ČEŠKI EKSTREMISTI TRLJAJU RUKE

Huškanje Roma na Ukrajince

ritn by: Sofija Kordić | 05.09.2023.
ČEŠKI EKSTREMISTI TRLJAJU RUKE: Huškanje Roma na Ukrajince
U češkom Brnu je početkom lipnja nakon svađe zbog glasne muzike u tramvaju, nožem ubijen 23-godišnji mladić. Napadač je bio Ukrajinac, žrtva Rom. Češki ekstremisti, čija su meta i Romi i Ukrajinci, iskoristili su tragediju i sustavno huškaju Rome protiv Ukrajinaca, čiji odnosi nisu bili idealni ni prije zločina. Od napetosti je korist htjela izvući organizacija RedFace kojoj je Agencija za sport prije tri mjeseca zabranila natjecanje u šamaranju, a propao im je i plan o borbama između navijača Sparte i Slavije. RedFace je u rujnu htjela organizirati borbe u kavezima između Roma i Ukrajinaca, uz opravdanje da tako nasilje miču s ulica. Dvojica Roma na dvojicu Ukrajinaca, u duhu fairplaya kako su isticali, ali je u reklamnim listićima pisalo „bez pravila“. Kako su uslijedile oštre reakcije organizatori su sve otkazali.

Iz Praga piše Sofija Kordić

U češkom Brnu je početkom lipnja nakon svađe dvije skupine ljudi zbog glasne muzike u tramvaju, koja je eskalirala fizičkim sukobom na jednoj stanici, nožem ubijen 23-godišnji mladić. Napadač je bio Ukrajinac, žrtva Rom. Češki ekstremisti, čija su meta i Romi i Ukrajinci, iskoristili su tragediju i sustavno huškaju Rome protiv Ukrajinaca, čiji odnosi nisu bili idealni ni prije zločina.

Na društvenim mrežama kolale su dezinformacije o Ukrajincima koji napadaju romske žene i djecu. Pojedini članovi nesistemskih ekstremističkih stranaka pozivali su Rome na demonstracije protiv Ukrajinaca pod egidom za sigurnost Češke. Desetine Roma, osokoljeni i radikalnim pojedincima iz vlastitih redova okupljali su se u nekoliko gradova ispred područja gdje žive Ukrajinci, prijetili im, bacali boce na balkone. Pukom srećom situacija nije prerasla u nešto puno gore.

OŠTRICA MRŽNJE PONOVNO NA ROMIMA: Odnos koji razara društvo

PUŠTENI DUH IZ BOCE: Zašto u mirnoj i naprednoj zemlji raste ekstremna desnica?

Ni pojedini političari iz establišmenta nisu zaostajali u huškanju, a posebno oni kojima rasistička retorika prema Romima nije strana. Preko noći su postali njihovi „zaštitnici“.

"Nekontroliranim priljevom ljudi s istoka, vlada našu zemlju čini opasnim mjestom za život", izjavila je senatorica Jana Zwyrtek Hamplová, koja je, inače, nedavno otvoreno pozvala na segregaciju romske djece u školama.

Prema mišljenju stručnjaka za ekstremizam napetost u romskoj zajednici proizlazi iz osjećaja dugotrajne frustracije, a eskalirala je širenjem dezinformacija o Ukrajincima, posebno nakon ubojstva romskog mladića. Proruska dezinformacijska scena jaka je u Češkoj, Ukrajince se naziva nacistima i kriminalcima. Nezadovoljstvo Roma postalo je još jače nakon što je češko društvo primilo gotovo 400.000 izbjeglica iz Ukrajine (ukrajinske Rome su, pak, češke vlasti ostavile da spavaju na pločicama praške željezničke stanice) i pomoglo im u stanovanju, pronalaženju poslova, obrazovanju djece, dakle u svim onim oblastima u kojima Romi imaju najviše problema i koja sustavno ne rješava nijedna češka vlada. Paradoks je da je retorika jednog broja Roma prema Ukrajincima postala ista kao i kod jednog dijela Čeha prema Romima.

Češka
Ukrajinski Romi nisu tako dobro prošli u Češkoj kao njihovi "bijeli" sunarodnjaci (FOTO: Facebook/Jaroslav Miko)

Desetljećima su Romi u Češkoj izloženi diskriminaciji i rasističkoj retorici, a prema mišljenju socijalnog antropologa Matouša Jelíneka koliko je paradoksalno i tragično, toliko je i logično da sad tu istu, njima dobro poznatu retoriku, Romi koriste prema drugoj skupini ljudi. U razgovoru za DenikN Jelínek je naglasio da je Romima bilo izrazito frustrirajuće gledati kako su se iz dana u dan u pomoć Ukrajincima uključili volonteri, razni uredi, država i kako je odjednom sve moguće, da ljudi brzo dobiju stan, posao, da se škole proširuju. 

„To je užasno okrutno prema Romima i sada je njihova frustracija eruptirala. Nitko ne mari za te ljude, za većinu društva oni su poput problematičnih insekata. Nitko u njima ne vidi potencijal, samo problem”, smatra Jelínek.

Vladina povjerenica za pitanja romske nacionalne manjine, Lucie Fuková, u razgovoru za Češku televiziju izjavila je da pomaganje ukrajinskim izbjeglicama može izazvati osjećaj frustracije, ali je naglasila kako je potrebno shvatiti da izbjeglice dolaze iz rata i da te dvije stvari nije moguće uspoređivati. Nakon sastanka s predstavnicima nekoliko ministarstava i nevladinih organizacija Fuková je najavila da će se osnovati radna skupina koja će se baviti medijima i dezinformacijama kao reakciju na jaku dezinformacijsku scenu koja je vrlo brzo izmanipulirala Rome zloupotrjebljavajući njihovu društvenu situaciju.

Romski aktivist, Jaroslav Miko, neumorno je na društvenim mrežama upozoravao i Rome i Čehe na pogubnost primjene kolektivne krivice, raspirivanja mržnje prema Ukrajincima i širenja dezinformacija. 

„Ima Čeha koji su počinili težak zločin u inozemstvu, a nitko nikada nije čuo da je netko u Britaniji, na primjer, razmišljao o sazivanju demonstracija protiv Čeha koji tamo žive“, objašnjava.

TRANSFUZIJA LJUDSKOSTI: „Izdajnik“ koji neće da crkne

Miko inzistira na tome da pomoć ukrajinskim izbjeglicama, koju iz sve snage podržava, nije presudna za nezadovoljstvo Roma već da je to dugotrajno nerješavanje njihovih problema od strane čeških vlada pojačano širenjem dezinformacija na koje redovito nasjednu oni siromašniji i neobrazovani. 

Jaroslav Miko
Miko (lijevo) - „Ima Čeha koji su počinili težak zločin u inozemstvu, a nitko nikada nije čuo da je netko u Britaniji, na primjer, razmišljao o sazivanju demonstracija protiv Čeha koji tamo žive“ (FOTO: Facebook/Jaroslav Miko)

Upravo kad se situacija između Roma i Ukrajinaca malo smirila, ulje na vatru počeli su dolijevati političari, blago rečeno, neodgovornim izjavama. Najprije je senatorica Miroslava Němcová, ugledna članica konzervativne Građanske demokratske stranke, ODS, najjače stranke vladajuće koalicije, poručila Romima „radite i ostavite Ukrajince na miru“, da bi nakon toga ministar rada i socijalne skrbi Marian Jurečka na društvenim mrežama postavio fotografiju Roma s limenkom piva u ruci i natpisom “Kraj zloupotrebe socijalnih davanja“. Nikoga nije iznenadilo ni da je reagirao senator Jiří Čunek iz Kršćansko demokratske stranke, odavno poznat po rasističkim izjavama na račun Roma. Rekao je da je među Romima velika skupina onih koji ne rade i koji cijeli život žive od socijalnih davanja i da je krajnje vrijeme da im država to ukine. Nakon osuda i oštrih reakcija u javnosti, ministar Jurečka se ispričao, Němcová je negirala rasistički podtekst pravdajući se trganjem rečenice iz konteksta, a i Čunek je rasističku interpretaciju svalio na medije.

Romski aktivisti upozoravali su da ovakve izjave duboko dijele društvo, da su generalizirajuće, površne i uvredljive. Pripadnici romske zajednice odmah su reagirali postavljajući na društvenim mrežama fotografije sa svojih radnih mjesta. Istu stvar su napravili prije nekoliko godina kada je bivši predsjednik Miloš Zeman rasistički aludirao na njihovu lijenost. 

Osvrćući se na medijske napise o radikalizaciji Roma i rasističke izjave političara iz vladajuće koalicije, politologinja Edita Stejskalová, Romkinja, podsjeća na ovogodišnje istraživanje javnog mišljenja po kojem 63 posto Čeha ne voli Rome, odnosno kažu da su im odvratni. U emotivnom tekstu koji je objavio portal Romea.cz Stejskalová je poručila ministru Jurečki, senatorici Němcovoj i senatoru Čuneku da kažu Česima da ostave Rome na miru, da ih prestanu mrziti, diskriminirati, vrijeđati i napadati samo zato što su Romi

„Recite članovima vlade i parlamenta neka se zalažu da ministar zdravstva postupi po zakonu o jednokratnoj novčanoj pomoći osobama steriliziranim protivno zakonu (op.a. - veliki broj čeških Romkinja prisilno je steriliziran o čemu smo već pisali). Recite ministru Vlastimilu Válku da im nadoknadi štetu prije nego što neke od njih umru. Recite članovima vlade i parlamenta da je kamp kod Píseka bio koncentracijski logor (op.a. - koncentracijski logor Lety za Rome, kod grada Píseka na čijem mjestu je donedavno bila svinjska farma,) Recite im da su i Česi sudjelovali u istrebljenju Roma. Recite političarima da su i Romi bili borci i disidenti. Recite im da je u ovoj zemlji brutalno ubijeno nekoliko Roma iz mržnje, a da pravda nije zadovoljena. Recite svim političarima a posebno senatorici Jani Zwyrtek Hamplovoj da segregaciji nije mjesto u društvu. Recite političarima da je puštanje na slobodu zločinaca iz Vitkova (op.a. - dvojica neonacista osuđenih na 20 godina zatvora ljetos su pušteni, sedam godina ranije, 2009. bacili Molotovljeve koktele na kuću romske obitelji pri čemu je sa 80 posto izgorenog tijela jedva preživjela dvogodišnja djevojčica, a njezini roditelji i ostali članovi obitelji su ozlijeđeni) arogantni šamar njihovim žrtvama. Recite političarima da je svaki poziv na segregaciju i svaka diskriminacija temeljno kršenje Ustava i Povelje o osnovnim pravima i slobodama. Pljuvanje po Ustavu i njegovo nekažnjeno dovođenje u pitanje događa se u saborskim klupama već 30 godina. Nije čudo da se pljuvanje preselilo na trgove, u sudnice, na društvene mreže i u medije“, napisala je Stejskalová.

POVIJESNA NEPRAVDA: Hoće li prisilno sterilizirane Romkinje ikada dočekati zasluženu odštetu?

Alarm, portal lijeve orijentacije u tekstu pod naslovom „Jurečkovo gaženje najsiromašnijih je nehumano“ ističe da se u češkoj vladi za rasističke ispade ne smjenjuje ljude. 

„Jurečkova rasistička objava nije pucanj u prazno, ali logična posljedica vladine politike koja krizu svaljuje na pleća najslabijih“, piše Alarm.

Naime, Jurečka je najavljujući restrikciju socijalnih davanja, pozivajući se na bibliju izjavio: “Pripremamo cjelokupnu reformu sustava naknada. Jednom rečenicom: Tko može raditi, a ne radi, neka ne jede.“

Češka
Društvenim mrežama se zadnje vrijeme šire brojne snimke sukoba Roma i Ukrajinaca (SCREENSHOT: YouTube)

Socijalni antropolog Jelínek ističe kako većina ljudi ne bi vjerovala, kada bi vidjeli kako Romi, na primjer, žive u kolektivnim smještajima u Brnu, da takvo siromaštvo može postojati u Češkoj u 21. stoljeću. Deseci ljudi na jednu kupaonicu, wc i kuhinju. Žohari, stjenice, uši su standard. Velik broj djece i odraslih ima respiratorne probleme jer žive u socijalno izoliranim područjima gdje ima plijesni, u blizini frekventnih prometnica ili u industrijskim zonama. Život u kolektivnom smještaju, po njegovim riječima, čovjeku oduzima gotovo sve društvene kompetencije. Puno ih završi kao ovisnici o drogama. 

„Izlazak iz takve sredine je težak. Takav život je sveopće beznađe. Kao da ste vezani. I naravno da se to se prenosi iz generacije u generaciju. Razlika je vidljiva i u kolektivnim smještajima gdje živi minimum Ukrajinaca ili pripadnika većinskog češkog naroda. Čak i ako se tamo pojave, prije ili kasnije naći će normalno stanovanje. Romi, međutim, ostaju. I Ukrajinci su meta rasističkog ponašanja većine, ali oni su ipak bijelci. Za većinu u Češkoj rasizam ovisi samo o boji kože“, izričit je Jelínek napominjući da sve započinje još u školama.

Pozvao se na knjigu „Etnička različitost u školama“ sociologa Petra Fučíka gdje se u jednom od poglavlja spominje rezultat upitnika među učiteljima osnovnih škola. Dok djecu stranaca ne smatraju nikakvim problemom, čak i kada je riječ o brzom usvajanju češkog, za romsku djecu smatraju da ih je nemoguće obrazovati. Većina učitelja složila se s potpunom integracijom djece imigranata u redovne razrede. A kad su u pitanju Romi zalagali su se za segregaciju. U Češkoj se čak 32 posto romske djece šalje u odvojene škole, jer im se dijagnosticiraju mentalni poremećaji.

Lucie Fremlová se više od 20 godina bavi obrazovanjem romske djece u Češkoj i Velikoj Britaniji. Češki Romi koji su emigrirali u Britaniju po njezinim riječima tamo prvi put shvate da obrazovanje ima opipljivu vrijednost. Vide da se njihova djeca mogu zaposliti. Djeca koja su u Češkoj trebala biti smještena u odvojene ili tzv. praktične škole, nekada zvane specijalne, često procvjetaju u britanskom obrazovnom sustavu

Nakon što se situacija među Romima i Ukrajincima po drugi put smirila, javnost je uznemirila vijest iz Plzena o silovanju i pokušaja ubojstva petnaestogodišnje češke djevojčice od strane osamnaestogodišnjeg Ukrajinca koji u Češkoj živi već nekoliko godina, odnosno otprije agresije na Ukrajinu.

Uzalud su odgovorniji među političarima i aktivisti upozoravali da se kaznena djela pojedinaca ne mogu prišiti cijelom narodu, po društvenim mrežama ponovno je počela hajka na Ukrajince. Ministar unutarnjih poslova, Vít Rakušan, iznio je podatke koji pokazuju da iako je posljednjih godina došlo do značajnog porasta broja stranaca u Češkoj, posebno Ukrajinaca, kriminal među njima praktički nije porastao

"Naš cilj je da se svi osjećaju sigurno u Češkoj", rekao je ministar novinarima. 

Strasti se, međutim, ne stišavaju. U mjestu pored Plzena su sredinom kolovoza pred djecom premlaćene dvije Ukrajinke, jedna je završila u bolnici sa slomljenim nosom i čeljusti. Muškarac se zaustavio u automobilu pored njih dok su sjedile na pločniku, pitao ih da li su Ukrajinke, kad su odgovorile potvrdno izašao je iz automobil i počeo ih nemilosrdno mlatiti, uz asistenciju još dvojice muškaraca. 

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, u Češkoj se povećava broj napada na ljude koji govore ukrajinski i ruski jezik. O tome izvještava organizacija In Iustitia. Dok su 2021. godine napadi na Ruse i Ukrajince činili pet posto praćenih slučajeva, trenutno je to oko 22 posto. Organizacija tvrdi da Ukrajinci, premda su trenutno najveća manjina koja živi u Češkoj, počine manje zločina nego, na primjer, Slovaci. In Iustitia je u početku bilježila napade na ljude koji govore ruski. Radilo se uglavnom o napadima na imovinu povezanu s Rusima. To je prestalo. Organizacija ne bilježi nijedan takav incident u 2023. godini. Sada su to izravni napadi na Ukrajince. 

Rome je pak uznemirila vijest da je 37-godišnji Ukrajinac optužen za ubojstvo mladog Roma pušten da se brani sa slobode. I dalje je optužen za ubojstvo, ali se nagađa o neprimjerenoj samoobrani. 

U međuvremenu češku vladu koju i Česi i Romi optužuju za socijalnu neosjetljivost, i od koje se nakon pada oligarha Andreja Babiša očekivalo puno više, trese skandal za skandalom. Ne pomažu joj ni visoka inflacija, sve više siromašnih i nezadovoljnih građana, a posebno uzavrele strasti oko ubojstva i silovanja čiji su počinitelji Ukrajinci. Najnovija istraživanja javnog mišljenja kažu da se malo više od dvije petine Čeha slaže s vladinom podrškom Ukrajini, većina se ne slaže. Manje od dvije petine građana Češke smatra da vlada adekvatno podupire Ukrajinu, samo mali dio ispitanika rekao je da je podržava premalo, a više od polovice smatra da je podržava previše.

Bivši premijer Babiš trlja ruke. Njegov poljoprivredno-kemijski koncern Agrofert bilježi rekordnu zaradu, a njegova populistička stranka ANO po istraživanju javnog mišljenja trenutno ima najveću podršku birača – 35 posto.

Od napetosti između Roma i Ukrajinaca korist je htjela izvući sportska organizacija RedFace kojoj je Nacionalna agencija za sport prije tri mjeseca zabranila natjecanje u šamaranju, a propao im je i plan o borbama između navijača Sparte i Slavije. RedFace je u rujnu htjela organizirati borbe u kavezima između Roma i Ukrajinaca, uz opravdanje da tako nasilje miču s ulica. Dvojica Roma na dvojicu Ukrajinaca, u duhu fairplaya kako su isticali, ali je u reklamnim listićima pisalo „bez pravila“. Kako su uslijedile oštre reakcije političara i predstavnika obiju manjina organizatori su sve otkazali.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije