NEIZVJESNOST UBIJA

Je li nam ministar znanosti plagijator raspravljat će se kad to dođe na red

ritn by: Melisa Skender | 27.10.2016.
NEIZVJESNOST UBIJA: Je li nam ministar znanosti plagijator raspravljat će se kad to dođe na red
Na maratonskoj sjednici Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, koja je trajala duže od tri sata, nije se raspravljalo o zahtjevu za smjenom akademika Vlatka Silobrčića s dužnosti predsjednika ovog najvišeg savjetodavnog i stručnog tijela pozvanog da donose konačnu odluku o tome je li ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić plagirao članak kako je navedeno u prijavi protiv njega, a koja je posljednjih pet godina bila zatrpana u nekoj arhivi. Otkriveno je, međutim, da Barišićev predmet nije jedini arhiviran od veljače 2011. godine kad je Odbor prekinuo s radom do jeseni 2014. godine kada su imenovani novi njegovi članovi. Sve predmete Odbor je odlučio rješavati prema datumu kad su prijave primljene, a do sad su ih pronašli desetak i još ne znaju je li to i konačan njihov broj. Kada će ona protiv ministra doći na red teško je nagađati, no svakako ne prije sljedeće redovne sjednice zakazane za mjesec dana.

„Teško je predviđati kada bi na red mogla doći prijava protiv ministra Pave Barišića, članovi Odbora ne bježe od te odgovornosti i svjesni smo koliko je to pitanje osjetljivo, no do sada je otkriveno još desetak prijava, ne znam je li to i konačan broj, i odlučeno je po svima postupati prema datumu kad su pristigle“, rekao je za Lupigu u kratkom telefonskom razgovoru nakon maratonske sjednice Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju njezin predsjednik akademik Vlatko Silobrčić.

Ostat ćemo tako još neko vrijeme u dilemi oko toga je li novi ministar znanosti i obrazovanja plagijator ili nije jer argumenti na koje se sam Barišić poziva kako bi dokazao da su optužbe za plagijat neutemeljene prilično su neuvjerljivi, pokazalo se kad smo ih na Lupigi krenuli provjeravati.

vlatko silobrcicAkademik Vlatko Silobrčić smatra svojom odgovornošću kao predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju raspraviti je li ministar znanosti plagirao svoj rad (FOTO: N1)

Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu, ispostavilo se tako, nikada nije odlučivao o tome je li članak novopečenog ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića plagijat ili nije. Potvrdio nam je to u kratkom telefonskom razgovoru Tihomir Vukelja, docent na Zavodu za teorijsku fiziku i kondenzirane tvari Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu (PMF) i jedan od trojice članova povjerenstva koje je ad hoc sazvao tadašnji rektor Aleksandar Bjeliš.

„Na Sveučilište u Zagrebu stigla je samo obavijest o prijavi jer Pavo Barišić djelatnik je Sveučilišta u Splitu pa tu zagrebačko Sveučilište nema nadležnosti. No, kako su u prijavi spominjani i ljudi iz Zagreba, tako je rektor smatrao da se o tome ipak trebamo očitovati. Mišljenje koje smo donijeli odnosi se samo na osobe sa Sveučilišta u Zagrebu, a je li članak Pave Barišića plagijat ili nije – to pitanje nismo ni razmatrali“, objasnio je Vukelja.

Ipak, i u posljednjem intervjuu koji je dao Globusu Barišić navodi mišljenje Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu ključnim dokazom kako su optužbe za plagiranje tek hajka, ne samo na njegovu ministarsku poziciju, zaključit će, već se radi o napadu na stabilnost cijele vlade Andreja Plenkovića. Tako istaknuta u naslovu, ova svakako pretjerana tvrdnja mogla bi se čitati i kao prijetnja.

Baš kao što je i rečenica koju Globus citira iz mišljenja Etičkog savjeta zagrebačkog Sveučilišta, a koje se dakle uopće ne odnosi na Barišićev članak, nije nego početak teksta u čijem se nastavku povjerenstvo zapravo ograđuje od donošenja bilo kakve konkretne ocjene o plagiranju.

„Radi li se u nekom konkretnom slučaju uistinu o višestrukom objavljivanju istoga znanstvenoga rezultata može procijeniti jedino povjerenstvo odgovarajuće sastavnice Sveučilišta, tj. povjerenstvo sastavljeno od osoba dobro upućenih u odgovarajuće znanstveno područje i konkretnu znanstvenu problematiku“, očitovalo se povjerenstvo o djelu prijave koji se odnosio na Antu Čovića kao glavnog i odgovornog urednika časopisa „Synthesis philosophica“ koji je objavio sporni Barišićev članak. Sva trojica članova povjerenstva, naime, prirodoslovci su koji su se izuzeli od odluke zbog, kako su naveli „nepoznavanja običaja struke“. 

Drugi pak ključni dokaz na koji se Barišić u Globusu poziva je mišljenje Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a čija je objektivnost moguće kontaminirana činjenicom kako je upravo Barišić u vrijeme dok je bio pomoćnik ministra Dragana Primorca, predložio da se studiju filozofije u Splitu izda dopusnica za izvođenje nastave. Položaj pomoćnika ministra Barišić je na kraju morao napustiti zbog afere u kojoj je otkriveno da je Ministarstvu naplatio putne troškove za stručni skup na kojem su svi troškovi sudionika bili već pokriveni. Taj novac je morao vratiti. Odustati je morao i od povlaštenog kredita za stan koji mu je dodijelilo Sveučilište u Splitu nakon što se ustanovilo da već ima stan od 200 kvadrata u Zagrebu. Na splitskom Sveučilištu, pored zagrebačkog, osječkog i zadarskog, Barišić je i predavao pa je tako u jednoj akademskoj godini držao čak 19 kolegija u četiri grada.

plagijat_barisic_pavoIz prijave protiv Barišića koju su nakon pet godina otkrile Novosti (FOTO: Novosti)

Da postoji prijava u kojoj se Pavo Barišić optužuje zbog plagiranja svjetski poznatih autora Samuela P. Huntingtona, Carla Boggsa, Stephena Schlesingera i Roberta A. Dahla, pa čak i Wikipedijinih natuknica, otkrile su Novosti 21. listopada. Kako je u prijavi navedeno, kontaktiran je i Schlesinger, kao jedan od autora čiji je tekst Barišić plagirao, a on je taj postupak označio osobno uvredljivim, ali i diskreditirajućim za samog Barišića i časopis „Synthesis philosophica“. 

Profesor emeritus Igor Čatić vidi pak kao veći problem činjenicu da je akademik Vlatko Silobrčić najavio kako će Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju kojem je na čelu, nakon pet godina raspravljati o spisu koji stoji u arhivi od veljače 2011. godine kad je raspušten. Novi članovi nisu imenovani do jeseni 2014. godine kad je Odbor ponovo počeo s radom. Ovo, najviše savjetodavno i stručno tijelo za promicanje etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju donosi i konačnu odluku o prijavi u kojoj se ministra znanosti i obrazovanja proziva za plagijat, a koja bi vjerojatno i dalje ostala zatrpana u nekoj arhivi da akademik Silobrčić nije o njoj doznao od novinarke Ane Brakus. 

Za ministra znanosti i obrazovanja neprihvatljivo je, ili u najmanju ruku nije vjerodostojno imenovati osobu za koju postoje opravdane sumnje da je plagirala tuđi znanstveni rad. Opravdane, jer potvrđuje ih i Stephen Schlesinger koji je u svojoj izjavi za Index napisao: „Ja bih sigurno rekao da dva označena odlomka u članku Dr. Barišića koje ste mi poslali sadrže potpuno iste riječi koje sam ja upotrijebio u svom članku 'Can Democracies Be Organized'. One su trebale biti stavljene u navodnike i popraćene fusnotom. Stoga, iako su kratki, oni potpadaju pod definiciju plagijata – što znači preuzimanje nečijih riječi bez pripisivanja autorstva.“ 

O smjeni akademika Silobrčića s čela Odbora na sjednici se nije raspravljalo, a o tome je li ministar znanosti i obrazovanja plagirao svoj znanstveni članak raspravljat će se kad to pitanje dođe na red. Svakako ne prije sljedeće redovne sjednice Odbora zakazane za mjesec dana.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikipedia

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

  2. IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

    19.06.2020.

    Nataša Škaričić

    IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

  3. OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

    18.06.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije