Tragajući za odgovorima na pitanja koliko je novca u proteklim godinama ukupno prikupljeno kroz humanitarne telefone koji su korišteni u brojnim akcijama, koliko su novca u takvim akcijama zaradili telekom operatori i koliko je uprihodila država na ime poreza, utvrdili smo da traženim podacima ne raspolaže niti jedna državna institucija. Podsjetimo, Ministarstvo socijalne politike i mladih o takvim akcijama ne vodi nikakvu posebnu evidenciju, niti raspolaže podacima o načinu prikupljanja pomoći. Odgovore nisu imali ni regionalni uredi državne uprave, iako je riječ o tijelima zaduženim za kontrolu provođenja humanitarnih akcija. Udruge do sada iznose prikupljene putem humanitarnih telefona ničim nisu bile dužne posebno prikazivati pa su uredi državne uprave za takve podatke uglavnom ostajali uskraćeni.

ISTRAŽIVANJE - KOME DAJEMO NOVCE: Kontrolira li itko donatorske telefone?

KOME DONIRAMO NOVAC (II. DIO): Nazovi 060 i ništa ne pitaj!

Za odgovore na ova pitanja nije nadležno ni Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava. Nikakvu evidenciju ukupno prikupljenih iznosa, niti informacije o načinu raspodjele novca između udruga i operatora nema ni Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, HAKOM. Operatori su sve podatke o humanitarnim akcijama provođenim putem njihovih telefona dužni čuvati dvanaest mjeseci i dostaviti ih upravo toj agenciji na njen zahtjev. Međutim, da bi HAKOM tražio od operatora sve relevantne podatke, to od njih službeno treba zatražiti Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo financija ili pak sudovi, što se u praksi nikada nije dogodilo. Obratili smo se i operatorima, no podatke su dostavile samo tri tvrtke, pa je iz njihovih podataka nemoguće procijeniti ukupne iznose. 

Koliko je ukupno novca prikupljeno putem humanitarnih telefona proteklih godina, na koji se način on dijelio između udruga i operatora i je li se tim telefonima itko okoristio, tako nikada nećemo doznati, a jedina preostala mogućnost je obratiti se izravno svakoj udruzi koja je pokretala akcije i očekivati da će dobrovoljno ustupiti podatke. Budući da ne možemo pouzdano znati koje su sve udruge i kada prikupljale pomoć putem donatorskih telefona, ni tim putem nije bilo moguće dobiti relevantne, pouzdane podatke.

Novi zakon - svjetlo na kraju tunela?

Novi Zakon o humanitarnoj pomoći stupio je na snagu 1. studenog prošle godine. Njegov nacrt na javnu je raspravu upućen još u jesen 2014. godine, a iz Ministarstva socijalne politike i mladih u to su vrijeme najavljivali da bi na snagu trebao stupiti već početkom 2015. godine. No, konačni prijedlog usvojen je tek na saborskoj sjednici održanoj sredinom prošlog rujna. 

Njegov je ključni cilj olakšati praćenje tijeka novca, uz jamstvo da će ono što građani doniraju stvarno završiti na pravom mjestu. Tome bi posebno trebala pridonijeti odredba koja definira da svaka akcija mora biti klasificirana. „Višak“ prikupljenih sredstava organizatori tako moraju čuvati i prosljeđivati za prvu slijedeću humanitarnu akciju koja će biti odobrena s istom oznakom, odnosno vrstom akcije. Time će se izbjeći svi prijepori oko pitanja kome bi višak prikupljenih sredstava trebao pripasti. Regulira se i povrat sredstava u slučaju da su korištena nenamjenski, a generalno bi zlouporabe humanitarnih akcija trebale biti znatno otežane. Kada su u pitanju humanitarni telefoni, u ministarstvu vjeruju da novi zakon donosi niz pragmatičnih rješenja koja će omogućiti puno bolju kontrolu ovako provedenih akcija.

Iako je najavljivano da bi provedba novog zakona trebala krenuti početkom 2015. godine, pred saborske kupe stigao je tek jesenas (FOTO: Lupiga.Com)

„Operator dodjeljuje broj na korištenje podnositelju zahtjeva u skladu s uvjetima propisanima zakonom, te posebnim propisima kojima je uređeno područje elektroničkih komunikacija. U cilju ujednačavanja prakse prilikom dodjele 060 brojeva za prikupljanje humanitarne pomoći od strane raznih operatera koji pružaju uslugu s posebnom tarifom, tijekom izrade novog zakona intenzivno smo surađivali sa HAKOM-om, tako da smo u novi zakon ugradili određene institute kojima se uređuje područje korištenja navedenih brojeva“, ponosni su u ministarstvu. Posebno ističu da će za prikupljanje pomoći putem humanitarnog telefonskog broja svi organizatori akcija, uz zahtjev za korištenje broja, operatoru morati priložiti presliku rješenja kojim im je odobreno stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, ili pak presliku rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije.

„Operator je dužan, odmah po izdavanju odobrenja za korištenje humanitarnog telefonskog broja o tome obavijestiti nadležni ured državne uprave. Prilikom objave humanitarnog telefonskog broja, organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći dužan je na odgovarajući način javno istaknuti logotip humanitarne akcije, odnosno logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. Na ovaj način uspostavlja se dvostruka kontrola nad organiziranim humanitarnim akcijama, a sve u cilju zaštite građana koji uplaćuju sredstva za određenu namjenu. Tim putem država preuzima odgovornost i jamči svim građanima potpunu kontrolu nad zakonitosti samih humanitarnih akcija“, navode u ministarstvu. 

Iz navoda Ministarstva socijalne politike i mladih, kao i operatora i udruga koje smo kontaktirali, proizlazi da će novi zakon bitno izmijeniti postupak pokretanja i održavanja humanitarnih akcija. Međutim, što će se događati po završetku tih akcija i na koji će se način u praksi kontrolirati tijek novca prikupljen preko humanitarnih telefona, od ministarstva nismo uspjeli doznati. Konkretne obveze udruga, osim novim zakonom, regulirane su i pratećim pravilnicima, a da će konačno biti dužne posebno navoditi iznose prikupljene u takvim akcijama kroz svoja izvješća, može se naslutiti samo iz neslužbene izjave jedne od voditeljica ureda državne uprave, koja je, u vrijeme dok su pravilnici još bili u postupku javne rasprave, istaknula da su „nacrtom Pravilnika predviđeni obrasci na kojima će pravna osoba biti dužna uredu prilikom podnošenja izvješća navesti točan iznos prikupljen korištenjem humanitarnog broja“. 

Može li novi zakon i spomenuta prateća regulativa riješiti ukupnu problematiku humanitarnih akcija putem 060 potpuno je nerazumljivo. Naime, čak i da se udruge obvežu na dostavljanje svih informacija, nedostatak analize tako prikupljenih podataka od strane stručnjaka, kao i nepostojanje konkretnih inspekcijskih nadzora na licu mjesta, novi zakon mogli bi učiniti samo mrtvim slovom na papiru. Uostalom, ovlasti za provođenje izravnog nadzora nad donatorskim telefonima, kao što smo već utvrdili, postojale su i ranije, i to kroz obvezu HAKOM-a da nadležnim institucijama dostavi sve relevantne podatke operatora. No, u praksi se nikada nisu koristile.

Ministarstvu socijalne politike i mladih posljednji upit poslali smo 20. listopada prošle godine, kako bi nam konačno razjasnili hoće li udruge novom zakonskom regulativom biti obvezane u izvješćima posebno istaknuti iznos prikupljen putem 060 broja i što se točno mijenja po pitanju obveza udruga i operatora, kao i kontrole od strane državnih tijela nakon završetka humanitarnih akcija. Također, zanimalo nas je hoće li građani imati pravo dobiti uvid u takve podatke, ili će i dalje biti prepušteni dobroj volji udruga i operatora. Od slanja upita prošla su gotovo tri mjeseca, no niti uz brojne pozive i napomene iz ministarstva nije stigao odgovor.

U tome ne vide nikakav problem jer smatraju da su u ranijim odgovorima na upite razjasnili sva pitanja iz svoje nadležnosti. No, čak i u slučaju da su novim zakonom i pratećim pravilnicima prikupljanje novca putem 060 brojeva i kontrola cjelokupnog postupka savršeno regulirani, to u ministarstvu ili ne znaju, ili ne žele pojasniti. Iz pojedinih ureda državne uprave koje smo ponovno kontaktirali, nipošto ne žele ništa reći, ističući tek da „novi zakon donosi poboljšanja, dok će se obveze udruga razlikovati ovisno o brojnim faktorima, poput, primjerice, vrste akcija“.

A što kažu oni koji organiziraju akcije?

Kakva je praksa samih organizatora većih akcija koje se provode putem humanitarnih telefona i što se po pitanju njihovih obveza mijenja novom zakonskom regulativom, upitali smo Zakladu Ana Rukavina i Crveni križ.

Zaklada Ana Rukavina uz izvješće nadležnom uredu državne uprave dostavlja i izvještaj Hrvatskog telekoma, kao dokaz o prikupljenim sredstvima, ali to su radili samo zato što su sami željeli (FOTO: Facebook/ZakladaAnaRukavina

Zaklada Ana Rukavina zahtjev za aktivaciju 060 broja podnosi jednom godišnje, povodom tradicionalnog božićnog koncerta "Želim život".

„Pozivom na ovaj broj svi ljudi dobre volje tijekom cijelog prosinca mogu doprinijeti u prikupljanju sredstava, kako bi što veći broj oboljelih sugrađana dobio novu šansu za život“, govori nam Marija Stapar iz Zaklade. Ukupno su, kaže, u akcijama koje uključuju i humanitarni telefon, omogućili novi život za 52 ljudi iz Hrvatske i svijeta.

„Da bismo aktivirali broj, Hrvatskom telekomu podnosimo zahtjev i potrebnu dokumentaciju putem obrasca za prijavu na natječaj. Broj smo koristili u prosincu 2014. godine, a zabilježeno je ukupno 205.201 poziva. Ukupno je prikupljeno 1.282.002,69 kuna, od čega je za porez uplaćeno 256.400,54 kuna“, kaže Stapar. Prikupljenim sredstvima Zaklada je nabavila medicinsku opremu za potrebe zagrebačkog KBC-a i potom Ministarstvu socijalne politike i mladih te Ministarstvu financija uputila zamolbu za donaciju u iznosu uplaćenog poreza. Zamolbi je priložena i faktura za medicinsku opremu, te izvještaj HT-a o prikupljenim pozivima.

„Rješenjem Vlade sredstva su odobrena na temelju dostavljene fakture“, pojašnjava naša sugovornica.

Nadležnom uredu državne uprave ova zaklada redovito, uz izvješće, dostavlja i izvještaj Hrvatskog telekoma, kao dokaz o prikupljenim sredstvima. No, to su do sada radili isključivo zato što to sami žele, jer ih na dostavljanje izvještaja operatora nitko nije obvezivao. 

Na upit hoće se išta u kontekstu prikupljanja pomoći putem 060 brojeva za njih promijeniti stupanjem na snagu novog Zakona o humanitarnoj pomoći, u ovoj zakladi nemaju komentara.

„Možemo reći da ćemo kao i do sada u svom radu poštovati sve važeće zakone države. Novina se svakako logotipi humanitarnih akcija. Organizator humanitarne akcije bit će dužan, prilikom objave humanitarnog telefonskog broja, na odgovarajući način istaknuti javno logotip humanitarne akcije, odnosno logotip za stalno prikupljanje i pružanje pomoći. Na ovaj način osigurava se transparentnost i građanima se daje prikladna informacija o tome da je akcija organizirana sukladno odredbama zakona“, tumači Stapar. 

Za razliku od Zaklade Ana Rukavina, Crveni križ ima humanitarni broj na raspolaganju tijekom cijele godine. Broj 0609011 dobro je poznat svim građanima. Pozivali su ga u brojnim akcijama, no najviše u vrijeme kada je ta organizacija prikupljala pomoć za stanovnike poplavljenih slavonskih područja. Kako ističe glasnogovornica Crvenog križa Katarina Zorić, broj je aktivan 24 sata dnevno, a sredstva prikupljena pozivima građana koriste se za različite programe.

„Kada otvaramo apel ili neku posebnu akciju, poput akcije za poplavljena područja, stradale u Nepalu, ili u ovom trenutku za pomoć izbjeglicama, prikupljena sredstva u razdoblju trajanja apela pridodaju se drugim namjenski prikupljenim sredstvima za konkretni apel, ili akciju. Nakon zatvaranja apela ili akcije sredstva se opet preusmjeravaju na programe“, govori Zorić.

Katarina Zorić iz Crvenog križa kaže kako se iznosi provizija i PDV-a tijekom uobičajenih humanitarnih akcija mogu popeti i do 40 posto od ukupnog prikupljenog iznosa (SCREENSHOT: YouTube)

„U Apelu za poplavljena područja u RH u svibnju 2014. godine putem ovog telefona prikupljeno je ukupno 12.187.516,68 kuna. Tvrtka Moj telekom i svi ostali operatori koji su sudjelovali u akciji prikupljanja novčanih sredstava, Crvenom križu uplatili su iznos od 9.706.247,93 kuna. Preostali iznos od 2.481.268,75 kuna je povrat PDV-a, koji je država naknadno uplatila u korist apela. Broj poziva zabilježen u Apelu za poplavljena područja u RH bio je 1.999.834“, sumiraju u Crvenom križu. 

Prema njezinim riječima, iznosi provizija i PDV-a tijekom uobičajenih humanitarnih akcija mogu se popeti i do 40 posto od ukupnog prikupljenog iznosa. U navedeni postotak, uz PDV, ulaze i provizije pružatelja telekomunikacijskih usluga te provizija vlasnika donatorskog telefona. Tvrtka Moj telekom sve pozive prema broju 0609011 evidentira putem brojača i te podatke im dostavlja na uvid.

„Podatke o broju poziva i operaterima preko kojih su ti pozivi upućeni dobivamo na mjesečnoj bazi. U njima je vidljiv broj poziva prema humanitarnom broju, kao i broj poziva iz mreže pojedinog operatera. Nakon svakog mjesečnog obračunskog razdoblja, sukladno ugovoru, novac se uplaćuje na račun Hrvatskog Crvenog križa“, kaže Zorić. Putem humanitarnog telefona Hrvatski Crveni križ je u 2014. godini ukupno uprihodio 12.187.516,68 kuna, a u 2013. godini 30.968,39 kuna. Za precizne podatke o troškovima operatera i iznosima PDV-a, upućuje nas na obraćanje tvrtki Moj Telekom. Međutim, riječ je o jednom od operatora koji nisu željeli odgovoriti na upit. Uz izvješće koje Crveni križ dostavlja nadležnom uredu državne uprave, Zorić ističe i financijsko izvješće koje uredno dostavljaju Ministarstvu financija.

„Također, redovito putem medija, naše internetske stranice i društvenih mreža obavještavamo javnost o sredstvima prikupljenim putem donatorskog telefona“, dodaje.

Na pitanje smatraju li u Crvenom križu da je područje prikupljanja novca putem 060 brojeva dobro regulirano, Zorić kaže tek da je u ovom trenutku to jedini mogući način prikupljanja financijskih sredstava putem humanitarnog telefona.

„Ukoliko se pronađe bolji način, Crveni križ će ga rado prihvatiti“, zaključuje. Hoće li se izmjene postojećeg zakona na bilo koji način odraziti na prikupljanje pomoći putem 060 brojeva, u Crvenom križu, jednako kao ni u Zakladi Ana Rukavina, „nisu u mogućnosti komentirati“.

Imamo li ikakvu brojku?

Prema podacima nadležnih ureda državne uprave i Grada Zagreba, u Hrvatskoj je u 2014. godini ukupno organizirano 287 humanitarnih akcija. Humanitarne akcije najčešće su organizirale neprofitne pravne osobe, odnosno udruge, i to njih 225. Fizičke osobe organizirale su 40 akcija, dok su ih tvrtke provele 22. Vrijednost ukupno prikupljene humanitarne pomoći u okviru humanitarnih akcija u 2014. godini iznosila je 19.677.754,21 kuna, dok je vrijednost ukupno pružene humanitarne pomoći iznosila 14.019.455,45 kuna. Ovakva razlika nije neobična i može se pripisati troškovima akcija, ili pak prijenosu prikupljenih sredstava u iduću godinu.

Od kada je „stari“ zakon stupio na snagu u srpnju 2011. godine pa do kraja 2013. godine izdano je ukupno 715 rješenja ili prethodnih suglasnosti za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno organiziranje humanitarnih akcija.

Vrijednost ukupno prikupljene humanitarne pomoći od srpnja 2011. godine pa do kraja 2013. godine iznosila je 156,4 milijuna kuna (FOTO: Lupiga.Com)

„U navedenom razdoblju izdano je ukupno 430 prethodnih suglasnosti za organiziranje humanitarnih akcija. Humanitarne akcije je u navedenom razdoblju organiziralo 335 udruga, 59 fizičkih osoba i 36 tvrtki“, kažu u Ministarstvu socijalne politike i mladih. Vrijednost ukupno prikupljene humanitarne pomoći u tom je razdoblju iznosila 156,4 milijuna kuna. Od toga se 99,7 milijuna kuna odnosi na financijsku pomoć, dok se na materijalnu odnosi 56,7 milijuna kuna. Vrijednost ukupno pružene humanitarne pomoći u istom razdoblju iznosila je 135,7 milijuna kuna. Od toga je pruženo 64,5 milijuna kuna materijalne i 71,2 milijuna kuna novčane pomoći.

Navedeni podaci obuhvaćaju isključivo humanitarne akcije, bez iznosa koji su prikupile udruge kojima je prikupljanje i podjela humanitarne pomoći primarna djelatnost. Naime, podaci o godišnjim iznosima koje su takve udruge prikupile ministarstvu nisu dostupni. 

Kada je riječ o takvim udrugama, samo na području Grada Zagreba, i to u razdoblju od 2011. do 2013. godine, izdana su 53 rješenja za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, a udruge su prikupile ukupno 60,1 milijun kuna. Od toga su financijska sredstva iznosila 37,8 milijuna kuna, dok se na materijalnu pomoć odnosilo 22,3 milijuna kuna. 

Prošle godine na području Grada Zagreba 57 udruga s rješenjem za prikupljanje i pružanje pomoći prikupilo je 128,6 milijuna kuna. Od toga je vrijednost prikupljenih materijalnih dobara iznosila 23,2 milijuna kuna, dok je u novcu prikupljeno 105,4 milijuna kuna.

„Na povećanja iznosa prikupljene pomoći u odnosu na prethodne godine utjecale su izvanredne okolnosti, slijedom kojih su organizirane brojne humanitarne aktivnosti u svrhu pomoći poplavljenim područjima“, pojašnjava pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna. U humanitarnim akcijama od 2011. do 2013. godine prikupljeno je ukupno 7,8 milijuna kuna, dok je tijekom 2014. godine prikupljeno 15 milijuna kuna.

A može li bez provizije?

U prikupljanju novca putem humanitarnog telefona, Crvenom križu najveći problem predstavlja nemogućnost skupljanja novca bez operatora posrednika. Upravo bi tim putem izbjegli plaćanje visokih naknada koje prilično umanjuju ukupno prikupljene iznose. Tijekom veljače prošle godine stoga su tražili novu mogućnost za donatorskim telefonom, odnosno broj koji bi bio u vlasništvu Crvenog križa bez posrednika.

„Nažalost, niti jedan pružatelj usluga fiksne telefonije nije bio spreman ponuditi tu mogućnost. Teoretski, postoji mogućnost da osnujemo tvrtku koja bi se time bavila, ali to ne spada u djelatnosti kojima se bavimo“, pojašnjava Zorić, napominjući da u Hrvatskoj niti jedna humanitarna organizacija nema vlastiti donatorski broj, pa angažiraju specijalizirane tvrtke, odnosno operatore koji se tim poslom bave. 

Zbog čega je posjedovanje vlastitog donatorskog telefona za udruge u ovom trenutku teško izvedivo, pojašnjava nezavisni sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura.

Lubura smatra da bi telekomunikacijske usluge s posebnom tarifom, za humanitarne akcije trebale automatizmom biti oslobođene plaćanja PDV-a (FOTO: Privatni album)

„Čak i kada bi se humanitarna udruga registrirala kao operator, morala bi velika sredstva uložiti u tehniku koja bi omogućila prihvat i obradu velikog broja istovremenih poziva, ljude koji to znaju raditi, sklapati ugovore o povezivanju s drugim operatorima i plaćati pristupne linije, što bi bilo jako skupo i potpuno neisplativo za povremenu organizaciju humanitarnih akcija. Kao što nikome ne pada na pamet osnovati svoju banku da bi se izbjeglo plaćanje provizija na uplate humanitarnih donacija putem bankovnih računa, tako je i prikupljanje donacija putem telekomunikacijskih sustava nužno prepustiti profesionalcima i za to platiti transparentno objavljenu naknadu“, smatra Lubura. Prema njegovom mišljenju, područje prikupljanja novca putem donatorskih telefona, zakonski je i do sada bilo dobro regulirano, kroz obvezu operatora da čuva sve relevantne podatke i na zahtjev ih dostavi HAKOM-u. 

Govoreći o naknadama koje udruge u ovakvim akcijama moraju platiti operatorima, Lubura ističe kako operatori imaju izravne troškove koje im po svakom pozivu naplaćuju drugi operatori i svi oni koji sudjeluju u uspostavi i prosljeđivanju poziva, kao i troškove održavanja sustava i veza za povezivanje.

„Kada je riječ o velikim humanitarnim akcijama, dio operatora se redovito u potpunosti odriče svoje zarade i to držim hvale vrijednim potezom“, kaže Lubura. Ipak, smatra da bi telekomunikacijske usluge s posebnom tarifom, za humanitarne akcije trebale automatizmom biti oslobođene plaćanja PDV-a.

„Sada 25 posto cijene koju građani plate za pojedini poziv ide u državni proračun pa Vlada mora, za svaku akciju koju želi poduprijeti, donijeti posebnu odluku kojom se donira prikupljeni iznos poreza“, zaključuje Lubura. 

Time završavamo i serijal tekstova „Kome doniramo novac“, uz kratak zaključak kako su, unatoč iscrpnom istraživanju koje se razvuklo na tri mjeseca, neka ključna pitanja o manjkavosti cjelokupne procedure prilikom doniranja putem humanitarnih telefona jednostavno ostala bez odgovora.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/ZakladaAnaRukavina

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta "Kome doniramo novce?" koji je podržalo Ministarstvo kulture temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u neprofitnim medijima