U HRVATSKOJ 357 ŽRTAVA

Kako prepoznati trgovanje ljudima

ritn by: S.R. | 18.10.2019.
U HRVATSKOJ 357 ŽRTAVA: Kako prepoznati trgovanje ljudima
Iako se može činiti da je trgovina ljudima nešto što pripada davno prošlim vremenima ili se događa negdje drugdje, istina je da taj zločin nema granica te se i danas, diljem svijeta, žene, muškarce i djecu prodaje, kupuje te brutalno izrabljuje. Kako bi ih se prisililo na obavljanje različitih poslova često ih se psihički i fizički zlostavlja, ucjenjuje, izgladnjuje, ograničava im se sloboda kretanja, kontakt s obitelji i prijateljima, prijeti se njihovim obiteljima, prisiljava na zlouporabu opojnih droga, ucjenjuje nerealnim dugovima nastalim prilikom njihovog zapošljavanja i slično. Žrtve se najčešće prisiljava na prostituciju. Gotovo dvije trećine od ukupno zabilježenih slučajeva trgovine ljudima u Europskoj uniji vezano je za seksualno iskorištavanje, a u posljednjih 16 godina u Hrvatskoj je identificirano 357 žrtava trgovanja ljudima.

Današnji dan, 18. listopada, Europski je dan suzbijanja trgovanja ljudima. Iako se može činiti da je trgovina ljudima nešto što pripada davno prošlim vremenima ili se događa negdje drugdje, istina je da taj zločin nema granica te se i danas, diljem svijeta, žene, muškarce i djecu prodaje, kupuje te brutalno izrabljuje. Kako bi ih se prisililo na obavljanje različitih poslova često ih se psihički i fizički zlostavlja, ucjenjuje, izgladnjuje, ograničava im se sloboda kretanja, kontakt s obitelji i prijateljima, prijeti se njihovim obiteljima, prisiljava na zlouporabu opojnih droga, ucjenjuje nerealnim dugovima nastalim prilikom njihovog zapošljavanja i slično.

Trgovanje ljudima prisutno je u mnogim industrijama, a žrtve se najčešće prisiljava na prostituciju, obavljanje poslova u domaćinstvima, restoranima, poljoprivrednim imanjima ili u tvornicama, bez ikakve naknade ili uz malu naknadu. Mnogi su prisiljeni i na prosjačenje ili na počinjenje kaznenih djela. 

Procjenjuje se da je profit od trgovanja ljudima godišnje u svijetu na razini 150 milijardi američkih dolara. Na pitanje koliko ljudi godišnje završi kao seksualno ili radno roblje, nema preciznog odgovora, procjene variraju od nekoliko milijuna pa do više desetaka milijuna. Skupina nevladinih udruga i međunarodnih organizacija procjenjuje da je riječ o čak 40 milijuna žrtava različitih oblika trgovanja ljudima, od seksualnog iskorištavanja, preko prisilnog rada do prisilnog prosjačenja. Uz to, tu je, prema pretpostavkama, i 15 milijuna žrtava prisilnog braka. Jedna od njih je i mlada žena koju je majka, dok je bila djevojčica, prodala za sto eura. Svoju tragičnu priču ona je nedavno ispričala za Lupigu

Posebno zabrinjava podatak da je čak svaka četvrta žrtva trgovanja ljudima u svijetu dijete. Protokolom o prevenciji, suzbijanju i kažnjavanju trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom, predviđena je i posebna zaštita djece i maloljetnika koje se često prisiljava na kriminalne radnje i prosjačenje, a osim spolne eksploatacije značajno je zastupljena i eksploataciju u sportu. 

Trgovina ljudima
Gotovo dvije trećine od ukupno zabilježenih slučajeva trgovine ljudima u EU vezano je uz seksualno iskorištavanje (FOTO: Flickr/ACF HHS)

Donedavno je Hrvatska bila uglavnom tek tranzitna zemlja, međutim ulaskom u Europsku uniju to se promijenilo. U trogodišnjem razdoblju primjene Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima, od 2009. do 2011. godine, uočeno je da Hrvatska sve više postaje država porijekla i krajnje destinacije za žrtve trgovanja ljudima, a naročito za žrtve iz jugoistočne Europe. U Hrvatskoj su sve češće žrtve i ljudi iz Azije, a opasnosti su izloženi i migranti s Bliskog istoka. U posljednjih 16 godina u Hrvatskoj je identificirano 357 žrtava trgovanja ljudima. 

U cilju prevencije, uoči Europskog dana suzbijanja trgovanja ljudima, Hrvatski Crveni križ upozorio je na najčešće mitove vezane uz taj globalni problem. Jedan od tih mitova je da žrtve trgovanja ljudima mogu biti samo stranci. Činjenica je da su mnoge žrtve trgovanja ljudima migranti, no žrtva može postati svatko. U većem riziku da upadnu u lanac trgovanja ljudima su, dakako, ranjive skupine građana: nezaposleni ili oni koji ne mogu pronaći posao u skladu sa svojom razinom obrazovanja, neregularni migranti, izbjeglice, djeca bez pratnje, nestala djeca, marginalizirane skupine, ljudi s financijskim poteškoćama, osobe s lošim obiteljskim odnosima … 

„Tijekom prošlog desetljeća trgovanje ljudima je identificirano kao zločin kojim se iskorištavaju najranjiviji u društvu, pri čemu im se krše brojna ljudska prava kao što su pravo na život, na rad i obrazovanje, pravo na slobodu izbora, na slobodu kretanja, pravo na dostojanstvo, pravo na sigurnost, na jednakost, pravo na zdravlje i tako dalje“, poručuju iz Crvenog križa. No, to ipak ne znači da su žrtve trgovanja ljudima uvijek i isključivo siromašni i ljudi s margina društva, što je još jedan uvriježeni mit. Iako je siromaštvo često indikator ranjivosti, iz Crvenog križa upozoravaju da žrtve trgovanja ljudima mogu isto tako biti i iz obitelji s višim socioekonomskim statusom. 

Pogrešno je vjerovati i da počinitelj trgovanja ljudima nikada nije u rodbinskoj vezi sa žrtvom. U lanac trgovanja ljudima žrtve često privlače ili namamljuju upravo prijatelji ili rođaci, prije negoli stranci ili poznanici. Uvriježena je i pretpostavka da su žrtve trgovanja ljudima samo žene i djevojčice. Međutim, to nije točno jer su i muškarci i dječaci sve češće žrtve trgovanja ljudima, često ih se radno iskorištava, no mogu biti prisiljavani i na spolno iskorištavanje, poručuju iz Crvenog križa ističući kako žrtvom trgovanja ljudima može postati baš svatko od nas, bez obzira na spol, dob, nacionalnost i razinu obrazovanja. 

Važno je stoga podići svijest građana o rizicima trgovanja ljudima i mjerama zaštite te u Crvenom križu nude odgovore na pitanje kako prepoznati trgovanje ljudima. Žrtva trgovanja ljudima ne mora uvijek biti zaključana i bez mogućnosti kontakta s vanjskim svijetom. Trgovci koriste i suptilnije metode kontrole svojih žrtava. Detaljnije o tome kako prepoznati potencijalne žrtve trgovanja ljudima možete pročitati na ovom linku, a ovdje donosimo deset znakova koji mogu ukazati na potencijalni slučaj trgovanja ljudima.

1. osoba je u pratnji druge osobe te se čini kao da je u njenoj kontroli

2. pogledom traži odobrenje od osobe u pratnji da odgovori na vaše pitanje

3. ima vidljive tragove fizičkog zlostavljanja koje ne može objasniti ili objašnjenje ne odgovara ozljedama

4. ne posjeduje osobne identifikacijske dokumente, a posebice ukoliko su ti dokumenti u posjedu neke druge osobe

5. razgovara s nepovjerenjem ili strahom te izbjegava kontakt očima

6. osoba nije sigurna gdje se geografski nalazi

7. nedosljedno priča o tome gdje je smještena ili ne zna adresu na kojoj je smještena

8. ne napušta radno mjesto ili mjesto na kojem živi bez pratnje druge osobe

9. nema kontakt s obitelji ili prijateljima

10. ne prima dogovorenu plaću za svoj rad

Na pitanje koga kontaktirati u slučaju sumnje u trgovanje ljudima, navodi se kako se takve sumnje mogu iznijeti anonimno na besplatni SOS telefon 0800 77 99, radnim danom od 10-18 sati ili izravno policiji na 192. U Crvenom križu otvorena je i e-mail adresa trafficking@hck.hr te broj telefona 01/4655-814 na koju se možete javiti ako ste vi ili osoba koju poznajete doživjeli iskustvo trgovanja ljudima, potreban vam je savjet, pomoć ili sumnjate na potencijalno trgovanje ljudima.

Trgovina ljudima
Žrtve trgovine ljudi često se koristi i za obavljanje građevinskih poslova(FOTO: Flickr/ACF HHS)

Kao primjer aktivnog angažmana Republike Hrvatske u suprotstavljanju organiziranom kriminalitetu međunarodnog karaktera ističe se sustavna provedba Nacionalne strategije suzbijanja trgovanja ljudima, u okviru koje je Hrvatska poduzela niz aktivnosti na operativnom, preventivnom, edukativnom i međunarodnom planu. Nakon desetljeća borbe protiv trgovanja ljudima u Hrvatskoj je uspostavljen cjeloviti sustav koji obuhvaća aktivnosti, od trenutka identifikacije žrtve trgovanja ljudima, do njene potpune integracije, odnosno reintegracije u društvo. Unutar sustava suzbijanja trgovanja ljudima uspostavljena je suradnja između nadležnih tijela državne uprave, organizacija civilnog društva te nevladinih organizacija. Bitna stavka je i Direktiva 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava koja propisuje minimalna zajednička pravila za utvrđivanje kaznenih djela trgovanja ljudima i kažnjavanje počinitelja. Također predviđa mjere za učinkovitije sprječavanje ove pojave i jačanje zaštite žrtava, ali i nalaže maksimalnu suradnju među državama članicama.

„Tijela kaznenog progona država članica trebaju nastaviti surađivati s ciljem jačanja borbe protiv trgovanja ljudima. U tom smislu, bitna je bliska prekogranična suradnja, uključujući razmjenu informacija i najboljih praksi, kao i nastavljeni otvoreni dijalog između policijskih, pravosudnih i financijskih tijela država članica. Usklađivanje istraga i kaznenih progona u slučajevima trgovanja ljudima treba se olakšati pojačanom suradnjom s Europolom i Eurojustom, osnivanjem zajedničkih istražnih timova, kao i provedbom Okvirne odluke Vijeća 2009/948/PUP od 30. studenoga 2009. o sprečavanju i rješavanju sukoba nadležnosti u kaznenim postupcima“, stoji u Direktivi. 

Inače, čak 65 posto identificiranih žrtava trgovanja ljudima u Europskoj uniji su EU državljani, a najrašireniji oblik trgovanja ljudima u Uniji, gotovo dvije trećine od ukupno zabilježenih slučajeva, vezano je uz seksualno iskorištavanje. Nezanemariv broj slučajeva trgovine ljudima odnosi se i uz brakove iz koristi, stoga je Europska komisija objavila priručnik o takvim brakovima između građana EU-a i državljana zemalja izvan Unije, s obzirom da neki prisilni brakovi mogu uključivati aspekte trgovanja ljudima.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  2. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

    24.10.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije