NASILJE NAD STARIJIM OSOBAMA

Hrvatskoj nedostaje SOS telefon kojim bi žrtva pokrenula sve službe

ritn by: Marijana Matković | 29.12.2015.
NASILJE NAD STARIJIM OSOBAMA: Hrvatskoj nedostaje SOS telefon kojim bi žrtva pokrenula sve službe
Istraživanje je, među ostalim, pokazalo je da je najučestaliji oblik nasilja prema starijima u obitelji psihičko nasilje. Čak 24 posto starijih osoba doživjelo je da članovi njihove obitelji podižu glas na njih bez razloga (sedam posto starijih vikanje je doživjelo nekoliko puta godišnje, a dva posto nekoliko puta mjesečno). Svakodnevno vikanje od strane članova obitelji doživljava 0,9 posto starijih osoba. Oko 16 posto starijih osoba doživjelo je da članovi obitelji nekoliko puta u zadnjih tri do pet godina nisu razgovarali s njima, a gotovo četiri posto njih doživljava prijetnje i zastrašivanja. Oko pet posto starijih osoba doživjelo je da ih ukućani podcjenjuju i ismijavaju, a gotovo osam posto njih doživjelo je vrijeđanje. Nešto je manji udio starijih osoba koje doživljavaju fizičko nasilje, što ne znači da je riječ o manjem problemu.

Hrvatska je napravila značajne korake u prepoznavanju i zaštiti od nasilja kad su u pitanju žene i djeca, no društvo još nije dovoljno senzibilizirano i ne reagira dovoljno kad su žrtve nasilja starije osobe. Jedan od ključnih koraka u poboljšanju stanja bilo bi uvođenje instituta pravobranitelja za starije osobe, te osnivanje vladinog ureda za starije, u okviru kojega bi se pratila statistika o nasilju, poduzetim mjerama i efektima te na temelju njih kreirala politika suzbijanja nasilja prema starijima na nacionalnoj razini, poručeno je s nedavno održanog okruglog stola pod nazivom "Neuključenost starijih osoba kao posljedica nasilja", koji je održan u organizaciji Kluba umirovljenika Zagreba, uz podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Dobra je vijest da je podršku inicijativi za osnivanje instituta pravobranitelja za starije dala i predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović, dok predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja kaže kako je to dogovoreno na razini koalicije Hrvatska raste, ukoliko ona nakon ovogodišnjih izbora dobije priliku za sastavljanje vlasti. Nužno je i doraditi Nacionalnu strategiju za suzbijanje nasilja te Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, s posebnim smjernicama koje bi se odnosile na situacije u kojima je žrtva nasilja starija osoba. Također, u okviru sustava socijalne skrbi nužno je uvesti SOS telefon za prijavu nasilja na nacionalnoj razini, s dežurstvima od 0 do 24 sata, na koji bi se moglo prijaviti nasilje, a koji bi bio povezan s policijom, zdravstvenim službama, savjetovalištima, kako bi poziv i prijava nasilja automatski pokrenuli zajedničku reakciju svih odgovornih službi. 

Umirovljenici
Značajno unapređenje bilo bi i osnivanje povjerenika za kreiranje politike prema starijima na lokalnoj razini, u čijoj bi nadležnosti mogla biti lokalna savjetovališta u okviru kojih bi starije osobe žrtve nasilja mogle potražiti pomoć (FOTO: pixabay)

Trenutno, Hrvatska nema takvog telefona, i neke iskorake dosad su napravili samo Sindikat umirovljenika Hrvatske (prijava nasilja i savjetovanje je moguće na broju: 01/4614-204) te Klub umirovljenika Zagreb (broj za prijavu nasilja i savjetovanje je 091/3355-791), no riječ je o brojevima volontera koji teško mogu pokrenuti odgovarajuću akciju zaduženih stručnjaka na terenu, pogotovo ako je riječ o prijavama izvan Zagreba. Značajno unapređenje bilo bi i osnivanje povjerenika za kreiranje politike prema starijima na lokalnoj razini, u čijoj bi nadležnosti mogla biti lokalna savjetovališta u okviru kojih bi starije osobe žrtve nasilja mogle potražiti pomoć. Naime, iako Hrvatska danas pomalo razvija mrežu savjetovališta za podršku žrtvama nasilja, problemi i potrebe starijih osoba u toj situaciji su specifični i u okviru postojećih savjetovališta svakako treba osigurati specifičnu vrstu pomoći, upozoravaju stručnjaci.

"Iskustva u našem savjetovalištu pokazuju da su, kad su u pitanju žene, najčešći nasilnici njihovi partneri, pa im je često teško izaći iz tog kruga, jer su financijski ovisne o njima te nemaju kud. Kod starijih osoba ti su problemi često još izraženiji, a i cijela okolina ženu nerijetko uvjerava da je glupo razvoditi se 'pod stare dane', kad je već toliko izdržala i dovoditi se u situaciju da tek za koju godinu koja im je preostala moraju promijeniti cijeli život. Tako žena koja možda 30 ili više godina trpi nasilje zaključuje da će izdržati i ono malo života što joj je ostalo. Zato je izuzetno važno da senzibiliziramo javnost, pogotovo susjede, prijatelje i članove obitelji, za to da trebaju pomoći osobi koja trpi nasilje da izađe iz tog kruga, bez obzira na to koliko je života pred njom, ako ni zbog čega drugog da se zadnje godine prožive u miru", upozorava psihologinja Senka Sekulić Rebić, koja radi kao savjetnica u savjetovalištu za žene žrtve nasilja udruge B.a.b.e..

Za razliku od žena u radno aktivnoj dobi, kojima je, kad se otrgnu od obiteljskog nasilja i završe s procesom razvoda najvažnije pronaći posao da bi mogle skrbiti o sebi i djeci i tada napuštaju sklonište te okreću novu životnu stranicu, nekoliko primjera starijih žena koje su u proteklih desetak godina potražile pomoć u skloništu za žene i djecu žrtve nasilja "Duga" u Zagrebu, pokazalo je da je njihov problem specifičan, među ostalim i zato što im je potreban trajni smještaj, odnosno trajno rješenje egzistencije. Kako su počinitelji nasilja nad starijim osobama nerijetko i njihova djeca, to dodatno komplicira njihov položaj, pa bismo trebali razmisliti o proširenju Obiteljskog zakona za još jednu mjeru: nadzor nad skrbi za roditelje.

Umirovljenici
Kako su počinitelji nasilja nad starijim osobama nerijetko i njihova djeca, to dodatno komplicira njihov položaj, pa bismo trebali razmisliti o proširenju Obiteljskog zakona za još jednu mjeru: nadzor nad skrbi za roditelje (FOTO: Lupiga.Com)

"Jednako kao što Zakon predviđa nadzor nad roditeljskom skrbi, što socijalnim radnicima omogućava da prate kako se brinu o djeci i poduzmu odgovarajuće mjere radi njihove zaštite, bilo bi dobro da postoji mogućnost nadzora nad time kako djeca brinu o ostarjelim i onemoćalim roditeljima", ističe Željka Barić, ravnateljica ustanove za smještaj žrtava obiteljskog nasilja Dom „Duga Zagreb”. U Klubu umirovljenika Zagreb u tom kontekstu ističu primjer majke iz unutrašnjosti Hrvatske koju su sin i snaha u njenoj vlastitoj kući stjerali u jednu sobu koja se zaključavala i praktično joj zabranili da se koristi ostatkom kuće, do te mjere da nije smjela niti držati nešto hrane u hladnjaku, ili oprati rublje. I kad se napokon odlučila zatražiti pomoć putem telefona Kluba umirovljenika Zagreb, koji je vidjela u jednoj televizijskoj emisiji, volonteri iz Zagreba nisu imali mogućnost pokrenuti mehanizme da ju se zaštiti. Institut nadzora nad skrbi o roditeljima – što je dužnost djece prema Obiteljskom zakonu, ali i prema Ustavu – omogućio bi socijalnom radniku da izađe na teren te da procijeni situaciju i pokrene odgovarajuće mjere zaštite, objašnjava predsjednica Kluba Zdenka Ninić.

No, da bismo kvalitetno i pravovremeno reagirali na slučajeve nasilja prema starijima, nužno je prije svega senzibilizirati i educirati zdravstvene radnike za prepoznavanje nasilja, ističe dr. Spomenka Tomek Roksandić, voditeljica Centra za zdravstvenu gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar", uz napomenu kako se na Studiju za socijalni rad u okviru Pravnog fakulteta u Zagrebu priprema postdiplomski studij gerontologije, koji će omogućiti usavršavanje stručnjaka koji mogu pridonijeti povećanju kvalitete života starijih osoba. Osnivanje tog studija moglo bi doprinijeti tome da se riješi i kronični nedostatak usporedivih istraživanja o položaju i potrebama starijih osoba žrtava nasilja. Naime, jedino takvo istraživanje u suvremenoj Hrvatskoj objavila je još 2009. godine profesorica Silvija Rusac, sa Studija za socijalni rad zagrebačkog Pravnog fakulteta, s tim da je i ono bilo ograničeno na obiteljsko nasilje na području Grada Zagreba. 

Istraživanje je, među ostalim, pokazalo da je najučestaliji oblik nasilja prema starijima u obitelji psihičko nasilje. Čak 24 posto starijih osoba doživjelo je da članovi njihove obitelji podižu glas na njih bez razloga (sedam posto starijih vikanje je doživjelo nekoliko puta godišnje, a dva posto nekoliko puta mjesečno). Svakodnevno vikanje od strane članova obitelji doživljava 0,9 posto starijih osoba. Oko 16 posto starijih osoba doživjelo je da članovi obitelji nekoliko puta u zadnjih tri do pet godina nisu razgovarali s njima, a gotovo četiri posto njih doživljava prijetnje i zastrašivanja. Oko pet posto starijih osoba doživjelo je da ih ukućani podcjenjuju i ismijavaju, a gotovo osam posto njih doživjelo je vrijeđanje. Nešto je manji udio starijih osoba koje doživljavaju fizičko nasilje, što ne znači da je riječ o manjem problemu. Oko 0,5 posto ispitanika navelo je 2009. godine da je doživjelo udaranje nogom od člana obitelji nekoliko puta u posljednjih tri do pet godina. U istom vremenskom razdoblju povlačenje za kosu je doživjelo 0,5 posto starijih. Oko jedan posto starijih osoba doživjelo je šamaranje i do nekoliko puta godišnje, a jednako toliko njih doživjelo je da ih ukućani bace na pod (0,5 posto njih i do nekoliko puta godišnje). Oko 1,2 posto starijih doživjelo je, pak, da ih njihovi najbliži nečim gađaju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

  2. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  3. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije