RECEPT S PUNO MANA

Istražili smo koliko velikim tvrtkama znače stariji radnici

ritn by: Marijana Matković | 25.02.2019.
RECEPT S PUNO MANA: Istražili smo koliko velikim tvrtkama znače stariji radnici
Ako nakon 30, 35 ili čak 40 godina rada završite u mirovini od koje ne možete podmiriti osnovne troškove života i živjeti pristojno, država vam nudi povratak na posao. Radeći na pola radnog vremena, odnosno do 20 sati mjesečno, zaradite džeparac, da biste lakše plaćali račune. Izdržite li tako koju godinu, možete malo i povećati mirovinu, jer nakon što skupite godinu dana mirovinskog staža, možete tražiti i njen preračun. Riječ je o mjeri koja je do sada bila rezervirana samo za starosne umirovljenike, ali se sada štošta promijenilo. Kako to izgleda prikazat ćemo vam na primjeru blagajnice u jednoj trgovini, koja ima 58 godina i nedavno je napunila 35 godina radnog staža, a koliki je interes za starijim radnicima pokazala je naša anketa među vodećim poslodavcima, pri čemu treba naglasiti da je riječ o odabiru u koji smo uključili samo velike poslodavce

Ako nakon 30, 35 ili čak 40 godina rada završite u mirovini od koje ne možete podmiriti osnovne troškove života i živjeti pristojno, država vam nudi povratak na posao. Radeći na pola radnog vremena, odnosno do 20 sati mjesečno, zaradite džeparac, da biste lakše plaćali račune. Izdržite li tako koju godinu, možete malo i povećati mirovinu, jer nakon što skupite godinu dana mirovinskog staža, možete tražiti i njen preračun. Riječ je o mjeri koja je do sada bila rezervirana samo za starosne umirovljenike: muškarce koji su u mirovinu otišli sa 65, a lani i žene koje su to pravo ostvarile sa 62 godine, s tim da su u oba slučaja morali imati najmanje 15 godina staža, kao i za one koji su sa 60 godina napunili najmanje 41 godinu staža. 

No, od početka godine ta je mogućnost proširena i na korisnike prijevremenih starosnih mirovina, pa su njome obuhvaćeni i mlađi umirovljenici, što bi moglo stvoriti nelojalnu konkurenciju na tržištu rada. I to prilično nezgodnu, jer može dovesti do situacije u kojoj će stariji radnici s više staža biti konkurencija – sami sebi. Naime, prijevremenu starosnu mirovinu mogu ostvariti svi oni koji navrše 60 godina i najmanje 35 godina staža, no do 2027. godine primjenjuje se i prijelazno razdoblje za žene. Tako one u ovoj godini prijevremenu mirovinu mogu ostvariti već s 57 godina i četiri mjeseca, uz uvjet da su ostvarile 32 godine i četiri mjeseca staža. Do 2026. godine se dob i uvjet staža za njih podiže za četiri mjeseca godišnje, dok ne dosegnu muškarce, kada će se dobna granica za oba spola početi podizati na 67 godina. 

VELIKA ANALIZA MIROVINSKE REFORME: Ako nastavimo ovako propast nam je zajamčena

NASILJE NAD STARIJIM OSOBAMA: Hrvatskoj nedostaje SOS telefon kojim bi žrtva pokrenula sve službe

S POSLA NA GROBLJE: Cilj je ispunjen – radimo više da bi nam mirovine bile manje

Problem koji bi se mogao otvoriti s promjenama koje su stupile na snagu s početkom ove godine jest u tome što su radnik ili radnica sa 60 godina i 30 ili 40 godina staža poslodavcu značajno skuplji od istog tog radnika koji ostvari pravo na mirovinu (u slučaju da ima 41 godinu staža i bez umanjenja zbog prijevremenog umirovljenja) i uz mirovinu radi. Prije svega, umirovljenicima koji s poslodavcem budu ugovarali novi radni odnos ne pripada pravo na dodatak u visini 0,5 posto plaće po godini staža, što za 30 ili 40 godina staža podrazumijeva 15 do 20 posto nižu plaću od one koju radnik s toliko staža može ostvariti te zaposlenog umirovljenika stavlja u poziciju početnika. 

Drugi razlog zbog kojega bi umirovljenici mogli biti jeftiniji jest činjenica da im poslodavac ne mora osigurati pravo na slobodan dan za rad vikendom ili blagdanom, jer ionako neće raditi cijeli tjedan. Zatim, iako formalno mogu imati pravo na plaćeni godišnji odmor, to pravo se ostvaruje tek nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca, a za pretpostaviti je da će većina umirovljenika ipak raditi povremeno, uz prekide u radu, a onda često i bez tog prava. Opet, iako bi formalno trebali imati pravo na plaćeno bolovanje, pitanje je hoće li ga umirovljeni radnici moći koristiti, ako budu imali ugovor na određeno. Zbog toga zapravo stručnjaci sve češće postavljaju pitanje nismo li s proširenjem ovog instituta i na prijevremene umirovljenike otvorili prostor za „sivo tržište rada“ koje će samo naizgled biti legalno.

„Istina, postoji mogućnost da se ova mjera iskoristi, ali ne smijemo poći od pretpostavke da su poslodavci 'zli' i da samo čekaju takvu priliku, jer to sigurno nije tako. Naime, kod nas se često govori da poslodavci 'tjeraju' radnike u mirovinu čim ostvare prve uvjete, no mi danas nemamo dovoljno kvalitetna istraživanja o tome u kojoj su mjeri poslodavci 'krivi' za raniji odlazak radnika u mirovinu, a koliko su to sami radnici izabrali“, komentira dr. Danijel Nestić, savjetnik iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji je i u vrijeme pripreme izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju bio pomalo kritičan prema mogućnosti proširenja prava na rad uz mirovinu. Ali iz drugih razloga. Dodaje kako je Zakonom o mirovinskom osiguranju omogućeno da radimo do 65 godina.

„Ako ne želite otići u mirovinu ranije, što vam poslodavac može učiniti? Uvijek je moguće da poslodavac nekoga možda počne maltretirati, tako da ga smjesti u neki sobičak bez prozora i zatrpa papirima, da bi ga otjerao, no budimo pošteni - rijetki poslodavci bavit će se time. Njihov cilj su produktivnost i zarada i većina je itekako svjesna toga da to mogu ostvariti samo sa zadovoljnim i motiviranim radnicima i neće se baviti time“, uvjerava nas Nestić. 

Tko je, onda, i kako poslao vojsku umirovljenika na evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), vraćamo priču na početak, no Nestić kaže kako ostaje kod toga da problem nije u poslodavcima. Ipak, iako podržava produljenje ostanka ljudi u svijetu rada, zadržava dozu opreza prema otvaranju tržišta rada za prijevremene umirovljenike. 

Danijel Nestić
"Postavlja se pitanje zašto radnici ne bi nastavili raditi na svojim radnim mjestima prema ugovoru o radu dok god sami misle da mogu" - Nestić (FOTO: HINA)

„Hrvatski građani općenito jako kratko ostaju u svijetu rada i svakako moramo podržati mjeru koja omogućava da ljudi što dulje ostanu u svijetu rada. No, nisam siguran da je otvaranje mogućnosti za dodatni rad prijevremenih umirovljenika dobro. Ako je netko već ranije otišao u mirovinu, za to postoje neki razlozi, pa nema smisla u tome da čovjeka vraćate na posao uz mogućnost da prima mirovinu“, pojašnjava Nestić. Tvrdi kako to posebno dolazi do izražaja kod onih kategorija umirovljenika koji u mirovinu idu po posebnim propisima, i to vrlo mladi, jer imaju pravo na beneficirani radni staž, kao što su, na primjer, djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, vatrogasci, djelatnici koji rade na razminiravanju, carinskoj službi, kao i neka pomorska zanimanja, koji mogu raditi na pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovine, ili se zaposliti na puno radno vrijeme i zadržati – pola mirovine. Koja je svrha te mjere, pita se naš sugovornik. 

„To su kategorije osiguranika koji u mirovinu u nekim slučajevima mogu ići već s 45 godina, pa i mlađi, jer se pretpostavlja da su se na opasnim i zahtjevnim radnim mjestima 'potrošili', a onda ćete istom tom čovjeku omogućiti da radi, po želji i puno radno vrijeme, možda čak i na istom radnom mjestu. Postavlja se pitanje zašto onda ti radnici ne bi nastavili raditi na svojim radnim mjestima prema ugovoru o radu dok god sami misle da mogu“, kaže Nestić. Isto pitanje vrijedi i za „obične“ radnike, odnosno one koji završe u prijevremenoj mirovini.

„Istina je da bi ova mjera poslodavcima mogla riješiti problem nedostatka radnika za neka jednostavna ili slabije plaćena radna mjesta, koja mladima nisu toliko atraktivna, pa već postoji ozbiljan manjak radne snage, kao što je to, primjerice, u nekim poslovima u prerađivačkoj industriji, u trgovini, ili u turizmu. No, ako, na primjer, imate ženu koja je 30 ili 40 godina čistila u jednoj instituciji, ili radila na blagajni u trgovini, pa ju njen poslodavac više ne treba i za nju na tržištu nema drugog posla, kakvog smisla ima da isti taj poslodavac može zaposliti umirovljenika – možda i istu tu osobu – na četiri sata“, pita se naš sugovornik. Pritom je, dodaje, posebno upitan financijski učinak mjere za neke kategorije radnika (one koji su cijeli radni vijek imali ispodprosječnu plaću), dok bi onima s višim prosjekom primanja, mogao omogućiti dodatne beneficije. Štoviše, računica pokazuje da bi neke kategorije umirovljenika i uz dulji rad i priliku za preračun mirovine nakon što ostvare barem godinu dana dodatnog staža mogle biti u minusu u odnosu na one s višim primanjima. 

Uzeli smo za primjer blagajnicu u jednoj trgovini, koja ima 58 godina i nedavno je napunila 35 godina radnog staža. Njena se plaća danas kreće oko 3.400 kuna, odnosno prosjek plaće tijekom cijelog radnog vijeka kreće se oko 0,54 posto državnog prosjeka. Zbog toga može računati na zakonom zajamčenu minimalnu mirovinu, koja bi za 35 godina staža trenutno iznosila oko 2.226 kuna. Međutim, kako su nam potvrdili u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, ako se odluči umiroviti i raditi na pola radnog vremena nakon toga, zadržat će pravo na isplatu mirovine, ali ne i na spomenuti iznos. U tom slučaju, naime, ima pravo samo na mirovinu koju je zaradila temeljem vlastite plaće i staža, bez dodatka zajamčenog prema godinama staža. 

Blagajnice
U minusu ako ne uspije odraditi više od 50 sati mjesečno kada se iz mirovine vrati u svijet rada (FOTO: Lupiga.Com)

Ukratko, mirovina joj pada na otprilike 1.500 kuna. Kako će kod poslodavca krenuti od osnovne plaće, bez dodatka na staž, pretpostavili smo da će krenuti od početne plaće trgovkinje koja se kreće oko 2.700 kuna neto, odnosno da će za otprilike 80 sati rada kroz mjesec zaraditi oko 1.350 kuna. Dakle, njeni ukupni prihodi koji uključuju mirovinu i dio plaće iznosili bi oko 2.840 kuna, odnosno gotovo 600 kuna manje nego da je nastavila raditi bez odlaska u mirovinu i samo četiristotinjak kuna više od mirovine koju bi primala da ne radi. Kako danas pravo na minimalnu mirovinu ostvaruju svi osiguranici čiji je prosjek plaće približno ispod 87 posto državnog prosjeka, valja upozoriti da se ova računica može primijeniti na veliki broj umirovljenika. A pritom treba uzeti u obzir i mogućnost da netko možda neće raditi svih 80 sati mjesečno, nego manje, te da u konačnici može biti u situaciji da kombinirajući mirovinu i dodatni rad zaradi tek onoliko koliko bi dobio da je samo u mirovini (pogotovo umirovljenici koji imaju pravo na minimalnu mirovinu), pa i manje. 

Umirovljenica iz primjera koji smo spomenuli bit će vjerojatno u minusu ne uspije li odraditi više od 50 sati mjesečno, a ako nakon tri ili četiri godine povremenog rada ostvari pravo na preračun mirovine, može računati na otprilike godinu ili godinu i pol više staža i možda 65 ili 80 kuna višu mirovinu. 

Bitno je drugačija priča ako ovaj primjer usporedimo s radnicima koji su tijekom radnog vijeka imali viši prosjek plaće, pri čemu treba upozoriti da se dulji rad može isplatiti ako će prosjek primanja i dalje biti visok. Jer, prema postojećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, kod izračuna mirovine u obzir se uzima prosjek plaća tijekom cijelog radnog vijeka, pa ako ste nakon mirovine povremeno radili na nekom puno slabije plaćenom radnom mjestu i zatražite preračun mirovine s obzirom na novi staž, možete doživjeti – umanjenje mirovine. 

To je, bez sumnje, nešto što bi trebalo korigirati, slaže se nekoliko stručnjaka s kojima je Lupiga razgovarala, pri čemu nema sloge oko toga kako se može riješiti taj problem. Siguran dobitak smiješi se na kraju samo onim kategorijama umirovljenika koji imaju pravo na beneficirani radni staž, jer im taj dio staža nitko ne može oduzeti, a sve što dobiju povrh toga povećat će mirovinu. Dakle, sigurno će profitirati samo oni kojima se slijedom zakona dodaju mjeseci za svaku godinu staža, uvećavaju osobni bodovi i umanjuje dob potrebna za umirovljenje, pa se, zapravo, gubi intencija onoga što bi dulji rad uz mirovinu trebao donijeti. Da oni koji dodatno rade u konačnici ipak dobiju više, upozorava i Danijel Nestić. 

Policija
Najbolje su prošli oni koji imaju beneficirani radni staž (FOTO: Lupiga.Com)

„Upravo zbog toga, trebalo je, možda, razmisliti o tome da se pravo na zadržavanje mirovine ograniči iznosom maksimalnih prihoda, kao što je to riješeno u nekim zemljama, pa možda i proporcionalno umanjivati mirovine, kako se ne bi stvarale povlaštene kategorije umirovljenika“, dodaje Nestić. 

S tim se slaže i Željko Potočnjak, redoviti profesor na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, koji kaže da je kod proširenja prava na rad uz mirovinu trebalo uvesti neka ograničenja. U protivnom, umirovljenici će vrlo brzo i lako postati jeftina konkurencija radnicima, jer uz sigurnu mirovinu mogu pristati raditi i za manju plaću u odnosu na onu koju mogu ostvariti zaposleni. 

„To će svakako loše djelovati na mirovinski sustav, jer će ljudi imati dojam da nije problem otići u mirovinu, ako uz nju mogu raditi, iako u prvoj fazi ne mora izgledati tako“, kaže Potočnjak. Naime, kako se i na rad umirovljenika plaćaju doprinosi, tako će umirovljenici zapravo sami financirati dio svoje mirovine. No, na taj način otvara se prostor da poslodavci zapošljavanjem umirovljenika na sve više poslova koje oni mogu obavljati smanje zapošljavanje drugih kategorija radnika, što bi moglo dovesti do toga da nema tko financirati mirovine, upozorava ovaj profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu. 

„Dulji ostanak ljudi u svijetu rada trebalo je poticati na posve drugačiji način, tako da poslodavcima postane isplativo zadržati radnika koji je, na primjer, navršio 60 godina i ima uvjet staža, da ga dulje zadrži na poslu, kao što bi i radnike trebalo poticati da rade i nakon što ostvare uvjete za prijevremenu mirovinu“, smatra Potočnjak. 

Sličnih su stavova i u sindikatima. Tako su nas u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS) uputili na to da procijenimo koliko je ljudi starijih od 60 godina uopće radilo i danas radi u vodećim hrvatskim tvrtkama, što bi trebao biti jedan od pokazatelja koliko poslodavci inače cijene takve radnike. 

„Ako se cijene i traže znanje i iskustvo, onda bi trebalo biti više osiguranika u dobi od 60 i više godina nego umirovljenika te dobi u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a bojim se da nije tako. Znamo koliko je ljudi završilo u prijevremenoj mirovini, istina nerijetko uz otpremnine, ali da je postojala potreba za njima, ne bi bilo tako“, baca nam bubu u uho Krešimir Sever, predsjednik NHS-a. 

Krešimir Sever
"Znamo koliko je ljudi završilo u prijevremenoj mirovini, istina nerijetko uz otpremnine, ali da je postojala potreba za njima, ne bi bilo tako" - Sever (FOTO: Lupiga.Com)

I doista, prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, polovicom 2017. godine imali smo 299.863 stanovnika u dobi između 60 i 64 godine, dakle onih koji su blizu mirovine, ali bi mogli raditi još koju godinu (i zapravo predstavljaju „bazen“ iz kojega će vjerojatno isplivati najviše umirovljenika koji će tražiti posao uz mirovinu). U srpnju prošle godine na evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo je 169.865 umirovljenika i samo 72.781 osiguranika u toj dobnoj skupini. Dakle, u tom „bazenu“ dvostruko je više riba u mirovini nego onih koji rade, što samo po sebi dosta govori o tome koliko su ljudi te dobi atraktivni poslodavcima, kao i obrnuto – koliko je njima atraktivno ostati dulje u svijetu rada.

Kratka anketa među vodećim hrvatskim poslodavcima o tome koliko su radnika starijih od 60 godina imali krajem prošle godine te imaju li interesa za zapošljavanje umirovljenika dala je vrlo sličnu sliku, pri čemu treba naglasiti da je riječ o odabiru u koji smo uključili samo velike poslodavce, te da je riječ o tvrtkama za koje se ne može izvlačiti jedinstveni zaključak jer imaju različitu povijest. Neke među njima u nekoliko navrata su se „borile“ s viškom zaposlenih, pri čemu često prvi na redu bivaju stariji radnici, dok su neke krenule od greenfield investicija, za koje je karakteristično da se prvenstveno zapošljavaju mladi ljudi, pa je teže očekivati da postoji veći udio starijih radnika. Cilj je bio tek ispitati „teren“ i provjeriti postoji li među velikima interes da se kroz mogućnost zapošljavanja umirovljenika riješi eventualni nedostatak radnika, ili potreba za nekim specifičnim radnicima. 

U Hrvatskim autocestama (HAC) krajem prošle godine bilo je zaposleno 2.770 radnika, od čega je 216 starijih bilo starije od 60 godina, stoji u odgovoru koji smo dobili. Dakle, nešto više od sedam posto. Radnici koji su navršili 60 i više godina rade na raznim poslovima i radnim mjestima, od administracije do operative, vatrogasaca, električara, blagajnika, a kako u HAC-u nemaju potrebu za zapošljavanjem, osim sezonskih radnika, tako i ne planiraju zapošljavanje umirovljenika na pola radnog vremena. 

Slično je i u HEP grupi, koja je lani zapošljavala 9.881 radnika (podaci ne uključuju radnike Hrvatskog operatora prijenosnog sustava), a 672 radnika bila su starija od 60 godina, što je otprilike sličan postotak kao i u HAC-u. To su većinom radnici tehničke struke koji rade u djelatnosti proizvodnje i distribucije, a s obzirom na starosnu strukturu te specifičnost uvjeta radnih mjesta, HEP u pravilu slobodna radna mjesta popunjava zapošljavanjem pripravnika, tako da ni tu ne postoji interes za zapošljavanjem umirovljenika. 

Hrvatska pošta d.d. zadnjeg dana prošle godine imala je ukupno 10.128 zaposlenih radnika, a 366 njih je imalo 60 godina ili više, što iznosi 3,61 posto ukupnog broja radnika. Zaposlenici stariji od 60 godina rade na različitim radnim mjestima: 25 radnika radi na rukovoditeljskim radnim mjestima (6,83 posto), 52 na administrativnim radnim mjestima (14,21 posto), a njih 289 na operativnim radnim mjestima (78,96 posto), stoji u odgovoru koji smo dobili. Zanimljivo je da su zaposlenici stariji od 60 u ovoj tvrtki za 5,28 posto više zastupljeni u rukovoditeljskim ili administrativnim radnim mjestima u odnosu na radnike mlađe od 60 godina, na temelju čega bi se dalo zaključiti da sustav napredovanja u Poštama donekle uzima u obzir iskustvo. 

„Potreba za zapošljavanjem najizraženija je za operativna radna mjesta, a zbog organizacije rada većinom zapošljavamo na puno radno vrijeme“, kažu u Poštama. Dakle, uglavnom nema potrebe za umirovljenicima. 

Kad su u pitanju privatne tvrtke, zasad je najglasniji poziv umirovljenicima uputio trgovački lanac Spar, što su potvrdili i u odgovoru na naša pitanja. 

„Uz zadržavanje postojeće mirovine, umirovljenicima nudimo dodatne prihode, ugovor o radu na pola radnog vremena na radnom mjestu prodavača-blagajnika, a onima kojima je potrebno osiguravamo i plaćeni prijevoz te mogućnost izbora lokacije rada ovisno o mjestu stanovanja. Uz to, umirovljenicima nudimo i mogućnost izbora fleksibilnog radnog vremena“, ističu u Sparu, te dodaju kako su zadovoljni velikim interesom i odazivom umirovljenika na poziv. Nažalost, od njih nismo dobili podatak o ukupnom broju zaposlenih i osoba starijih od 60 godina koje su do sada radile za taj lanac. 

Trgovina
Najviše interesa za umirovljenicima-radnicima pokazali su trgovački lanci (FOTO: Lupiga.Com)

Po interesu za zapošljavanje umirovljenika, slijedi Konzum, gdje također kažu da već dulje vrijeme imaju otvorenu mogućnost fleksibilnog zapošljavanja umirovljenika na četiri sata. Uz povećanje plaća i božićnice, od početka prošle godine do danas u maloprodaji i logistici u Konzumu je zaposleno više od 1.300 ljudi, pri čemu se svima nudi prilagodljivo radno vrijeme, što je pogodnost koja je osobito zanimljiva roditeljima, studentima, kao i umirovljenicima. 

„Umirovljenicima koji su zaposleni u Konzumu, plaća se obračunava kao svim zaposlenicima na pola radnog vremena. Radi se o polovici satnice/plaće koju prima zaposlenik na puno radno vrijeme“, ističe se u odgovoru. Inače, u Konzumu zaposlenici koji imaju više od 60 godina danas čine manje od tri posto ukupnog broja zaposlenih. Većina njih radi u prodavaonicama, dok manji dio radi i u skladištima, ističe se u odgovoru. 

„A1 Hrvatska ima više od 2.000 zaposlenika, od čega je zasad njih 11 starijih od 60 godina, koji rade u generalnom, financijskom i tehničkom sektoru. Već prošle godine krenuli smo kreirati inicijativu kojoj je cilj zapošljavanje starijih od 55 godina, na pozicijama u telefonskoj prodaji, na poslovima kontaktiranja mogućih novih korisnika i nuđenja naših proizvoda i usluga. Ove godine ćemo krenuti s implementacijom ove inicijative te će umirovljenici moći aplicirati za poslove u telefonskoj prodaji, uz adekvatnu plaću prema poziciji i vrsti posla“, ističe se u odgovoru koji je Lupiga dobila iz te tvrtke. Teško je ne primijetiti kako je postotak starijih u A1 Hrvatska toliko mali da nema baš nikakve potrebe da ga izrazimo u postotku.

HT Grupa (uključujući sva povezana poduzeća) krajem rujna prošle godine imala je 5.453 zaposlenika, a udio starijih od 60 iznosio je oko jedan posto, kažu u toj Grupi. Ti radnici su zaposleni u svim poslovnim funkcijama, ponajviše u području tehnike, financija i podrške korisnicima, te obavljaju poslove različite složenosti: od specijaliziranih do stručnih i voditeljskih radnih mjesta. 

„Većina zaposlenika iz ove skupine obavlja kompleksne poslove visoke razine stručnosti i pripada najvišim platnim razredima, što govori u prilog prepoznatom statusu koji zaposlenici s iskustvom imaju u našoj kompaniji“, ističu u HT-u, želeći naglasiti kako onih jedan posto zapravo nije malo. Dodaju kako su otvoreni novim opcijama zapošljavanja i svakako će već ove godine ispitati mogućnost da se zaposlenici sa značajnim radnim iskustvom pridruže njihovom timu, naravno ovisno o potrebama, kao i zahtjevima potencijalnih radnih mjesta. U slučaju zapošljavanja umirovljenika, cijena rada ovisit će o složenosti radnog mjesta na koje se radnik zapošljava, uz zakonska ograničenja trajanja radnog vremena (polovica radnog vremena), objašnjavaju u HT-u. 

Usporedbe radi, u Tele2 krajem prošle godine imali su 268 djelatnika i niti jednog starijeg od 60 godina. Ipak, ističu kako pozdravljaju inicijativu da se onima koji žele ostati radno aktivni u toj dobi to i omogući i otvoreni su za mogućnost zapošljavanja umirovljenika.

„Budući da smo uvijek u potrazi za zaposlenicima koji vole izazove, timski su igrači i stalno traže nova, bolja i učinkovitija rješenja, na naše natječaje se mogu prijaviti svi. Tako se i osoba u mirovini može prijaviti, te ćemo je uzeti u obzir ako udovoljava uvjetima radnog mjesta. Plaća se, naravno, ne bi razlikovala od plaće ostalih zaposlenika na istim pozicijama, jedina razlika bi bila što bi se Ugovor o radu potpisao na pola radnog vremena“, ističe se u odgovoru tog teleoperatera. 

Posljednji, ali po mnogim stvarima prvi među poslodavcima - dm Hrvatska - krajem prosinca prošle godine zapošljavao je 1.498 osoba. Nažalost, nisu nam dali niti procjenu toga koliko je među njima starijih od 60, no posebno ističu kako su temelj njihovog uspjeha upravo radnici, kojima se pridaje velika važnost i kontinuirano se ulaže u njihov razvoj. 

„Biramo ih prema njihovim kvalifikacijama i iskustvu kojima mogu doprinijeti razvoju tvrtke. Dm u Hrvatskoj ima reputaciju kao jedan od najboljih i najpoželjnijih poslodavca zahvaljujući dobrim radnim uvjetima i primanjima koja se u Hrvatskoj smatraju iznadprosječnima. Uvijek stavljamo pojedinca sa svim njegovim individualnim osobinama u središte“, ističe se u odgovoru. Dodaju kako su svi plaćeni za rad prema jednakim uvjetima, bez obzira na njihovu dob, pa bi tako zasigurno bilo i u slučaju zapošljavanja umirovljenika. No, iz te tvrtke zasad nema najave da će se u to ozbiljnije ići slijedom izmjena Zakona. 

Ukratko, interes velikih barem za povremenim zapošljavanjem umirovljenika postoji, iako nije jako velik i sigurno će proći malo vremena u ispitivanju „terena“. Interes srednjih i manjih tvrtki koje zapošljavanjem umirovljenika mogu pokriti sva jednostavnija radna mjesta i tako postići i određene uštede u poslovanju, mogao bi biti i veći, procjenjuju naši sugovornici, zbog čega bi sigurnost zaposlenja i učestalost rada na neodređeno među starijim zaposlenicima u tim tvrtkama mogla biti manja. Na to ukazuje i dostupna statistika

Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od 1.523.737 osiguranika, koliko ih je bilo u evidenciji krajem prosinca prošle godine, četvrtina svih osiguranika (25,44 posto) radila je na određeno, što je udio koji se u zadnjih pet godina nije značajno promijenio. Na žalost, u HZMO-u ne postoji podatak za kategoriju radnika u dobi od 55 pa do 60 plus, no ponešto se može zaključiti iz statistike o nezaposlenima koji ulaze u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema toj evidenciji lani je na Zavod pristiglo 20.547 osoba u dobi između 55 pa do 60 plus (većina između 55 i 59 godina – 14.751 osoba), a čak polovica od ukupnog broja (10.485 osoba), na evidenciju je stigla upravo zbog isteka ugovora o radu na određeno vrijeme. Oko 6.100 njih iza sebe ima više od 30 godina staža, a 612 nezaposlenih osoba starijih od 55 godina koji su prije toga radili na određeno ima i više od 40 godina staža, što bi moglo ukazivati na to da je sigurnost zaposlenja starijih radnika danas podjednako mala kao i kod mlađih generacija. Dakle, riječ je o ljudima koji s obzirom na dob i na činjenicu da se radni vijek produljuje na 67 godina, s tendencijom da se prosječan staž približi brojci 40, mogu raditi još nekoliko godina, naravno uz izuzetak onih koje je u mirovinu „potjerala“ bolest. S druge strane, od 32.000 nezaposlenih osoba te dobi koje su brisane s evidencije Zavoda za zapošljavanje, tek 14.500 njih se ponovo zaposlilo ili je drugačije radno aktivno (na primjer honorarci), dok se ostali brišu iz – ostalih razloga. Pritom više od polovice na Zavodu „sjedi“ dulje od jedne, pa do osam i više godina, pa zapravo možemo zaključiti da kad čovjek jednom ostane bez posla u toj „osjetljivoj“ dobi uglavnom seli u mirovinu ...

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

    22.05.2019.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

  2. MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

    06.05.2019.

    Boba Đuderija

    MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

  3. TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

    30.04.2019.

    Nataša Škaričić

    TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije