ZAJEDNIŠTVO U SIROMAŠTVU

Mladi ili stari - tko je ugroženiji?

ritn by: Jelena Kovačević | 29.12.2015.
ZAJEDNIŠTVO U SIROMAŠTVU: Mladi ili stari - tko je ugroženiji?
Stanovništvo Grada Zagreba iz godine u godinu sve više stari, pokazuju podaci objavljeni u Socijalnoj slici Grada Zagreba za 2014. godinu. Osim što ih je sve manje, mladi su vodeća skupina među nezaposlenima te im prijeti siromaštvo, a ni fakultetska diploma ne garantira zaposlenje. Nastavak je to trenda koji nizbrdo ide već godinama, a podaci za hrvatsku metropolu pokazuju kako se oporavak ne nazire. Iako je u Gradu Zagrebu prošle godine bilo više rođenih nego umrlih, populacija osoba starijih od 65 godina svake godine raste, a premašila je populaciju mladih osoba starosti od 15 do 24 godine, što posebno zabrinjava.

Osobe rođene nakon 1978. godine, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, imaju veće šanse da žive lošije od svojih roditelja.

"Mi imamo nešto što se zove 'SMS zapošljavanje' što je ogroman problem. Dobiješ poruku ujutro s ponudom za posao tog dana. Osoba koja odgovori najprije dobiva posao. Ovo znači da nisi zaposlen, samo radiš smjenu po smjenu. Ako odbiješ posao, iz bilo kojeg razloga, ponude ti više neće stizati. Ne možeš planirati budućnost i ne znaš koliko ćeš zarađivati", požalila se krajem ove godine Guardianu 24-godišnja Hanna Alexandersson iz Stockholma, dakle, iz Švedske.

Rođeni između prve polovice osamdesetih i kraja devedesetih godina 20. stoljeća, piše ugledni britanski list, su prva generacija modernog doba, koja će biti manje bogata od svojih roditelja. Prati ih pomanjkanje ponuda za poslove, veliki dugovi i visoki troškovi nekretnina. Zasnivanje obitelji u takvim okolnostima pretvara se u izvor stresa, koji se čini nevjerojatno težak.

Istovremeno, paralelno s propadanjem mirovinskih sustava, događa nam se i starenje stanovništva. Ljudima starije životne dobi događa se financijsko, ekonomsko, materijalno zlostavljanje, od krađa novca, mirovine ili druge imovine zloupotreba punomoći do dogovora u vezi uzdržavanja, među najugroženijima su kada je u pitanju siromaštvo i socijalna isključenost, kako u gradovima tako i u selima, koja gube populaciju.

Teško je reći kome je gore - onima koje čeka još gore stanje mirovinskog sustava, a još ga nisu ni počeli puniti, odnosno raditi ili oni koji se trenutno suočavaju s tom krizom. No, postoje podaci o strukturi tog siromaštva, među kojima su i oni objavljeni u Socijalnoj slici Grada Zagreba za 2014. godinu.


Broj starijih od 65 godina premašio populaciju između 15 i 24 godine (FOTO: Wikipedia)

Stanovništvo Grada Zagreba iz godine u godinu sve više stari, navodi se ondje, a osim što ih je sve manje, mladi su vodeća skupina među nezaposlenima te im prijeti siromaštvo - ni fakultetska diploma ne garantira zaposlenje. Nastavak je to trenda koji nizbrdo ide već godinama, a podaci za hrvatsku metropolu pokazuju kako se oporavak ne nazire. 

Iako je u Gradu Zagrebu prošle godine bilo više rođenih nego umrlih, populacija osoba starijih od 65 godina svake godine raste, a premašila je populaciju mladih osoba starosti od 15 do 24 godine, što posebno zabrinjava. 

Naime, starije stanovništvo čini 18 posto, dok mladog stanovništva ima tek 10,6 posto u ukupnoj populaciji Grada Zagreba, koji prema posljednjem popisu iz 2011. godine ima 790.017 stanovništva. Sve starije stanovništvo, osim problema osamljenosti i društvene izoliranosti, za sobom povlači i problem siromaštva te je primjetan porast broja umirovljenika koji se obraćaju neprofitnom sektoru za pomoć.

Nezaposlenost u Hrvatskoj jedan je od najvećih problema današnjice, no iako je u Zagrebu situacija nešto bolja nego u ostatku zemlje, ni njega nisu zaobišli ključni trendovi u području nezaposlenosti. Najranjivija skupina su mladi, koji prednjače postotkom nezaposlenosti, gdje se na prvom mjestu nalaze mladi starosti od 25 do 29 godina. Njih 13,2 posto je nezaposleno, a slijede ih osobe starosti od 50 do 54 godine, kojih ima 11,2 posto. 

Među nezaposlenima prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od četiri i više godina te gimnazijom. Njih je 32 posto, dok je onih koji su završili trogodišnju školu 25 posto u ukupnoj populaciji nezaposlenih. Da ni diploma visokog učilišta ne garantira posao pokazuje podatak da je stopa nezaposlenih osoba sa završenim fakultetom ili akademijom znatno veća u Zagrebu, 14,9 posto, nego na razini Republike Hrvatske 6,9 posto. 

Uvjetovano dugotrajnom ekonomskom krizom, u kategoriji dugotrajno nezaposlenih osoba sve je više mladih. Neaktivnost, socijalna isključenost i u konačnici siromaštvo, karakteristike su dugotrajne nezaposlenosti, a pad zaposlenosti i mogućnosti izlaska na tržište rada ozbiljno prijeti mladima rizikom da budu gurnuti u siromaštvo. "Novi" siromašni pojedinci razlikuju se od "starih" činjenicom da su "novi" mlađi, bolje obrazovani i ekonomski aktivniji.

Posebno je vidljivo povećanje broja korisnika pomoći za podmirenje troškova stanovanja, i to od čak 20 posto u odnosu na godinu ranije te je 2.564 osobe zatražilo tu vrstu pomoći. Broj korisnika pomoći za ogrjev također se povećao i to za 35,54 posto, odnosno njih 1.432 zatražilo je pomoć u ogrjevu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

  2. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  3. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije