“Kartografija otpora” istražuje ilegalni Zagreb 1941.-1945., mreže i organizacije otpora te njihovo utemeljenje u radničkom i partijskom organiziranju tridesetih godina. Istraživanje se fokusira na politički, društveni i vojni kontekst samog Oslobođenja: represivni aparat NDH, vojne akcije oko Zagreba, strukturu i partijsku organizaciju unutar okupiranog grada te široku i razgranatu mrežu otpora organiziranu kroz Narodnu pomoć. 

Cilj je, navode u BLOK-u, politizirati ovo povijesno iskustvo te otvoriti raspravu o tome što je fašizam danas, a onda i pitanje o mogućnostima antifašističkog organiziranja i pružanju otpora opresiji i ekonomskoj eksploataciji na europskoj periferiji. Pritom organizatore ne zanima komemoracija, već edukacija o historijatu ovih borbi s onu stranu njihove muzealizacije i kulturalizacije koje vode njihovoj potpunoj depolitizaciji. To će se, među ostalim, elaborirati za vrijeme obilaska punktova otpora u sklopu urbanog seminara "Zagreb 1941.-1945."

Narativni rukavci “otkopani odozdo” (iz memoarske i arhivske građe), fiksiraju mrežu i tokove otpora tijekom okupacije Zagreba u sljedećim točkama-stanicama: (1) Trg žrtava fašizma, (2) Tvrtkova ulica, (3) Trg kralja Petra Krešimira IV, (4) Ulica Crvenog križa, (5) Trg Bartola Kašića, (6) križanje Derenčinove i Šubićeve (plato ispred INA-e), (7) Kvaternikov trg. Prevođenje arhivskog istraživanja i iščitavanja literature u ne-znanstveni format ture omogućava održavanje sata povijesti in situ, na mjestima odigravanja ključnih događaja mikrohistorije zagrebačkog pokreta otpora. Pritom kulisa izvedbe, živo tkivo gradskog prostora, 70 godina kasnije jasno ocrtava niz transformacija – kako onih prostornih, tako i ideoloških – u odnosu na vrijeme aktivnog djelovanje pozadinskog fronta NOP-a, neizbježno uvodeći u priču suvremeni kontekst. Reafirmacija potisnutog povijesnog iskustva tako postaje alternativa tradicionalnim komemorativnim praksama; ne zanimajući se isključivo ni prvenstveno za individualne priče i velike događaje, ona može adekvatnije zahvatiti strukturne karakteristike NOP-a. Šetnja započinje u podne 9. svibnja na Trgu žrtava fašizma, a vodiči kroz nepokoreni Zagreb u vrijeme Drugog svjetskog rata su Josip Jagić, Goran Korov, Lovro Krnić, Stefan Treskanica, BLOK: Ivana Hanaček, Ana Kutleša te Vesna Vuković.

Pored urbanog seminara održat će se još tri tribine, od kojih će prva biti u četvrtak 7. svibnja u 20 sati u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj 5. Na tribini "Nepokoreni grad – Zagreb u antifašističkoj borbi 1941-1945.", sudjelovat će povjesničarka u mirovini Branka Boban i Goran Hutinec s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a moderator je Josip Jagić iz Mreže antifašistkinja Zagreba.

Dva dana kasnije, 9. svibnja, u istoj knjižnici u 17 sati započinje tribina "NOB i politika povijesti", na kojoj će govoriti Boris Buden s Humboldtovog univerziteta u Berlinu te Dean Duda s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Moderator je Stipe Ćurković iz Centra za radničke studije u Zagrebu.

"Teror, otpor, oslobođenje" je naziv treće tribine koja će se 10. svibnja održati u prostorima Mreže antifašistkinja Zagreba (Hatzova 16) u 19 sati. Sudjeluju Josip Jagić (Mreža antifašistkinja Zagreba), Lovro Krnić (Mreža antifašistkinja Zagreba), Goran Korov te Stefan Treskanica.

Povodom sedamdesete godišnjice oslobođenja Zagreba od fašizma, "Kartografija otpora” predstavlja pokušaj da se iznesu potisnute političke dimenzije antifašističke borbe i da se intervenira kako u dominantni diskurs, koji u ključu revizionizma i antikomunizma demonizira partizansku borbu i narodni otpor fašizmu, tako i u onaj liberalno-kulturalistički, koji govoreći o NOB-u prešućuje njegovu neodvojivost od socijalističke revolucije. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: BLOK/Flickr