MRAČNE DEVEDESETE

Zagubljene biografije gotovo polovice zastupnika u Saboru RH

ritn by: Melisa Skender | 24.01.2018.
MRAČNE DEVEDESETE: Zagubljene biografije gotovo polovice zastupnika u Saboru RH
Jeste li znali da ništa ne znamo o čak 462 zastupnika Hrvatskog sabora u razdoblju od 1990. do 2015. godine – ni godinu rođenja, ni stupanj obrazovanja, zanimanje, stranačku pripadnost – dok je ukupan broj zastupnika o kojima postoje podaci za isto razdoblje tek nešto veći – ukupno 601. Čak 365 zastupnika izabrano je u prvi saziv Sabora, a biografske podatke imamo za samo njih 80. Kako bi ovu činjenicu stavili u kontekst, recimo da je riječ o ekipi koja je postavila temelje samostalne hrvatske države. Primjerice Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća stupio je na snagu 1. svibnja 1991. godine. Zapisnik zajedničke sjednice 16. travnja 1991. godine spominje tek kako je tema Zakona o pretvorbi uvrštena na dnevne redove sjednica triju Vijeća. Društveno-političko vijeće o tome je raspravilo na 11. sjednici 17. i 18. travnja 1991., pa zaključilo da bi o Zakonu trebalo raspraviti na zajedničkoj sjednici – koja, ako je ikada i održana, o njoj nema nikakvog zapisnika.

Ništa ne znamo o čak 462 zastupnika Hrvatskog sabora u razdoblju od 1990. do 2015. godine. Kako bi stavili taj podatak u pravu mjeru – to je tek nešto manje od ukupno 601 zastupnika koliko ih je bilo u sedam saziva Sabora do 2015. godine, a za koje na istraživačkoj platformi Centra za empirijska politološka istraživanja CEPIS postoje biografski podaci. Drugim riječima, gotovo o polovici osoba što su nas zastupale u tom razdoblju ne znamo ništa – često niti kada su počeli i koliko trajali njihovi mandati. Da pojednostavimo, trebalo bismo imati podatke za 1.063 zastupnika, a imamo ih za tek 601.

Stručna služba Sabora RH raspolaže s još manje podataka. Tako barem tvrde u odgovoru na zahtjev kojim su, temeljem prava na pristup informacijama, traženi biografski podaci za čak 840 saborskih zastupnika. Službenica za informiranje poslala je sve podatke dostupne u digitalnom formatu gdje nedostaje više od 600 u upitu navedenih imena

„Hrvatski sabor ne raspolaže podacima o zastupničkoj strukturi saborskih domova u prva tri saborska saziva u digitalnom obliku (…) ako se odlučite na samostalno istraživanje prva tri saborska saziva, može Vam (Stručna služba Sabora op.a.) pomoći informacijom o izvorima podataka te institucijama u kojima te podatke možete potražiti (npr. u Hrvatskom državnom arhivu nalazi se fond Županijskoga doma)“, stoji u odgovoru na zahtjev.

Baza podataka o zakonodavnoj političkoj eliti u Hrvatskoj od 1990. do 2015. godine objavljena na CEPIS-u rezultat je istraživanja znanstvenika zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i Instituta društvenih znanosti iz Zagreba. Ovaj istraživački projekt trajao je od 2002. do 2016. godine pa je za vjerovati kako je sva dokumentacija temeljito pretresena.

„Za razdoblje od 1990. do 1992. podaci se odnose samo na Društveno-političko vijeće, a za razdoblje od 1993. do 1999. godine podaci se odnose samo na Zastupnički dom Sabora“, navodi se u šifrarniku CEPIS baze podataka o parlamentarnoj političkoj eliti. Podaci su prikupljeni u suradnji s informacijsko-dokumentacijskom službom Sabora, što će reći, zaključimo opet, kako o 462 zastupnika u arhivu Sabora nema niti papirnatog traga.

proglasenje_neovisnostiRHSaborski zastupnici u 1. sazivu proglasili su neovisnost RH na sjednici održanoj u zgradi INA-e u Šubićevoj (SCREENSHOT: YouTube)

Najviše ih nedostaje iz prvog saziva od 1990. godine kada je Sabor organiziran u tri saborska Vijeća koja odlučuju o pitanjima iz nadležnosti Sabora samostalno, ravnopravno i na zajedničkoj sjednici svih vijeća. Na prvim višestranačkim izborima u Sabor je ušlo 356 zastupnika – navodi se u knjizi „Njezinih prvih 20-ak“ autorica Silvije Šeparović i Nataše Magdalenić Bantić. Za njih čak 199 nemamo nikakvih podataka. 

Kako bismo ovu činjenicu stavili u kontekst, recimo da je riječ o ekipi koja je postavila temelje samostalne hrvatske države. Primjerice Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća stupio je na snagu 1. svibnja 1991. godine. Kako vidimo iz arhive naslovnica Večernjeg lista – mediji su tada bili "zabavljeni" referendumom o hrvatskoj neovisnosti. Prijedlog Zakona raspravljan je na zajedničkoj sjednici 16. travnja, a na naslovnici tada najčitanijih dnevnih novina spominje se tek 18. travnja 1991. kad je izglasan. Naslov je afirmativan: „Poduzeća dobivaju vlasnike“.

Među najistaknutijim prvim hrvatskim poduzetnicima, dakle onima koji su u "prvobitnoj akumulaciji kapitala" postali vlasnicima najvećeg broja poduzeća, bili su Miroslav Kutle, Ivica Todorić, Josip Gucić i Luka Rajić. Ovaj posljednji je ujedno i jedini kojim se hrvatsko pravosuđe nije bavilo.

Uzgred, prema na CEPIS-u pretraživim podacima o političkim prioritetima, prvi saziv Sabora u najvećoj se mjeri bavio upravo pravosuđem; čak 662 od ukupno 1.311 akata koje je do izbora u kolovozu 1992. godine donio Hrvatski sabor odnosilo se na administraciju sudstva. Naime, pored podataka o zakonodavnoj eliti i pregledu skeniranih naslovnica Večernjeg lista, na istraživačkoj platformi Centra za empirijska politološka istraživanja CEPIS pronaći se mogu i skenirani zapisnici sjednica Hrvatskog sabora od 1990. do 2015. godine. 

Potražili smo među njima one koji se odnose na Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća o kojem se raspravljalo na čak četiri sjednice; zajedničkoj sjednici sva tri Vijeća i na svakom Vijeću posebno. Zapisnik zajedničke sjednice 16. travnja 1991. godine spominje tek kako je tema Zakona o pretvorbi uvrštena na dnevne redove sjednica triju Vijeća. Društveno-političko vijeće o tome je raspravilo na 11. sjednici 17. i 18. travnja 1991., pa zaključilo da bi o Zakonu trebalo raspraviti na zajedničkoj sjednici – koja, ako je ikada i održana, o njoj nema nikakvog zapisnika. 

naslovnica_vecernjakNaslovnica Večernjeg lista iz travnja 1991. godine, jedina koja spominje Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća (FOTO: CEPIS)

Zapisnici sjednica Vijeća općina uopće ne spominju da se o ovom Zakonu raspravljalo. Tek zapisnik 10. sjednice Vijeća udruženog rada održane 18. travnja 1991. godine bilježi kako je Zakon o privatizaciji usvojen većinom glasova. Ovdje je pobrojano i svih 27 amandmana koji nisu prihvaćeni. Zastupnike Vijeća udruženog rada, ukupno njih 160, birali su zaposleni u Hrvatskoj. Čak za 119 zastupnika, dakle gotovo tri četvrtine ovog Vijeća, nema nikakvih biografskih podataka.

Nisu to i jedine rupe u saborskoj arhivi. Film koji nije o Ivici Todoriću, a zove se „Gazda“ snimio je 2016. godine Dario Juričan, otkrio je barem još jednu. Radi se o izvještaju prvog saborskog istražnog povjerenstva osnovanog u listopadu 1996. godine zbog pšenične afere, odnosno sumnje kako su Ivica Todorić i njegov Agrokor otkupili višak pšenice iz Državnih robnih rezervi po cijeni nižoj od tržišne.

„U saborskom arhivu očekivali smo brdo dokumenata, a našli smo ih svega nekoliko. Nema niti jednog iskaza svjedoka. Od 34 priloga vezana uz Agrokor našli smo ih svega pet. Nema niti jednog izvješća financijske policije, carine. Nedostaje oko 80 posto dokumenata“, tvrdi u knjizi „Gazda“ autor Saša Paparella, novinar istraživač za Juričanov film.

Koliko je onda službeno dokumentirano od junačkih devedesetih, razdoblja pobjedonosnog Domovinskog rata s jedne, ali pljačke i grabeža s druge strane? Izgleda nigdje osim u memoriji aktera kojih se iz 90-ih sjećamo; poput Vladimira Šeksa, Stjepana Mesića, Mate Arlovića, Josipa Manolića, Drage Krpine, Ivića Pašalića, Žarka Domljana – ujedno i prvog predsjednika Sabora. To su tek neki od još živućih među 80 zastupnika prvog saziva Sabora čije su biografije poznate. Ukupno ih je, prisjetimo se, birano 356, pa ako za 199 znamo da su postojali ali drugih podataka nemamo – ostaje "višak" od 77 osoba kojima ni imena ne znamo.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ličiti na Bosnu i Hercegovinu

    25.09.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ličiti na Bosnu i Hercegovinu

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Nevidljivi plamen

    21.09.2018.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Nevidljivi plamen

  3. PRŽENJE MOZGA: A ti? Za šta živiš?

    04.09.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: A ti? Za šta živiš?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije