RAZBUKTALE STRASTI

Kako je kip Djevice Marije posvađao Čehe?

ritn by: Sofija Kordić | 17.07.2020.
RAZBUKTALE STRASTI: Kako je kip Djevice Marije posvađao Čehe?
Nisu se još stišale ni strasti oko uklanjanja kipa sovjetskog maršala Konjeva s jednog praškog trga, zbog njegove uloge u gušenju mađarske revolucije 1956. godine i sovjetske invazije 1968., a u Češkoj se javnost uzburkala oko novog kipa. Ovaj put ne oko uklanjanja, već postavljanja replike stupa s kipom Djevice Marije iz 17. stoljeća. Iz hrvatske perspektive gledano, radi se o nečemu što bi teško izazvalo kontroverze u većinski katoličkom društvu, međutim, u Češkoj, po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine od 21 posto građana koji su se izjasnili kao vjernici, samo je 10,3 posto katolika. Kip je prije 102 godine srušila razjarena masa predvođena boemom i anarhistom, Frantom Sauerom, bliskim prijateljem književnika Jaroslava Hašeka, uzvikujući „dalje od Beča, dalje od Rima“.

IZ PRAGA IZVJEŠTAVA SOFIJA KORDIĆ

Nisu se još stišale ni strasti oko uklanjanja kipa sovjetskog maršala Konjeva s jednog praškog trga, zbog njegove uloge u gušenju mađarske revolucije 1956. godine i sovjetske invazije 1968., a u Češkoj se javnost uzburkala oko novog kipa. Ovaj put ne oko uklanjanja, već postavljanja replike stupa s kipom Djevice Marije iz 17. stoljeća. Iz hrvatske perspektive gledano, radi se o nečemu što bi teško izazvalo kontroverze u većinski katoličkom društvu, međutim, u Češkoj, po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine od 21 posto građana koji su se izjasnili kao vjernici, samo je 10,3 posto katolika.

NAJUSPJEŠNIJI SVJETSKI PIRAT: „Podjela na lijevo i desno je mrtav koncept“

U HRVATSKOJ NEZAMISLIVO: Odvajanje Crkve od države

POBUNA PROTIV ESTABLIŠMENTA: Tko su Pirati koji su osvojili češke birače

Replika kipa Djevice Marije postavljena je prošlog mjeseca na najljepšem praškom trgu - Staroměstské náměstí, na isto mjesto gdje je srušen prije 102 godine. Razjarena masa predvođena boemom i anarhistom, Frantom Sauerom, bliskim prijateljem književnika Jaroslava Hašeka, srušila je 1918. godine, nakon raspada Austro-Ugarske, barokni stup s pozlaćenim kipom Marije uzvikujući „dalje od Beča, dalje od Rima“. U njemu su rušitelji vidjeli simbol stoljetne nadmoći Habsburške monarhije i silom nametnutog katoličanstva. U tome ih je podržao i prvi predsjednik Čehoslovačke, Tomáš Garrigue Masaryk. 

Tri godine ranije, 1915., na 500. godišnjicu pogubljenja Jana Husa, na trgu je postavljen spomenik ovom svećeniku reformatoru, pedagogu, propovjedniku i osnivaču Husita, vjerskog reformističkog pokreta iz 15.stoljeća. Katolička crkva ga je pogubila zbog hereze. Datum 6. srpnja, kad je Hus zapaljen na lomači u njemačkom Konstanzu za vrijeme koncila, u Češkoj se obilježava praznikom, sjećanjem na čuvenog reformatora. Izgradnja Husovog memorijala 1915. godine na praškom središnjem trgu značila je zaokret Praga i odmak od Katoličke crkve. Zacementirao je to svojim stajalištem i Masaryk za kojeg katoličanstvo nije bilo izvor češkog narodnog identiteta, za razliku od susjeda Slovaka i Poljaka. Vjera je za njega bila individualna stvar i stvar savjesti. A 1918. godinu je između ostalog vidio i kao pobjedu češke reformacije nad austrijskom katoličkom monarhijom. S ovakvim stavom poistovjetila se i većina Čeha i premda su mnogi formalno pripadali Katoličkoj crkvi potpuno su se pasivizirali. 

Prag
Današnji Marijanski stup (FOTO: Lupiga.Com)

Nije na odmet spomenuti da je krvavi Tridesetogodišnji rat (1618. – 1648.) počeo tzv. Praškom defenestracijom kada su protestanti izbacili kroz prozor namjesnike Habsburške monarhije. Taj je rat bio vrhunac spora između Rimokatoličke crkve i pristalica religija koje su nastale reformacijom u 16. stoljeću, prije svega kalvinizma i luteranstva. U početku dominantno vjerski, poslije se pretvorio u opći europski rat za prevlast.

Marijanski stup visok 15 metara na praški trg postavljen je 1650. godine, nedugo nakon završetka tridesetogodišnjeg rata, od strane rimsko-njemačkog cara Ferdinanda III. kao zahvala Djevici Mariji za pobjedu nad protestantskom švedskom vojskom i očuvanjem Praga. Još od 1990. godine se diskutiralo o povratku stupa na stari gradski trg. Skupina katolika i povjesničara osnovala je „Udrugu za obnovu Marijanskog stupa“. Pristalice obnove ga smatraju simbolom i uspomenom na branitelje Praga od švedske najezde i značajno umjetničko djelo. U pitanju je bila prva barokna skulptura u Češkoj, treći spomenik takve vrste nakon Münchena i Beča.

Češki kipar Petr Váňa napravio je repliku stupa i s pristalicama ga još prošle godine u lipnju dovezao na Staroměstské náměstí. Gradska uprava tome se oštro protivila. Policijsko vozilo, po nalogu gradskog poglavarstva i gradonačelnika iz redova Piratske stranke, Zdeněka Hřiba je stalo na mjesto gdje je nekad stajao spomenik, a policajci su onemogućili kipara i pristalice u namjeri postavljanja stupa. Došlo je i do naguravanja pristalica i protivnika. Gradonačelnik Praga je tada izjavio kako ne podržava povratak stupa s replikom kipa Djevice Marije jer on po njemu predstavlja „simbol poraza tolerancije“ koji podsjeća na „nasilno utjerivanje jedne ideje na račun druge“. Došlo je i do razdora u gradskoj koalicijskoj vlasti, pa i unutar konzervativnih stranaka. U međuvremenu je skulptura teška 60 tona čekala u dijelovima na brodu usidrenom na rijeci Vltavi u blizini središta Praga. 

I 2017. godine su se gradske vlasti izjasnile protiv postavljanja replike na trgu. Ove godine, međutim, nakon birokratskih zavrzlama većina u gradskoj vlasti je izglasala povratak. Pirati su bili mahom protiv i dio zastupnika iz jedne koalicijske stranke centra. No, nakon postavljanja stupa na trg u javnosti se produbio razdor i razbuktale su se strasti netipične za tradicionalno mirne Čehe. Pisale su se peticije, a naposljetku ga je jedan građanin pokušao zapaliti. Nakon podmetanja vatre mirno je sjeo na klupu pored obližnjeg spomenika Janu Husu i čekao policiju. Izjavio je kako je to napravio jer se nikako ne slaže s postavljanjem stupa na trg. Prijete mu dvije godine zatvora.

Prag
Postavljanje kipa (FOTO: Facebook/Mariánský sloup v Praze na Staroměstském náměstí)

Dok su jedni razdragano odobravali povratak spomenika uz osvrte da se vratio na mjesto gdje pripada, te da je katolički kip Marije pored protestantske statue Jana Husa pokazatelj multikulturalnosti Praga i pomirenja, drugi su govorili da je na trg postavljen jedan od najapsurdnijih i najbesmislenijih objekata u češkom javnom prostoru. Stručnjaci su upozoravali da ne postoji dovoljna dokumentacija za stvaranje prikladne replike i da se radi o nekvalitetnom djelu amatera entuzijasta. Mnogi od njih su se vraćali i u povijest te tvrdili da je stup postavljen u 17. stoljeću kao simbol nasilne rekatolizacije Čeha. Gradonačelnik Hřib je govorio da u tom kontekstu spomenik ne može predstavljati simbol pomirenja. Protivnici podsjećaju i da stup stoji u blizini mjesta gdje je 1621. godine pogubljeno 27 čeških protestantskih poglavara.

Replika je napravljena bez gradskog novca, a i instalacija je plaćena iz privatnih fondova. U žustrim debatama oko toga da li je marijanskom stupu mjesto na trgu spominjao se i kulturni rat, ispravno tumačenje povijesti, pravo na sekularnu državu i kvalitetni javni prostor. Pristalice smatraju da on u prostor unosi toleranciju, protivnici pak da samim izgledom stup tu ideju poništava. Apolena Rychlíková novinarka portala A2larm ga uspoređuje s maketom od bakelita i kulisom za kazališne predstave. Na argument da je stup bio sastavni dio češke povijesti Rychlíková je napisala i da je monumentalna Staljinova statua u jednom parku iznad Praga bila sastavni dio povijesti.

„Bez javnog arhitektonskog natječaja, bez referenduma koji bi održavao potrebe i interes drugih Pražana, jednostavno tako, iz obične ljudske radosti i vjere u gospoda Boga nastalo je nešto nevjerojatno“, piše Rychlíková uz opasku da ovakve stvari danas mogu proći jer je represija nad Katoličkom crkvom za vrijeme komunizma postala argument za potporu katoličanstva generalno. Kritiziranje Crkve odmah miriše na totalitarizam, i taj narativ, tvrdi Rychlíková, vodstvo češke Katoličke crkve debelo iskorištava. 

„Češka Katolička crkva pod agresivnim vodstvom Dominika Duke provodi represivnu politiku zasnovanu na pokušajima podrezivanja osnovnih sloboda. Govoriti danas o Crkvi znači ograničiti pobačaje, politizirati obitelj na konzervativan način ili prepisivati povijest u smjeru katoličkog učenja. I zato je nemoguće odmaknuti se od političke pozadine marijanskog stupa: ona je njegov sastavni dio, a ljudi koji su ga napravili i postavili s iskrenim uvjerenjima možda toga ni nisu svjesni. To ih, međutim, ne opravdava“, zaključuje Rychlíková.

Prag
Marijanski stup i spomenik Janu Husu (FOTO: Facebook/Mariánský sloup v Praze na Staroměstském náměstí)

Na društvenim mrežama se zbog usporedbe kipa Marije s kipom Staljina usijalo, a s novinarkom se u verbalni rat upustio i njezin otac, publicist i glumac Břetislav Rychlík. Politički komentator Petr Honzejk se čudom čudio da njegovi sugrađani s takvom nepomirljivošću i strašću diskutiraju o događaju koji se odigrao prije 400 godina, kada je stup postavljen, i o onom od prije 100 godina kada je srušen. Odlučio se na eksperiment. Napisao je na Facebook šaljivi status i čekao reakcije nadajući se veselijim i pomirljivijim komentarima. Bio je uvjeren da će prevladati tipični češki humor i tradicija zbijanja šala na svoj račun.

„Eto, gledajući kako se na Starogradskom trgu opet uspravlja marijanski stup s argumentom da je tamo historijski bio, pada mi na pamet da je historijski bio i trenutak njegovog rušenja. S istim argumentom bi ga se moglo ponovno srušiti. Ali bi onda bilo nužno stup ponovno postaviti. Pa srušiti. I tako dalje, u krug. Filozofski gledano to bi bilo sasvim u redu, jer odgovara Nietzscheovoj koncepciji vječnog povratka. Štoviše, tako bi se mogli pomiriti pristalice i protivnici stupa, a moglo bi povremeno biti i jako veselo“, glasio je taj status.

Prve reakcije su doista bile šaljive; redovito postavljanje i rušenje stupa moglo bi postati turističkom atrakcijom i probuditi iz kome turizam uništen koronom, predložen je i skriveni mehanizam u samom stupu koji bi imao dva položaja – podignuto i spušteno, a jedan komentator je stup nazvao Schrödingerovim, onaj koji jest i nije. Vrlo brzo se, međutim diskusija užarila i novinar je grubo napadan od strane pristalica i protivnika stupa. Honzejk smatra da spomenik nije ni pozitivni vjerski simbol kako tvrde jedni, niti je simbol netolerancije i narodne sramote kako tvrde drugi. Prije svega je, tvrdi politički komentator Hospodářských novina, pokazatelj kako su Česi izgubili sposobnost izdizanja iznad nekih stvari i kako ih kulturni ratovi i lažni historicizam koče na putu u budućnost. 

Povjesničari se s ovim slažu i mišljenja su da bi sudionici u užarenim diskusijama povijest trebali ostaviti povjesničarima koji sliku prošlosti gledaju bez ideoloških nanosa.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/Mariánský sloup v Praze na Staroměstském náměstí

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

    23.10.2020.

    Predrag Finci

    FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Poruke podrške napadaču s Markovog trga trebaju nas ozbiljno zabrinuti

    13.10.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Poruke podrške napadaču s Markovog trga trebaju nas ozbiljno zabrinuti

  3. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Bivši dječaci koji nisu imali prigodu odrasti

    01.10.2020.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Bivši dječaci koji nisu imali prigodu odrasti

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije