TISAK, DVADESET I TRI KIOSKA

"One vole raditi na kiosku i maštaju o sanitarnom čvoru"

ritn by: I.F. | 27.10.2020.
TISAK, DVADESET I TRI KIOSKA: "One vole raditi na kiosku i maštaju o sanitarnom čvoru"
Kako su popularni crveni kiosci Tiska postali jedan od najvidljivijih urbanih znakova ekonomskog kraha i kako u njima funkcioniraju radnice i radnici, pokušali su dokumentirati fotograf Marko Ercegović i novinar Igor Lasić, a rezultati njihovog zanimljivog projekta moći će se od danas vidjeti na izložbi u galeriji Nova BAZA u zagrebačkoj Novoj cesti. Izložba je nazvana „Tisak, dvadeset i tri kioska“. Prvenstveno je to serija fotografija koja je nastajala u razdoblju od 2017. do 2020. godine, kroz Ercegovićev objektiv i u suradnji s Igorom Lasićem, Lupiginim suradnikom koji kao novinar dugi niz godina prati privatizacijske procese. Ercegović je frontalno snimao pročelja kioska dokumentirajući konstelacije izloženih proizvoda. Od kioska gdje se nekad moglo kupiti novine i tek poneka sitnica, kroz godine crveni Tiskovi kiosci počeli su služiti kao punktovi za obavljanje niza zadaća, a radnice u njima sve su više bile zatrpavane robom i zaduženjima.

Kako su popularni crveni kiosci Tiska postali jedan od najvidljivijih urbanih znakova ekonomskog kraha i kako u njima funkcioniraju radnice i radnici, pokušali su dokumentirati fotograf Marko Ercegović i novinar Igor Lasić, a rezultati njihovog zanimljivog projekta moći će se od danas vidjeti na izložbi u galeriji Nova BAZA u zagrebačkoj Novoj cesti, na broju 66. 

Izložba je nazvana „Tisak, dvadeset i tri kioska“. Prvenstveno je to serija fotografija koja je nastajala u razdoblju od 2017. do 2020. godine, kroz Ercegovićev objektiv i u suradnji s Igorom Lasićem, Lupiginim suradnikom koji kao novinar dugi niz godina prati privatizacijske procese. 

U najavi izložbe ukratko se donosi i povijest Tiska, čiji se počeci vežu za javno poduzeće Narodna štampa, koje je osnovano još davne 1946. godine, a unutar kojeg se sedamdesetih izdvaja zasebna djelatnost distribucije. Poduzeće je kao perspektivno privatizirano devedesetih te pripojeno koncernu Agrokor, Ivice Todorića. Od kioska gdje se nekad moglo kupiti novine i tek poneka sitnica, kroz godine crveni Tiskovi kiosci počeli su služiti kao punktovi za obavljanje niza zadaća, a radnice u njima sve su više bile zatrpavane raznom robom i zaduženjima. Ercegović je frontalno snimao pročelja kioska dokumentirajući konstelacije izloženih proizvoda. Na nekim od fotografija tek se kroz sitni kvadratni prozor naslućuju Tiskove radnice.

“Vjerujem da je, u vizualnom smislu, priroda opresije izloženim raznobojnim proizvodima i lažnim osjećajem izbora, kao i pozicija prodavačice/prodavača u svemu tome, samoobjašnjavajuća”, kaže Ercegović uoči otvorenja izložbe.

Njegove fotografije kratkim tekstom prate izjave radnica i radnika koje je tijekom ovog projekta prikupio Igor Lasić.

“One vole raditi na kiosku, posebice komunicirati s ljudima; nije im mrska takva izdvojenost na radnome mjestu; smatraju da su često preopterećene zahtjevima posla, dok su im plaće daleko preniske; vjeruju da bi šefovi trebali više uzimati u obzir njihova stajališta; maštaju o sanitarnom čvoru u sklopu kioska – tako otprilike glasi prosječno razmišljanje prodavačica iz poduzeća Tisak plus, osoblja koje čine dakle gotovo isključivo žene, a s određenim dijelom kojeg smo porazgovarali za ovu izložbenu reportažu i reportažnu izložbu. U izradu serije fotografija Tiskovih kioska, kao i pripadnog teksta, upustili smo se iz više razloga, ali posvetu tim radnicama stavljamo u prvi plan. Osnovana je bojazan, međutim, da bismo ih nastavili uzimati zdravo za gotovo, onako diskretne i tek uvjetno vidljive iza gomila enigmatskih izdanja i žvaka i upaljača i reklama iznad svega, samo da nije bilo drugih, tzv. širih motiva koji su nam na koncu skrenuli pažnju na živa i angažirana bića u unutrašnjosti tih prevažnih malenih trgovačkih objekata...”, stoji u Lasićevom tekstu.

Inače, Marko Ercegović rođen je 1975 godine u Dubrovniku i autor je šest autorskih fotografskih knjiga. Diplomirao je na odsjeku snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i danas se bavi eksperimentalnim videom i fotografijom. Do sada je izlagao na 20 samostalnih i 30 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a radovi su mu objavljivani u brojnim stručnim časopisima i publikacijama. Živi i radi u Zagrebu, kao i Igor Lasić, koji je također rođen u Dubrovniku (1970. godine). Lasić se novinarstvom počeo baviti 1994. godine. Radio je u Feral Tribuneu i Slobodnoj Dalmaciji, a danas je zaposlen u tjedniku Novosti te, osim s Lupigom, surađuje i s portalima Deutsche Welle i Bilten.

Kustosice ove zanimljive izložbe su Ana Kutleša, Ivana Hanaček i Vesna Vuković iz Lokalne baze za osvježavanje kulture - [BLOK], dok je za postav zadužen Ivan Kuharić.

Otvorenje izložbe najavljeno je za danas od 18 do 21 sat, a posjetitelji će u prostorije galerije ulaziti u grupama od deset osoba kako bi se mogle provoditi propisane epidemiloške mjere. Radno vrijeme galerije je radnim danom od 16 do 20 sati, a subotom od 10 do 14. Izložba „Tisak, dvadeset i tri kioska“ bit će otvorena do 16. studenog

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Marko Ercegović

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

    30.11.2020.

    Lana Bobić

    GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

  2. SUKOB DVA BARBARIZMA: Zar je moguće da je čovjek 21. stoljeća toliko žedan krvi?

    25.11.2020.

    Marko Tomaš

    SUKOB DVA BARBARIZMA: Zar je moguće da je čovjek 21. stoljeća toliko žedan krvi?

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Duhovna močvara

    09.11.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Duhovna močvara

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije