OVDJE NEMA MJESTA (VIDEO)

Europska crna nacija - Romi

ritn by: Ana Benačić | 23.10.2014.
OVDJE NEMA MJESTA (VIDEO): Europska crna nacija - Romi
"Iz aviona se vidi šta smo i to nas jedino - crna boja - ubija. Nacija", kaže nam mladi Rom Slađan Oršuš. Oni su naša "crna nacija". Ako se nisu asimilirali u gradovima, žive u seoskim getima; 90 posto ih je bez posla, a pola ih u domovima nema pitku vodu, kanalizaciju, kupaonicu. Po oskudici, nezaposlenosti, segregaciji, lošoj infrastrukturi, pa i visokoj stopi kriminaliteta te diskriminaciji, ta geta nalikuju izgubljenom ruralnom "bratu" njujorškog Bronxa iz doba rađanja tvrde hip-hop muzike. Zato smo zamolili hip-hop bend Euro Black Nation iz Darde da nam ljubazno ustupi svoju glazbu za ovaj video prilog. I oni su, dakako, nezaposleni.

Dušan Horvat živi u getu, u siromašnom romskom naselju Pribislavec u Međimurju. Iako ima odgovarajuće prezime (i to originalno!), kvalifikacije, volju pa i desetke godina radnog iskustva u nekadašnjem Građevinskom kombinatu Međimurje (GKM), rad u Sibiru, Izraelu, Italiji i Njemačkoj iza sebe, već deset godina ne može pronaći posao. Kad poslodavac shvati da je Rom, Horvat sazna da više nema (radnog) mjesta za njega.

"Kad se ta firma rasformirala (GKM), onda je došlo Međimurje graditeljstvo, onda sam tu malo radio. Uvidio sam da nas ti poslodavci na neki način maltretiraju, govore da ne znamo mi taj posao raditi, da to nije ciganska, romska kuća. Znači 15 godina bio sam dobar za sve, a sada kad je počelo primicati se 21. stoljeću više nismo vrijedili ništa", priča nam 52-godišnji Horvat. U njegovoj bivšoj tvrtki ostala su samo trojica Roma. Je li moguće da se u jednoj demokratskoj državi, članici Europske unije, u 21. stoljeću, formalno-pravno zaštićene nacionalne manjine marginaliziraju više nego prije?

IZLAZ IZ KRIZE ILI POTONUĆE ZA MNOGE (VIDEO): Na kome će se slomiti kola?

KANTAUTORICA SARA RENAR S BURZE: Kako sam bila jeftina radna snaga

ISPOVIJESTI HRVATSKE SIROTINJE: Zbog blokada i ovrha dijete sam morala zbrinuti u domu!

Dio odgovora na to pitanje nudi studija "Roma in an Expanding Europe: Breaking the Poverty Cycle" iz 2005. godine, navodeći da je jedna najdramatičnijih promjena u središnjoj i istočnoj Europi nakon pada socijalizma bila vezana za tržište rada, kojom su naročito pogođeni Romi. Bili su prvi na redu za otpuštanje zbog niskog stupnja obrazovanja, pomanjkanja traženih vještina - i diskriminacije. Imaju smanjene šanse povratka na posao i dobivanja ugovora o radu, a po tradiciji nisu posjednici zemljišta i ne bave se poljoprivredom. Rezultat ovih promjena je zastrašujući - prije 33 godine nezaposlenost Roma iznosila je 18,7 posto, a danas...

Njih 80 posto nikada nije radilo

"Osamdeset posto Roma koji žive u Hrvatskoj nikada nisu radili i to je brojka koja se ne mijenja", govori nam Jasmina Papa iz Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP), koji u petak u Saboru objavljuje izvješće "Romska svakodnevica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu".

Romi Pribislavec
Polovica ih u svojim domovima nema pitku vodu, zahod i kupaonicu, pristup kanalizaciji ili septičkoj jami (FOTO: Lupiga.Com)

Ova publikacija otkriva razmjere bijede u kojoj danas žive hrvatski Romi, osobito u ruralnim područjima - polovica ih u svojim domovima nema pitku vodu, zahod i kupaonicu, pristup kanalizaciji ili septičkoj jami, a 98 posto ih je relativno siromašno. Romi češće od ostalih upadaju u dugove, jer su im prihodi nedovoljni za osnovne životne potrebe - zarađuju bar 2.000 kuna manje od većinskog stanovništva.

Premda su zabilježeni materijalni pomaci unaprijed u odnosu na osamdesete godine, razdoblje kada je udio zaposlenih Roma na ovim prostorima odgovarao onome koliko ih je danas bez posla, tek će svaki treći pripadnik romske nacionalne manjine u Hrvatskoj priznati svoje porijeklo. Od procijenjenih 30-40 tisuća Roma u Hrvatskoj, popis stanovništva iz 2011. godine bilježi ih samo 16.975, što je dvaput veći broj od onoga iskaznog u popisu iz 2001. godine, navodi izvješće UNDP-a, UNHCR-a i UNICEF-a.

Hrvatskim prezimenom do posla

"Bio sam prije kao Oršuš se prezivao, i tražio sam posao četiri godine pune. Čim sam promijenio prezime, evo niti dva mjeseca, našao sam posao", priča nam trenutno privremeno zaposleni Marko Marušić iz susjednog Kuršanca, naselja gdje radi svaki deseti radno sposobni čovjek. Ulice ovog sela preplavljene su djecom: od 1.200 stanovnika, kaže nam Marušić, Kuršanec ima samo 440 punoljetnih osoba. Majke ovih maloljetnika višestruko su diskriminirane.

Dušan Horvat Pribislavec
"Znači 15 godina bio sam dobar za sve, a sada kad je počelo primicati se 21. stoljeću više nismo vrijedili ništa" - Dušan Horvat (FOTO: Lupiga.Com)

"Pa nezaposlena sam već dosta dugo. Otkad sam se udala, već jedno 16-17 godina. A uporno tražim posao", kaže Vesna Ignac, starateljica za četvero djece. Njene kćeri srednjoškolke ne mogu naći praksu: "Preko telefona kad zovem može, kad ih vide tko su i što su, ne može."

Osim što teže pronalaze posao, prosječno su manje obrazovane i briga o obitelji pada na njihova pleća, Romkinje su i slabijeg zdravstvenog stanja od muških pripadnika ove nacionalne manjine, čije je očekivano trajanje života za deset godina kraće nego kod većinskog stanovništva. Stanovnicima Kuršanca najbliža je bolnica u deset kilometara udaljenom Čakovcu. Oni, pak, ne smiju imati automobile jer ih to po novim pravilima o socijalnoj skrbi diskvalificira za primanje pomoći. Ignac nam kaže da je upravo zbog automobila izgubila pravo na socijalnu naknadu, dok su joj dječji doplatak u rujnu "pojele" knjige za školu. Točno je, Romi u odnosu na većinsko stanovništvo imaju veći udio socijale unutar kućnog budžeta. Ali ove razlike, pogotovo uzme li se u obzir bar dvostruko veća stopa siromaštva, maleni broj Roma koji prima mirovine, visoka nezaposlenost i broj djece po obitelji, nipošto nisu nelogične. Štoviše, UNDP-ovo izvješće ukazuje na to da razlika u socijalnoj pomoći broji u stotinama kuna, dok se razlika u dohotku od rada između Roma i većinskog stanovništva broji u tisućama.

Iz UNDP-ove publikacija "Romska svakodnevica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu" (IZVOR: UNDP)

Zato ova organizacija za Zakon o socijalnoj skrbi iz 2014. godine predviđa da će "...vjerojatno imati negativne posljedice na siromaštvo Roma i romske djece", te mu prigovara da zbog pomicanja fokusa na socijalno ugrožene samce u težu situaciju dovodi mnogobrojne romske obitelji. 

Popularna je predrasuda da će Romi radije primati pomoć nego raditi. U svom osuđivanom istupu iz 2012. godine podgrijao ju je i ministar policije Ranko Ostojić. Osim što je objavio da se polovica imovinskih delikata u Međimurskoj županiji pripisuje Romima - službeno se radi o pet posto stanovništva, ali procjenjuje se da ih je bar 10 posto -  ministar je kazao i sljedeće: "Ukoliko su davanja socijalna daleko veća nego što je situacija da se bilo tko zaposli, naravno da je takav izbor onda vrlo jednostavan".

Svi su oni "prevaranti i lopovi"

"Nije to istina, mi smo jako voljni raditi, samo ne na prevaru da idemo raditi. Mene su preko burze poslali raditi u Split. Organizirao sam grupu od pet ljudi. Mi smo došli tamo, posao smo odradili, nikad nismo dobili plaćeno ništa. Kad sam ga (poslodavca) išao na policiju prijaviti, svi su znali tamo da je veliki prevarant. Znači, da sam ja išao nekog prevariti kao Rom, za mene postoji zakon za njega ne postoji", kaže nam Dušan Horvat. Izrazito ga smeta što se Rome proziva zbog krađa, jer je to još jedan uteg u ionako beznadnoj situaciji za pronalazak posla.

Pribislavec
Čak 98 posto Roma je relativno siromašno (FOTO: Lupiga.Com)

"Pokušavao sam otvoriti neku firmu da zaposlim bar deset Roma, ali nemam hrabrosti. Rom sam, pa da u samom početku propadnem, napravim neki dug, ovrhe i tako... Tko će me pustiti u stan?", govori nam 32-godišnji Đuro Oršuš nakon što je završio s uređenjem fasade na bratovoj kući. Romima se ne daje prilika, "zato što su svi lopovi, kao", kaže on. Policijske statistike koje je iznio Ostojić im ne idu u obranu, ali tu će nas ponovno Horvat zamoliti da se zamislimo u njihovoj situaciji. Ne žele ih zaposliti jer su Romi, ukoliko imaju posao plaćen je manje, ako je uopće plaćen, postupno im se ograničava "branje" željeza, odnosno prikupljanje sekundarnih sirovina, koje su bitan izvor prihoda, a čišćenja u sustavu socijalne skrbi ostavljaju ih bez naknada.

"Ja sam star 53 godine, ja nikad u životu nisam ukrao jednu iglu. Čist sam na policiji k'o da sam se jučer rodio. Ali mene će sila prisiliti da idem ukrasti nešto, da mogu preživjeti, jer jednostavno nam ne daju živjeti", kaže on. 

Kada Romi više - manje rade samo za... Hrvate' 

U svijetu realne diskriminacije i hinjene korektnosti, dakako da postoje i mjere ublažavanja ovih rastućih nam razlika u društvu. Hrvatski zavod za zapošljavanje će tako provoditi mjere "Romi za Rome – financirano zapošljavanje u javnom radu" te "Pomoć sebi i drugim Romima", kojima se na određeno vrijeme pokrivaju troškovi bruto plaće od 3.536,64 kuna mjesečno te prijevoza u maksimalnom iznosu do 400 kuna. Kako nam kaže Željko Balog, zamjenik općinske načelnice Pribislavca, često se događa da se mjera "Romi za Rome" zloupotrebljava.

"Romi bi trebali raditi za opće dobro u svojoj zajednici. Ali onda oni više - manje rade samo za... Hrvate. Evo, moram tako reći", kaže nam Balog. Ipak, Marina Nekić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tvrdi da ni jedna ovakva optužba za zloporabu mjera nije potkrijepljena dokazima te stoga nije poništen niti jedan ugovor. Razloge za optužbe vidi na drugom mjestu.

"Moramo naglasiti da postoje nesuglasice unutar romske zajednice i unutar lokalne uprave. Mi imamo jako puno pojava romskih udruga, klanova romskih udruga i to je nešto što je izvan sustava Zavoda. Mi reagiramo na svaku dojavu o nepravilnostima u javnom radu", uvjerava nas Nekić. Jasmina Papa, pak, navodi da postoji drugi problem s njima. 

"U principu primjećujemo da se uglavnom 'vrte', odnosno da u shemu ulaze jedni te isti ljudi. Što znači da osnovna funkcija koju bi ta vrsta radova trebala imati, a ta je da omogući nekome da stekne iskustvo koje bi bilo negdje zabilježeno zbog dobivanja stalnog posla, nije ispunjena", navodi voditeljica UNDP-ovog programa za socijalno uključivanje.

Kuršanec
Razigranu dječicu borba sa sustavom tek čeka (FOTO: Lupiga.Com)

No, "odozgo" jesu dirigirani neki pomaci, barem statistički. Naime, Hrvatska je članica međunarodne inicijative Desetljeće za uključivanje Roma (2005.-2015.) koji uključuje provođenje politika na područjima obrazovanja, zdravstva, stanovanja i zapošljavanja. 

Obrazovanje je, ističe Nekić, najveća prepreka: čak 80 posto Roma ima završenu samo osnovnu ili tek nekoliko razreda osnovne škole. Ovi koji su srednja stručna sprema, uglavnom su trgovci i zanimanja koja se u pravilu ne traže, a tek onda obrti za koje postoje mjere stručnog osposobljavanja ili zapošljavanja uz potpore.  

"U suglasju obrazovanja i zapošljavanja se napravilo dosta. Mi već sad imamo prvostupnike osobe romske nacionalne manjine, osobe sa završenim visokim obrazovanjem", kaže ona, ali ističe da postoji i pozitivan trend da se osobe romske nacionalne manjine sve češće odlučuju na samozapošljavanje kroz jednostavna trgovačka društva i nevezane obrte, gdje nije uvjet stručna sprema te da se sve više žena uključuje u aktivnosti i mjere aktivne politike. 

Osuđenici na vječna geta

Unatoč interesu za samozapošljavanje koji je više nego dvostruko veći kod Roma, te se ambicije daleko češće ostvaruju kod većinskog stanovništva - njih 4 posto uspijeva, dok samo 1,6 posto Roma zaista na kraju i pokrene svoj posao.

Jasmina Papa zaključuje da ni povećanje broja visokoobrazovanih Roma do sada nije dovelo do značajnijih pomaka u njihovom zapošljavanju. Osim toga, siromaštvo kojim su okruženi u ruralnim zajednicama - okolno većinsko stanovništvo je u 40 posto slučajeva siromašno, a nacionalni prosjek kreće se oko 20 posto - govori o getoizaciji.

"Postoje određene zone isključenih ljudi gdje nema posla. Primijetili smo da su to zone u kojima je loša i socijalna i gospodarska infrastruktura. Dakle, to su neka područja kojima treba puno više ulaganja... što u ljudske resurse, što u gospodarske", navodi ona, dodajući da je to moguće korištenjem europskih fondova.

Pribislavec
"Iz aviona se vidi šta smo i to nas jedino - crna boja - ubija. Nacija." - Slađan Oršuš (FOTO: Lupiga.Com)

Do tada ostaje činjenica da se samo 40-ak posto Roma uopće prijavljuje na HZZ, a od njih oko 20 posto sudjeluje u javnim radovima; dok su ostali prepušteni nezaposlenosti, socijalnim naknadama kojima prijeti dodatno ograničavanje i - snalaženju.

"Evo ja pokušavam mijenjati prezime, jer možda će mi nešto značiti u životu", kaže nam 20-godišnji Slađan Oršuš koji nikada nije dobio priliku da radi. Ali, ni u to ne polaže prevelike nade: "Iz aviona se vidi šta smo i to nas jedino - crna boja - ubija. Nacija."

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com


Ovaj prilog i tekst nastali su uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Socijalna pravednost u uvjetima visoke nezaposlenosti".


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

    12.03.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

  2. OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

    26.02.2019.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

  3. EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

    30.01.2019.

    Viktor Ivančić

    EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije