Velike Britanije. Danas zgrade u sjedištu Jadran filma u zagrebačkoj Dubravi djeluju oronulo i zapušteno, a tamo nas prima većinski vlasnik te tvrtke Vinko Grubišić. Na susret s njim čekali smo nekoliko tjedana, a razgovor je trajao iscrpljujućih sedam-osam sati. Na osobnoj razini radi se o vrlo ugodnom čovjeku, koji će se šaliti, nuditi kavu, viski, jelo, ali će teško ponuditi ono po što ste došli - odgovore na pitanja o privatizaciji i trenutačnom stanju u Jadran filmu. „Radi se o orkestriranoj hajci“, ustvrdit će nam Grubišić koji tvrdi da će Jadran film „izbaciti“ uvjerljivo najgledaniji televizijski proizvod ikada.

Jadran film u svojoj je slavnoj povijesti sudjelovao u oko 150 koprodukcija s američkim, talijanskim, njemačkim i filmskim kućama najjačih svjetskih kinematografija. Neki od filmova dobili su Oskara, poput njemačkog "Limenog bubnja" 1980. godine za najbolji film izvan engleskog govornog područja ili "Sofijinog izbora" u kojem je Meryl Streep 1982. godine dobila Oskara za najbolju žensku glavnu ulogu. Snimali su u Hrvatskoj i pojavljivali se u studijima Jadran filma takvi velikani filma kao što su Vanessa Redgrave, Robert Mitchum, Ursula Andres, Franco Nero, Yul Brynner, Orson Welles...

JADRAN FILM – FILMSKA PRIČA: Nacionalno kulturno blago uništeno i rasprodano

U zlatnim osamdesetim godinama Jadran film sudjelovao je u nekim od tada najskupljih svjetskih projekata, kao što je onaj iz 1986. godine čiji je proračun iznosio za to vrijeme enormnih 100 milijuna dolara, a radilo se o američkoj seriji "Rat i sjećanja". Tri godine prije, Jadran film je, prema pisanju lista Hollywood Reporter, bio drugi u svijetu koprodukcijski partner američkih filmaša, odmah iza Velike Britanije. To se sve događalo i prije nego je 1988. godine izgrađen sadašnji Studio 2, koji je sa svojih 1.200 četvornih metara tada bio jedan od najmodernijih i najbolje opremljenih studija u Europi. Sam taj studio, prema riječima redatelja Antuna Vrdoljaka, vrijedio je sa svom opremom 80 milijuna njemačkih maraka. Možda je ta procjena pretjerana, ali je Zdravko Mihalić, bivši direktor Jadran filma, 1994. godine u odgovoru na Vrdoljakove tvrdnje rekao da je Studio 2 izgrađen za četiri milijuna maraka, u što nije uključena oprema. A cijeli Jadran film procijenjen je na 16 milijuna maraka, sa svojih šest studija, laboratorijima, rekvizitima, garderobom, 120 starih vozila i ostalim zgradama, zemljištem i infrastrukturom.

Jadran film
Detalj iz Jadran filma (FOTO: Lupiga.Com)

Sada, osim što zgrade u sjedištu Jadran filma u zagrebačkoj Dubravi djeluju oronulo i zapušteno, pa čak i web-stranice www.jadran-film.com ne daju gotovo nikakvih svježih vijesti. U sekciji „News“ tako stoje tek dvije vijesti. Obje iz travnja 2014. godine. Jedna vijest kaže kako je Jadran film potpisao ugovor o suradnji s kineskom "Fengde" filmskom i televizijskom autorskom agencijom, a druga kako će se snimati remake filma "Valter brani Sarajevo" u suradnji s Filmskim centrom iz Sarajeva i kineskim kompanijama "China Star Media" i "Hong Kong Satellite TV International Media Group".

Od novog "Valtera" još nema ništa, iako je početkom 2015. godine većinski vlasnik tvrtke, Vinko Grubišić, najavio održavanje audicije za glumce. Osim toga, na web-stranicama Jadran filma, pisanim isključivo na engleskom jeziku, još stoje podaci o tome kako kompanija nudi "Top up to date" usluge Kodak laboratorijskog procesiranja 16-milimetarskih "Super 16" i 35-milimetarskih filmskih vrpci, premda je tvrtka Jadran film Laboratorij propala još prije tri godine, kada je bez posla u analognom laboratoriju ostalo 16 ljudi da bi u ožujku 2014. godine bila i obrisana iz sudskog registra.

Za potrebe bilo kakve analize stanja Jadran filma nužno je porazgovarati s četiri osobe koje su se kroz godine pokazali kao najupućeniji u igre oko privatizacije te još uvijek najveće hrvatske filmske kuće.

Jadran film
Nekada su se u studijima Jadran filma pojavljivali takvi velikani filma kao što su Vanessa Redgrave, Robert Mitchum, Ursula Andres, Franco Nero, Yul Brynner, Orson Welles (FOTO: Lupiga.Com)

Nezaobilazni su sugovornici, uz već spomenutog Vinka Grubišića, redatelj Antun Vrdoljak, svojedobno Grubišićev najžešći oponent u preuzimanju Jadran filma, novinar Denis Kuljiš, koji je u jednom trenutku bio član Nadzornog odbora Jadran filma i odgovoran je za rasprodaju dobrog dijela zemljišta i nekretnina, te, na koncu, Hrvoje Hribar, redatelj i ravnatelj Hrvatskog audio-vizualnog centra (HAVC), koji već godinama pokušava ishoditi povrat starih filmova u državno vlasništvo i rješavanje pitanja autorskih prava. Za početak i ovaj dio nastavka priče o Jadran filmu, počnimo s Hribarom i Grubišićem.

Hribar kaže kako je uloga Jadran filma, koji je do devedesetih godina držao preko 90 posto hrvatske filmske proizvodnje i usluga, sada zanemariva, obzirom da se po prihodima od pružanja usluga među filmskim produkcijskim poduzećima nalazi na tek 42. mjestu u Hrvatskoj.

"Što se tiče filmskih usluga, priča je prilično razočaravajuća - Jadran film, koji je bio najveći izvoznik u Istočnoj Europi, praktički ne sudjeluje u projektu koji četiri godine zaredom raste po značajnoj stopi. Mi ćemo 2015. godinu završiti s više od 160 milijuna kuna izvoza usluga, a bojim se da udio Jadran filma u tome neće biti osobit", rekao nam je Hribar s kojim smo razgovarali još oko Nove godine pripremajući ovu temu.

Hrvoje Hribar
"Jadran film, koji je bio najveći izvoznik u Istočnoj Europi, praktički ne sudjeluje u projektu koji četiri godine zaredom raste po značajnoj stopi" - Hrvoje Hribar (FOTO: Hina)

"Jadran film dodirnuo je dno 2013. godine, kada smo imali 56 milijuna kuna izvoza, u čemu je ta tvrtka ostvarila 118.000 kuna, od čega su 100.000 fakturirali za studio za snimanje filma Paula Madsena. Uspjeli su nekako prilagoditi taj oronuli studio koji prokišnjava, a preostalih, oko 18.000 kuna, fakturirali su za rekvizite. Na taj način je Jadran film 2013. godine u godišnjem izvozu usluga, odnosno filmskoj produkciji sudjelovalo s 0,02 posto, dva promila, petinu od jednog postotnog poena. U poslovima s inozemstvom Jadran film ima problema s izgubljenim kredibilitetom, dok u odnosu prema javnom sustavu ima problema s likvidnošću. Poduzetnici s poteškoćama ne mogu biti korisnici javnih potpora, jer bi ta sredstva koristili za skidanje ovrha", tvrdi ravnatelj Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na susret s Vinkom Grubišićem čekali smo nekoliko tjedana. Na koncu se taj razgovor može nazvati iscrpljujućim. Na osobnoj razini radi se o vrlo ugodnom čovjeku, koji će se šaliti, nuditi kavu, viski, jelo, ali će teško ponuditi ono po što ste došli - odgovore na pitanja o privatizaciji i trenutačnom stanju u Jadran filmu. Na konkretna pitanja Grubišić ne daje brze i konkretne odgovore. Najprije će održati uvodni govor, potom se ovlaš dotaknuti pitanja, a onda će pričom skrenuti u potpuno drugom pravcu. Razgovor s Vinkom Grubišićem može trajati satima, i trajao je u ovom slučaju sedam-osam sati, ali odatle se teško može izvući više od sat vremena odgovora na postavljena pitanja. No, i kroz takav razgovor ispostavilo se da Grubišić ne misli da je odgovoran za propast Jadran filma. Za nedaće u poslovanju i za dugogodišnji post u snimanju filmova i nesudjelovanje u koprodukcijama sa stranim filmašima okrivljuje "kliku oko Hrvoja Hribara i bivše ministrice kulture Andree Zlatar".

Vinko Grubišić
Naš razgovor s Vinkom Grubišićem trajao je sedam-osam sati (FOTO: Lupiga.Com)

"Sve što kažem je pogrešno. Ja sam sebe smjestio izvan svega upravo zato da s takvima nemam posla. Cijelo vrijeme moram govoriti o istim stvarima od kojih se uopće ne mogu obraniti. Radi se o jednom propagandnom komplotu. Mene se percipira kao nekog nemilosrdnog tajkuna, koji je u sukobu s 'kulturnom kremom' koja, k tome, predstavlja takozvano civilno društvo i to je jedna vrlo nezahvalna situacija", bila je jedna od prvih Grubišićevih opservacija.

Grubišić je bio skeptičan i prema ovom novinarskom radu, sumnjajući kako smo dio "mreže" potkupljenih portala i novinara, koji na natječajima HAVC-a dobivaju desetke tisuća kuna za razvoj scenarija, da bi zauzvrat lijepo pisali o HAVC-u, a ocrnjivali Grubišića i Jadran film. No, Lupiga s HAVC-em niti ima kakve veze niti se ikada javljala na njegove natječaje. Grubišić je spomenuo primjer jedne novinarke Večernjeg lista, koja je od HAVC-a dobila 140.000 kuna za razvoj scenarija, a nekoliko dana prije objavljivanja ovog teksta pisala je o stečaju "Jadran film Produkcije", jedne od nekoliko tvrtki kćeri Jadran filma d.d..

Direktor Jadran filma demantira da Produkcija ide u stečaj i tvrdi da se radi o orkestriranoj hajci, navodeći da to poduzeće posluje s dobiti, koja je u 2015. iznosila 246.000 kuna. Kaže da se radilo o grešci, a poslao nam je i rješenje suda iz kojeg je vidljivo da je skraćeni stečajni postupak nad Jadran film produkcijom d.o.o. obustavljen.

Stečaj Jadran film
Rješenje suda iz kojeg je vidljivo da je skraćeni stečajni postupak nad Jadran film produkcijom d.o.o. obustavljen (FOTO: Lupiga.Com)

"Toj vladajućoj strukturi u svijetu filma, koja je, uzgred, postavljena od bivše HDZ-ove vlade, smeta postojanje tvrtke kao što je Jadran film i njegova infrastruktura, kao i ljudi na čelu te kompanije, za koje se ne može reći da su neki nemilosrdni direktori koji su došli provoditi čistke i otpuštati ljude te po nekom hrvatskom modelu iscrpljivati tvrtke, krasti novac, pa pretakati iz šupljeg u prazno", uvjeren je Grubišić.

"Vodio sam strategiju Jadran filma tako da napustimo takozvane loan poslove, jer nikad nisam vjerovao u biznis koji počiva na saginjanju glave i uslužnoj djelatnosti za strane naručitelje, zato što je sasvim jasno, kad se gleda globalno, da svijetom vladaju korporacije, koje vladaju brendovima. U vrijeme 'željezne zavjese' Jadran film radio je super-uspješno, moji prethodnici bili su briljantni direktori, ali to vrijeme je prošlo. Nije bilo nikakve podrške ni razumijevanja od strane države, a sa strane onih koji su vladali i vladaju hrvatskim filmom nam je i otežavan posao", tvrdi direktor Jadran filma. Naveo je i dva, kako kaže, primjera opstruiranja Jadran filma iz HAVC-a.

"Kada smo ovdje 2007. godine dovodili prvu veliku tzv. koprodukciju, film s Richardom Gereom 'Lov u Bosni', doživjeli smo da iz Hrvatske s određenih adresa koproducentu dolazi desetak e-mailova čudnog i neprijateljskog sadržaja, koji su bili usmjereni na to da ti poslovi ne dođu Jadran filmu. A kad smo ovdje u ljeto 2011. godine radili 'Das Traumschiff' ('Brod iz snova'), koji je jedna od najgledanijih njemačkih tv-serija, od nas je HAVC tražio da dostavimo e-mail adrese i brojeve telefona stranih partnera s kojima radimo. Naša Izvršna direktorica Sandra Basso to je odbila, a ja sam nazvao u HAVC i rekao da ćemo im te podatke dati ako nam HAVC potpiše klauzulu o tajnosti i odgovarajuću naknadu štete ako ta informacija ode konkurenciji, pa su odustali od tog zahtjeva", kaže Grubišić. Vidjeli su, dodaje u razgovoru za Lupigu, kako su u Hrvatskoj „najblaže rečeno“, nepoželjni i izolirani, pa su se opredijelili da posao rade u svijetu.

Vinko Grubišić Slaven Knezović
Dijelu razgora prisustvovao je i glumac Slaven Knezović, Grubišićev prijatelj s kojim dogovara ulogu ubojice u jednom projektu (FOTO: Lupiga.Com)

"To što radimo, radimo daleko od Hrvatske i neke poslove smo ovdje doveli, a neke ćemo dovesti. U ovom trenutku 'pakiramo' nekoliko velikih međunarodnih projekata, od Indije pa do zemalja iz našeg okruženja. Mi ne ovisimo o hrvatskim 'hazjajinima' (gazdama, op.a), likovima koji čekaju da im netko dođe na kazan. Umjesto da ulažemo enormno veliki trud da ovdje išta radimo s tom nepotističko-klijentelističkom mrežom koja vlada kinematografijom, procijenili smo da su naš posao i naš brend i ono što možemo ponuditi svijetu toliko vrijedni, da nam nije ovdje potrebno imati posla s tom ekipom", ogorčen je Grubišić, ali, izuzev izdavačkog projekta "Gričke vještice", ne otkriva koji su filmski "veliki međunarodni projekti" Jadran filma konkretno realizirani.

"Filmski i televizijski projekti koji nisu na javnom proračunu u normalnim se svjetskim standardima 'pakiraju' po pet-šest godina. To možete provjeriti. To što netko misli da je u redu da se proizvode poluproizvodi slabog scenarija, nikakve ideje i, rekao bih, nikakvog razloga, mene kao čovjeka i autora uopće ne zanima. Što je u Hrvatskoj u posljednjih 25 godina proizvedeno što ostaje? Postoji li neki filmski ili televizijski proizvod kojega se mi možemo sjećati i ponositi se, kao što su, primjerice, 'Kuda idu divlje svinje' ili 'Gruntovčani'", pita se Grubišić. Priliku će iskoristiti da ustvrdi koliko je veliki projekt na kojemu Jadran film radi.

"Mi smo uz pomoć partnera inicirali i proveli najveći izdavački projekt svih vremena, ne samo u Hrvatskoj, nego u svjetskim razmjerima. Radi se o rebrandingu i izdavanju djela Marije Jurić Zagorke, prije svega 'Gričke vještice'. To je projekt na kojem osobno radim sedam godina. To je projekt vraćanja Marije Jurić Zagorke na mjesto koje joj pripada i etabliranje njenih knjiga na kategoriju svjetskog proizvoda, odnosno hrvatskog kulturnog izvoznog proizvoda. Mi smo u Hrvatskoj prodali više od milijun Zagorkinih knjiga, što je apsolutni svjetski rekord, gledajući po broju stanovnika. Profesionalne izdavačke kuće prije nisu postigle niti stoti dio toga. Puno bi jednostavnije bilo otići u neki hrvatski kvazi-fond, pa uzeti neki novac i glumiti uspješnog producenta. Mene to ne zanima. Mi u produkciji filmova, kako se ovdje rade, svjesno i namjerno ne želimo sudjelovati, dok se stvari ne promijene. Oni koji otimaju javni novac na nevjerojatno drzak i bezobrazan način prozivaju nas da mi s njima ne igramo. Ne igramo, jer nećemo", zaključuje Grubišić, koji je uvjeren kako će ekranizacija "Gričke vještice", koju također planira još od 2009. godine, biti "uvjerljivo najgledaniji televizijski proizvod ikada".

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta "Jadran film – filmska priča" koji je podržalo Ministarstvo kulture temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u neprofitnim medijima

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

    22.05.2019.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

  2. MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

    06.05.2019.

    Boba Đuderija

    MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

  3. TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

    30.04.2019.

    Nataša Škaričić

    TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije