IZABRANA ŠUTNJA
IZABRANA ŠUTNJA: Zašto se znanstvena zajednica ustručava analizirati sumnjivi doktorat HDZ-ovog moćnika?

Zašto se znanstvena zajednica ustručava analizirati sumnjivi doktorat HDZ-ovog moćnika?

ritn by: Boris Pavelić | 27.05.2021.
IZABRANA ŠUTNJA: Zašto se znanstvena zajednica ustručava analizirati sumnjivi doktorat HDZ-ovog moćnika?
I opet se dogodilo isto: iscrpno argumentirane tvrdnje da je utjecajni političar prepisao dobar dio doktorata javnost počinje doživljavati kao osobni obračun nenaklonjenih novinara i političkih protivnika, jer medijima i akademskoj zajednici manjka odvažnosti da javno kažu kako su sumnje očigledno utemeljene. Hoće li ikad doći vrijeme da većina novinara i profesora u ovoj zemlji smogne hrabrosti pa prizna da je nešto patka ako hoda i glasa se kao patka, kako glasi stara američka uzrečica? Hoće li doći vrijeme da glasovi javnosti i univerze priznaju kako je novinar Indexa Vladimir Matijanić obavio sjajan novinarski posao, a da je kandidat HDZ-a za gradonačelnika Splita, Vice Mihanović, pribjegao mnogočemu osim primjerenim načinima da ospori Matijanićevo otkriće, prema kojemu je prepisao 18 posto doktorata, koji pritom još obiluje nedopustivom količinom sadržajnih, gramatičkih i pravopisnih nesuvislosti?

I opet se dogodilo isto: iscrpno argumentirane tvrdnje da je utjecajni političar prepisao dobar dio doktorata javnost počinje doživljavati kao osobni obračun nenaklonjenih novinara i političkih protivnika, jer medijima i akademskoj zajednici manjka odvažnosti da javno kažu kako su sumnje očigledno utemeljene. Hoće li ikad doći vrijeme da većina novinara i profesora u ovoj zemlji smogne hrabrosti pa prizna da je nešto patka ako hoda i glasa se kao patka, kako glasi stara američka uzrečica? Hoće li doći vrijeme da glasovi javnosti i univerze priznaju kako je novinar Indexa Vladimir Matijanić obavio sjajan novinarski posao, a da je kandidat HDZ-a za gradonačelnika Splita, Vice Mihanović, pribjegao mnogočemu osim primjerenim načinima da ospori Matijanićevo otkriće, prema kojemu je prepisao 18 posto doktorata, koji pritom još obiluje nedopustivom količinom sadržajnih, gramatičkih i pravopisnih nesuvislosti?

Matijanić je, dakle, temeljitim istraživanjem, koje ne zaostaje za znanstvenom akribijom, argumentirao da je Mihanović prepisao najmanje petinu svog doktorata, na što je Mihanović odgovorio prvo šutnjom, potom prijetnjom tužbom, a naposljetku osobnim uvredama. Nijedna od tih metoda ne demantira Matijanićevo istraživanje, premda govori o načinu na koji Vice Mihanović razumijeva javne poslove. Pa ipak, kampanja za splitskog gradonačelnika nesmetano teče dalje, kao da se ništa nije dogodilo. Činjenica da javnost, i opća i akademska, nije reagirala kako bi bilo primjereno, potvrđuje već uobičajenu tupost hrvatskog javnog diskursa, tu “izabranu šutnju” u kojoj golema većina javnih intelektualaca – a naročito se to odnosi na profesore sveučilišta i mnoge novinare – odbija javno priznati ono što se čini očiglednim, te zahtijevati da se sumnje raščiste, brzo, temeljito i bez krzmanja.

Valja rastjerati maglu Mihanovićevih kvazipolitičkih optužbi te podsjetiti na činjenice: Matijanić je 12. ožujka objavio opsežan istraživački članak s tvrdnjom da je HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Splita plagirao doktorat "Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja", što ga je 28. veljače 2018. obranio na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Tekst je uzoran novinarski rad i mogao bi – ironično po Mihanovića – poslužiti kao mali priručnik znanstvenog citiranja i raščlanjivanja stručnih tekstova. Tvrdeći da je Mihanović prepisao najmanje 18 posto doktorata, Matijanić je opisao kako je i zašto došao do tog zaključka, te citirao prepisane dijelove, iz kojih je očigledno da je Mihanović uistinu prepisivao, a da nije navodio izvore, što je sama definicija plagiranja.

Ekonomski fakultet u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku - omiljeno mjesto dalmatinskih HDZ-ovaca (FOTO: Wikimedia/RokoPoljak)

Dva dana kasnije, Index je objavio Mihanovićev demanti, u kojemu se tvrdi da je “članak utemeljen na činjenicama za koje autor definitivno nije imao razlog povjerovati da su točne” te da “nije poduzeo adekvatne mjere za provjeru njihove točnosti”. Ne objašnjavajući kako bi to činjenice mogle biti netočne, Mihanović zaključuje da “autor nije postupao u dobroj vjeri već isključivo u cilju postizanja senzacionalizma”. Tih je dana, također, kandidat vladajuće stranke za gradonačelnika Splita najavio tužbu protiv portala Index, premda ničim nije dokazao da činjenice iz Matijanićeva članka “nisu točne”, da se poslužimo zabavnim izrazom iz Mihanovićeva demantija.

Činilo se isprva da će slučaj biti primjerno istražen, jer je Sveučilište u Osijeku 29. travnja – mjesec i pol nakon prvog Matijanićeva članka – imenovalo povjerenstvo od pet sveučilišnih profesora koje je trebalo procijenili znanstvenu kvalitetu Mihanovićeva doktorskog rada. Nije, međutim, prošlo ni pet dana, a povjerenstvo je napustilo četvoro od pet članova, i to zbog, kako je objavilo Sveučilište u Osijeku, “prevelikog medijskog pritiska na njih i članove njihovih obitelji”. 

Ali Matijanić – novinar, uzgred rečeno, koji već godinama živi pod neprekidnim, u njegovu slučaju istinskim pritiskom zbog njegova novinarskog rada – nastavio je analizirati Mihanovićev doktorat. Učinio je to sam; drugi mu se mediji uglavnom nisu priključili, kao da je sve to njegov osobni rat, a ne stvar od prvorazrednoga javnog interesa. Nisu se priključili ni zahtjevu da osječko Sveučilište odobri objavu Mihanovićeva doktorata, što je zabranjeno zbog - “autorskih prava”. U međuvremenu je Mihanović novinara krenuo napadati i osobno, rekavši u sučeljavanju s protukandidatom Ivicom Puljkom 22. svibnja kako “Matijanić, koji je završio srednju školu u Livnu, to jednostavno nije u stanju pročitati. On ne zna što su doktorati.” Dan kasnije, ispričavajući se na Facebooku Livnjacima, Mihanović je svoje uvrede potvrdio, ustvrdivši kako Matijanić “nema nikakve kompetencije analizirati“ njegov doktorat, a on je “uvjeren da je netko drugi stvarni autor prvog teksta kojim je otvorena priča“ o tom doktoratu”. Dokaze za takvo svoje uvjerenje nije podastro, kao što nije ni objasnio tko bi to trebao odobravati kompetencije za to tko bi smio, a tko ne, analizirati njegov doktorat. Štoviše, na pitanje da objasni nesuvisle rečenice iz svog rada, odgovorio je: “To ćemo mi sve razjasniti na sudu”. Kao da je sud mjesto na kojemu se ocjenjuje akademska vjerodostojnost. Rekao je, istina, i da će to učiniti i Sveučilište u Osijeku, ali gle čuda – baš se na tom sveučilištu raspalo povjerenstvo koje bi to trebalo ispitati doktorat moćnog političara vladajuće stranke.

Stvari dakle stoje ovako: znanstvena zajednica ustručava se analizirati Mihanovićev doktorat, a mediji kaskaju, jedva zainteresirani za važno Matijanićevo otkriće. Da će biti tako, postalo je jasno poslije Mihanovićeve izjave novinarima u izbornoj noći nakon prvog kruga izbora: premda se HDZ-ov kandidat do izbora vidno klonio medija, očigledno izbjegavajući pitanja o doktoratu, u izbornoj ga je noći o tome pitao tek jedan novinar, i to u neutralnoj formi znatiželje misli li da će mu sumnje naštetiti u kampanji. O akademskoj čestitosti, o javnoj odgovornosti, o političkom moralu - nitko ni riječi.

Vice Mihanović
Iako mu je moto kampanje "konkretno", Vice Mihanović izbjegava dati konkretne odgovore na pitanja o svom doktoratu (FOTO: HINA/Mario Strmotić)

A kako to biva drugdje vidjeli smo baš ovih dana, kada je njemačka savezna ministrica obitelji Franziska Giffey podnijela ostavku nakon što je tjednik Focus objavio da joj Slobodno sveučilište iz Berlina namjerava oduzeti doktorsku titulu, zbog sumnji – još nepotvrđenih – da je plagirala doktorski rad. Ministrica je odluku o ostavci “obrazložila raspravom o njezinoj doktorskoj disertaciji” – “raspravom”, dakle, ne još potvrdom da je napisala plagijat. Pritom je ona, nakon što su u veljači 2019. godine objavljene sumnje u vjerodostojnost njezina rada, od Slobodnog sveučilišta sama zatražila da provjeri doktorat, a potom, u studenome prošle godine, sama objavila da neće nositi doktorsku titulu dok se stvar ne razjasni. Pritom su sumnje protiv Giffey frapantno slične Matijanićevim zaključcima o radu Vice Mihanovića, ili su čak i blaže: prepisala je, tvrdi se, “ponegdje dvije rečenice”, a ponegdje i cijele pasuse „na značajnom broju stranica", čime je “jasno prekršila pravila citiranja u znanstvenim radovima”.

U Hrvatskoj, od svega toga ništa. “Business as usual”: kampanja teče kao po loju, akademska zajednica zavukla se u puževu kućicu, političar vladajuće stranke – a što bi drugo? – prijeti tužbom novinaru, a javnost u cijeloj toj stvari ne prepoznaje ono što ona jedino i jest – prvorazredan akademski, politički i etički skandal. I sve to usprkos tome što svaki novinar početnik zna da mu nijedan tekst ne bi ugledao dana kad bi ga napisao onako kako je Mihanović napisao rečenice što mu ih je citirao Matijanić. Osim, dakako, u satiričnom tekstu – ali Mihanović, ako smo dobro shvatili, nije kanio napisati satiru. 

Ne preostaje nam, zato, ništa drugo doli ponoviti pitanja što ih je Matijanić postavio Mihanoviću, u odgovoru kojim je uzvratio na njegove osobne uvrede: Je li netočna ijedna činjenica koju je Matijanić o njegovoj doktorskoj disertaciji napisao? Je li ijednu demantirao? Je li Mihanović kršio pravila citiranja Ekonomskog fakulteta u Osijeku? Je li Matijanić pogrešno citirao ijednu rečenicu iz Mihanovićeva rada? Da se to razjasni, Matijanić Mihanoviću predlaže, a mi, u skladu s pravilima, citiramo: “Riješi dileme i dopusti javnu objavu svoje disertacije. (...) Neka se javnost uvjeri (...) jesam li išta iz tvoga rada pogrešno prikazao. Ako jesam, imaš sjajnu poantu u završnici kampanje. Ako nisam, prihvati posljedice svojih djela.”

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Mario Strmotić

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

  3. DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

    28.02.2024.

    Srđan Puhalo

    DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije