ISTRAŽIVANJE - KOME DAJEMO NOVCE

Kontrolira li itko donatorske telefone?

ritn by: Ana Lučin | 24.11.2015.
ISTRAŽIVANJE - KOME DAJEMO NOVCE: Kontrolira li itko donatorske telefone?
Koliko je novca putem 060 brojeva prikupljeno u humanitarnim akcijama održanim prošle godine? Koliko su novca udruge i ostali organizatori prikupili putem humanitarnih telefona u pojedinačnim akcijama? Pitanja su to na koja je u Hrvatskoj u ovom trenutku nemoguće dobiti odgovor. Naime, Ministarstvo socijalne politike i mladih podacima o novcu kojeg su hrvatski građani proteklih godina nesebično uplaćivali brojnim udrugama pozivajući 060 brojeve - ne raspolaže. Za takvu vrstu akcija ne vode posebnu evidenciju, a nemaju ni uvid u podatke o zaradi operatera, niti iznosima koje je država tim putem uprihodila na ime poreza, uzimajući od svake ovakve akcije 25 posto PDV-a, budući da podaci o financijama ne spadaju u djelokrug njihove nadležnosti. Iako je uplata novca putem humanitarnih telefona proteklih godina jedan od najčešće korištenih oblika doniranja građana, nitko do sada nije uvidio potrebu da se takav vid donacija stavi pod povećalo.

Koliko je novca putem 060 brojeva prikupljeno u humanitarnim akcijama održanim prošle godine? Koliko su novca udruge i ostali organizatori prikupili putem humanitarnih telefona u pojedinačnim akcijama? Pitanja su to na koja je u Hrvatskoj u ovom trenutku nemoguće dobiti odgovor. Naime, Ministarstvo socijalne politike i mladih podacima o novcu kojeg su hrvatski građani proteklih godina nesebično uplaćivali brojnim udrugama pozivajući 060 brojeve - ne raspolaže. Za takvu vrstu akcija ne vode posebnu evidenciju, a nemaju ni uvid u podatke o zaradi operatera, niti iznosima koje je država tim putem uprihodila na ime poreza, uzimajući od svake ovakve akcije 25 posto PDV-a, budući da podaci o financijama ne spadaju u djelokrug njihove nadležnosti.

Iako je uplata novca putem humanitarnih telefona proteklih godina jedan od najčešće korištenih oblika doniranja građana, nitko do sada nije uvidio potrebu da se takav vid donacija stavi pod povećalo i da se, primjerice, na godišnjoj razini utvrde ukupni iznosi koje tim putem prikupe udruge, privatni operateri koji se u akcijama ne odriču nužno vlastite zarade, ili pak država na ime PDV-a. Ukoliko se ovome pridoda podatak da se rad humanitarnih udruga i akcija koje organiziraju do sada ionako provjeravao tek u slučaju uočenih nepravilnosti, otvara se pitanje kome su zapravo proteklih godina, birajući 060 brojeve, građani donirali svoje novce i je li se itko okoristio sredstvima namijenjenim najugroženijim i najosjetljivijim skupinama društva?

Mnogi smatraju da je riječ o samo jednom od brojnih segmenata humanitarnih akcija pa nisu uviđali potrebu da ga se posebno izdvaja, no doniranje novca putem telefona ipak se bitno razlikuje od uplate novca na bankovne račune udruga. Razlozi zbog kojih je ovakvu vrstu akcija trebalo posebno kontrolirati, broje se u milijunima.

Ministarstvo socijalne politike i mladih "s rukama na očima"

Kao osnovni razlog zbog kojeg ne raspolažu informacijama o novcu prikupljenom kroz humanitarne akcije u kojima su korišteni 060 brojevi, iz Ministarstva socijalne politike i mladih navode nepostojanje uvida u pojedinačna odobrenja za organiziranje humanitarnih akcija, niti njihova pojedinačna izvješća. Takva odobrenja i izvješća, pojašnjavaju, udruge dostavljaju samo nadležnim uredima državne uprave. Međutim, iznosi nisu vidljivi iz takvih pojedinačnih izvješća, o čemu će nešto kasnije biti više riječi.

„Napominjemo da ministarstvo ne raspolaže s vrijednostima prikupljene i pružene humanitarne pomoći s obzirom na način kako se prikuplja, pa tako niti putem korištenja 060 brojeva“, tvrde u ministarstvu.

Milanka Opačić
Ministarstvo socijalne politike i mladih kojem je na čelu Milanka Opačić ne raspolaže s vrijednostima prikupljene i pružene humanitarne pomoći s obzirom na način kako se prikuplja (FOTO: Lupiga.Com)

Novi Zakon o humanitarnoj pomoći stupio je na snagu 1. studenog. Premda je, s ciljem bolje kontrole tijeka novca, izmijenio mnoge segmente humanitarnih akcija, kako bismo pojasnili što se proteklih godina događalo s humanitarnim telefonima, pozabavit ćemo se prvo procedurom i praksom koja je sve donedavno korištena.

Prema „staroj“ zakonskoj regulativi, da bi neka udruga uopće pokrenula humanitarnu akciju, prvo je morala podnijeti Zahtjev za izdavanje rješenja kojim joj se akcija odobrava, ili je pak podnosila tzv. Zahtjev za prethodnu suglasnost, ako je u pitanju bilo samo povremeno prikupljanje i pružanje pomoći. U takvim zahtjevima morale su biti navedene sve aktivnosti koje je udruga namjeravala provesti, što je podrazumijevalo ciljanu skupinu korisnika, zemljopisno područje na kojem bi se pomoć prikupljala i pružala, očekivano trajanje aktivnosti, način prikupljanja i podjele pomoći, kao i procjenu troškova i prihoda.

Postupke vezane uz prikupljanje humanitarne pomoći provodio je 21 regionalni ured državne uprave, i to prema sjedištu udruge, ili prebivalištu fizičke osobe koja će organizirati akciju. Jedan od ključnih elemenata koji je trebao osigurati da humanitarne akcije budu javne i transparentne bile su, kao što su i sada, evidencije i izvješća koja su udruge dužne voditi i potom ih redovito dostavljati nadležnim uredima državne uprave. Upravo ta dokumentacija treba omogućiti praćenje pojedinačnih programa prikupljanja pomoći, ali i svakog pojedinačnog segmenta, odnosno koraka provedene akcije. Također, izvješća bi u svakom trenutku trebala biti dostupna javnosti.

„S obzirom da omogućavaju praćenje pojedinačnih programa, a uzimajući u obzir i činjenicu da su organizatori dužni prikupljena financijska sredstva voditi na izdvojenom računu i dodijeliti ih korisniku po završenoj humanitarnoj akciji, to je lakše pratiti tijek novca, poglavito kada uplata dolazi posredno, preko operatera“, rekli su nam u Ministarstvu socijalne politike i mladih. 

Za upravljanje prikupljenim sredstvima odgovorne su same udruge, dok su za nadzor i inspekcije u proteklim godinama bili zaduženi navedeni uredi.

„U slučaju nenamjenskog korištenja prikupljene i pružene humanitarne pomoći, odnosno organizirane humanitarne akcije ili propusta u financijskom poslovanju, nadležni ured obvezan je o utvrđenim činjenicama izvijestiti druga nadležna tijela, npr. Ministarstvo financija“, kažu u resornom ministarstvu.

A tko onda ima podatke?

Ovdje nastaje prvi problem. Potpuno je, naime, nejasno na koji su to način svih ovih godina uredi državne uprave provodili nadzor nad, konkretno, prikupljanjem sredstava putem 060 brojeva, budući da u uredima ni sami ne znaju koliko su novca udruge prikupile tim putem.

Telefoniranje
Nisu nas dužni izvijestiti o stalno otvorenom broju, ni priložiti ugovore iz kojih bi mogli biti razvidni ostali traženi podaci (FOTO: pixabay)

Svim uredima državne uprave uputili smo upit o akcijama koje su se na njihovom području nadležnosti provodile tijekom 2014., 2013. i 2012. godine, kako bi podatke o iznosima prikupljenim putem humanitarnih telefona doznali iz njihovih izvješća, kada već ministarstvo nema na raspolaganju nikakvu evidenciju. Međutim, samo rijetki od njih su imali odgovore na postavljena pitanja. Prema riječima Višnje Fortune, pročelnice Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, zaduženom za udruge na području Zagreba, njihov ured ne raspolaže točnim brojem akcija u kojima su sredstva prikupljana putem telefonskog broja jer ih organizatori akcija nisu bili dužni o tome zasebno izvijestiti.

„Kroz dokumentaciju podnošenja zahtjeva, kao ni kroz obrasce izvješća o provedenoj akciji nema izdvojenih podataka o ovome. Nisu nam dužni dostavljati o tome izvješće, ni ugovore s operaterima o korištenju telefonskog broja“, govori Fortuna, dodajući da u Gradu Zagrebu nemaju ni podatak o broju udruga kojima je 060 broj otvoren tokom cijele godine. Koliko je novca prikupljeno u pojedinačnim akcijama, ili pak na godišnjoj razini, tako je od njih nemoguće doznati. Također, ove informacije nisu im morale dostavljati ni udruge kojima je prikupljanje i pružanje pomoći primarna djelatnost, što znači da tijekom godine imaju dozvolu organizirati neograničen broj humanitarnih akcija

„Nisu nas dužni izvijestiti o stalno otvorenom broju, ni priložiti ugovore iz kojih bi mogli biti razvidni ostali traženi podaci“, pojašnjava Fortuna.

Na području Splitsko-dalmatinske županije u 2014. godini organizirane su ukupno 32 humanitarne akcije, dok ih je u razdoblju od 2011. do kraja 2013. godine provedeno ukupno 69. Od početka primjene Zakona o humanitarnoj pomoći iz 2011. godine, ovaj je ured proveo pet inspekcijskih nadzora. Za razliku od zagrebačkog, znaju da se u dvije akcije pomoć prikupljala putem 060 broja.

„Podatak koji je nama dostupan je iznos operatera pružatelja usluge 060 broja, uplaćen na transakcijski račun organizatora“, kazala je Slavica Paladin, voditeljica ureda. Ipak, podatke o načinu raspodjele novca prije uplate na račun udruge, odnosno broj poziva ostvaren na broju, ili pak troškove i zaradu operatera i iznos uplaćen u državni proračun, nemaju ni oni

Na koji su se način u praksi do sada provodili inspekcijski nadzori, vidljivo je iz odgovora ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji. Nad humanitarnim akcijama na tom području, ali i u brojnim drugim županijama, godinama nije proveden nijedan inspekcijski nadzor. U osječkom uredu pojašnjavaju da se, prema „starom“ Zakonu o humanitarnoj pomoći inspekcijski nadzor provodi uvidom u evidenciju i izvješća o prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći, ili provedenoj humanitarnoj akciji te neposrednim uvidom u rad i vjerodostojnu dokumentaciju.

„Sve pravne i fizičke osobe kojima je ovaj Ured izdao prethodnu suglasnost za organiziranje humanitarne akcije, dostavile su vjerodostojnu dokumentaciju i ispravno popunjena izvješća u zakonskim rokovima. Isto tako nije podnesen niti jedan zahtjev za inspekcijskim nadzorom od strane ministarstva“, poručuju iz tog ureda.

U Karlovačkoj županiji, tvrde u tamošnjem uredu državne uprave, nikada nisu organizirane humanitarne akcije koje su se provodile putem 060 broja, a ne postoje ni udruge kojima je humanitarni broj cijele godine na raspolaganju. Međutim, takva tvrdnja daleko je od istine. Naime, već letimičnom pretragom Interneta nailazimo na podatak da je tijekom 2012. godine karlovačka udruga „Centar za nerođeni život- Betlehem“ pozivala građane da doniraju novac za otvaranje kuća namijenjenih trudnicama, putem humanitarnog „Beba fona“ 060 800336. Nakon što smo ovaj ured upozorili da podatak nije točan, voditeljica Blanka Poljak pojašnjava da je riječ o udruzi s dozvolom za stalno prikupljanje pomoći pa se uredu izvješće dostavlja jednom godišnje. I Poljak potvrđuje da je iz izvješća vidljiva vrijednost prikupljene pomoći, ali ne i način na koji se ona prikupljala.

Novci
Tko zna koliko novaca "prođe" kroz 060 brojeva (FOTO: Lupiga.Com)

Na sličan primjer nailazimo i na području Međimurske županije. U tom uredu kao jedinu humanitarnu akciju koja se provodila putem 060 broja navode akciju „Ne mogu mijenjat boju neba“, Udruge za sindrom Down Međimurske županije. Provedena je u listopadu 2013. godine, a uz korištenje 060 broja, ukupno je prikupljeno 415.000 kuna. No, iste je godine Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Čakovec pokrenula akciju za teško oboljelu Melaniju Horvat. Novac se, među ostalim, prikupljao putem 060 broja. I u ovom slučaju u propisanom je obrascu uredu državne uprave bio vidljiv samo podatak o ukupno prikupljenim sredstvima u akciji.

Da na svom području nadležnosti nisu imale nikakvih humanitarnih akcija u kojima se pomoć prikupljala humanitarnim telefonom, kažu i u regionalnom uredu Zadarske županije. Tamo se pak prošle godine, u okviru projekta „Zadar zajedno“ Zaklade ACM Stephanie, pomoć, među ostalim, prikupljala i putem 060 broja, tako da ni njihovi podaci nisu točni.

I u Zagrebačkoj županiji Lupigi će odgovoriti da se sredstva u humanitarnim akcijama nisu prikupljala putem 060 broja. U zahtjevima za odobravanje suglasnosti za organiziranje humanitarne akcije nijedna od udruga nije navela da će humanitarnu pomoć prikupljati putem 060 broja, a kada je riječ o udrugama kojima je prikupljanje pomoći primarna djelatnost, nemaju saznanja o tome da su im operateri izdali broj na korištenje, niti su udruge to posebno navodile u svojim godišnjim izvješćima. To je vjerojatno razlog zbog kojeg u ovom uredu ne znaju da je, primjerice, udruga "Srce" iz Svetog Ivana Zeline 2012. godine koristila humanitarni telefon. Netočan je također i podatak da se na području Osječko-baranjske županije pomoć nije prikupljala putem 060 broja, što je vidljivo iz primjera humanitarne akcije organizirane 2013. godine za djevojku Enu Šarac.

Ovih nekoliko primjera samo su kap u moru brojnih akcija koje su se proteklih godina u Hrvatskoj odvijale putem humanitarnih telefona. Premda su akcije koje smo naveli kao primjere organizirale uglavnom respektabilne udruge, činjenica da nadležni uredi državne uprave o donatorskim telefonima nemaju baš nikakve podatke, ukazuje da nad ovim segmentom poslovanja udruga godinama u praksi nije postojao nikakav oblik kontrole.

Nora fora – strašni lav

Premda bi izvješća udruga u svakom trenutku trebala biti dostupna javnosti, detaljni podaci o pojedinačnim akcijama građanima nikada do sada nisu bili dostupni. Naime, prikazivanje svih relevantnih podataka o iznosima prikupljenim u pojedinačnim humanitarnim akcijama putem donatorskih telefona, bilo je prepušteno isključivo dobroj volji udruga i operatera. O tome možda najbolje svjedoči primjer udruge „Hrabro dijete“ i akcije koju je ta udruga 2013. godine provela za djevojčicu Noru Šitum. Podsjetimo, Norina borba sa zloćudnom bolešću ujedinila je cijelu Hrvatsku. U svega nekoliko dana prikupljeno je gotovo 8,5 milijuna kuna za njeno liječenje u SAD-u. Nažalost, djevojčica je u SAD-u izgubila bitku za život, a ogromna humanitarna akcija kratko nakon njene smrti pretvorila se u veliki skandal, koji još uvijek traje. Norini roditelji Đana Atanasovska i Ivica Šitum, javno su upozoravali na sumnjive postupke čelnika udruge i nenamjensko trošenje sredstava preostalih nakon Norinog liječenja, dok su njih iz udruge optuživali da novac žele zadržati za sebe. 

Brojne optužbe na račun udruge, inspekcijski i upravni nadzor, zadržavanje novca namijenjenog liječenju djevojčice Ene Šarac i upitne bankovne transakcije zbog kojih je DORH ponovno počeo istraživati udrugu, bacile su ružnu sjenu na rad humanitarnih udruga u cijelosti i dobrano poljuljale povjerenje građana. Sukob između Norinih roditelja i vodstva novogradiške udruge otvorio je pitanja potrošnje sredstava iz humanitarnih akcija, kao i prava na nasljeđivanje novca te potaknuo i ubrzao izmjene Zakona o humanitarnoj pomoći. Prema posljednjim informacijama, protiv udruge „Hrabro dijete“ podnesena je i prijava USKOK-u.

Franka Batelić
Iako je nad akcijom za malu Noru proveden upravni i inspekcijski nadzor, podatke o korištenom humanitarnom telefonu nemaju ni u nadležnom uredu državne uprave (FOTO: Facebook)

Bez propitivanja drugih segmenata ove akcije, ili cjelokupnog rada udruge „Hrabro dijete“, akcija za Noru Šitum konkretan je primjer nedostatka uvida u način prikupljanja sredstava putem donatorskog telefona. Novac se u toj akciji prikupljao putem dva žiro računa i humanitarnog telefona. Na upit od kada do kada je telefon u humanitarnoj akciji za Noru bio aktivan, koliko je na njemu zabilježeno poziva građana, koliki je iznos prikupljen prema broju poziva i koliki je iznos na ime troškova zadržao operater, odgovor ne žele dati niti udruga niti operater. Prema riječima direktora tvrtke IT Jedan Igora Tatarevića, „odgovornost prema partnerskim institucijama nalaže im da takve informacije tretiraju kao poslovnu tajnu“ pa tražene podatke nisu u mogućnosti dostaviti, upućujući nas da se obratimo izravno udruzi. No, u „Hrabrom djetetu“ potpuno odbijaju bilo kakvu komunikaciju, uporno ignorirajući upite i brojne telefonske pozive.

Iako je nad ovom konkretnom humanitarnom akcijom proveden upravni i inspekcijski nadzor, podatke o humanitarnom telefonu korištenom za Noru Šitum nemaju ni u nadležnom uredu državne uprave. Formalno, akcija je trajala od 2. do 9. veljače, no poznato je da su građani uplaćivali novac i pozivali telefon i nakon tog datuma. Voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti ispostave ureda državne uprave u Novoj Gradiški Lidija Štaudt-Likso, ponavlja isto što i ostali voditelji regionalnih ureda, a to je da su organizatori humanitarnih akcija po završetku akcije uredu dostavljali izvješća o ukupno prikupljenim sredstvima bez iskazanih stavki o načinu na koji se pomoć prikupljala.

„O načinu prikupljanja sredstava trebalo bi se obratiti organizatorima akcija i operaterima koji dodjeljuju telefonske brojeve. Napominjemo da nije u nadležnosti ovog tijela evidencija dodjele i korištenja humanitarnih telefona, kao niti način ugovaranja i poslovanja između operatera i korisnika“, kaže Štaudt-Likso.

Znajući da su se nad radom ove udruge provodili nadzori, kao i da je DORH dva puta istraživao njene aktivnosti, nameće se pitanje zbog čega javnost nema pravo znati koliko je novca prikupila pozivajući telefon za Noru i je li taj novac, kao dio jedne od najvećih humanitarnih akcija ikada realiziranih u Hrvatskoj, završio na pravom mjestu. Ovim humanitarnom telefonom u jednom se trenutku bavio i HAKOM, ali isključivo zbog utvrđivanja ispravnosti dodijeljene numeracije.

U konačnici, neslužbeno doznajemo da je na račun udruge tvrtka IT Jedan sredinom travnja uplatila 1.290.728,10 kuna, no taj podatak nisu nam dostavile ni državne institucije, ni udruga, ni operater. Pribavili smo ga isključivo zahvaljujući tome što su bankovni izvodi ove akcije pronašli put do javnosti. Navedeni iznos pripisuje se prihodu ostvarenom na 060 broju u veljači 2013. godine, ali i dalje ne možemo dobiti odgovor na pitanje koliko je dugo telefon uopće bio aktivan i koliko je na njemu ukupno zabilježeno poziva. Također, mediji su svojevremeno izvještavali da su se u ovoj akciji svi operateri odrekli svojih prihoda. Koliko su oni novca uplatili „Hrabrom djetetu“ na račun, i kada, nismo uspjeli doznati. Ako nadležni ured državne uprave ne raspolaže ovim podacima, kako onda može provesti kvalitetan nadzor nad radom udruge i na temelju kojih informacija za bilo koju udrugu može zaključiti da su sve njene aktivnosti provedene sukladno zakonu?

Tko pije, a tko plaća

Iz navedenih primjera evidentno je da temeljiti uvid u prikupljanje novca putem 060 brojeva, ne samo da nisu imali građani, već ga nisu imali ni nadležni uredi državne uprave, premda bi bilo za očekivati da su im, kao tijelima zaduženim za kontrolu humanitarnih akcija, uvidi u ove podatke omogućeni. Očito je i da u pojedinim uredima državne uprave ni sami ne znaju tko bi mogao imati odgovore na sva tražena pitanja, pa su tako neki upućivali na HAKOM, neki na Poreznu upravu, a iz jednog su nas ureda odmah nakon zaprimanja upita nazvali telefonom i uputili na, ni manje ni više nego - Hrvatski telekom. Ipak, odgovornost za ovakvo stanje nipošto ne treba pripisati regionalnim uredima državne uprave, jer su postupali isključivo u okviru svojih nadležnosti. Ako obveza dostavljanja ovih podataka do sada nije bila propisana zakonom, ili pratećom zakonskom regulativom, oni nisu imali nikakvu osnovu da te informacije zatraže od udruga. 

Da bi podatke o ukupnim iznosima prikupljenim u humanitarnim akcijama koje su se provodile putem 060 brojeva, kao i podatke o troškovima ili eventualnoj zaradi operatera i iznosima koje je uprihodila država na ime poreza mogao imati HAKOM, ili Ministarstvo financija, smatraju i u Ministarstvu socijalne politike i mladih. Što su odgovorili u tim institucijama i jesu li nam operateri izašli u susret i pokazali koliko je novca proteklih godina prikupljeno putem donatorskih telefona, pročitajte u drugom dijelu ovog serijala. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Novilist.hr

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Kakav je osećaj živeti dvadeset godina u tuđem stanu

    04.08.2017.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Kakav je osećaj živeti dvadeset godina u tuđem stanu

  2. PROVINCIJA U POZADINI: Cinični osmijeh Mona Lise

    12.07.2017.

    Ahmed Burić

    PROVINCIJA U POZADINI: Cinični osmijeh Mona Lise

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Zona jeze

    11.07.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Zona jeze

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije