Povodom Dana antifašističke borbe na internetu je osvanula kartografija-otpora.org, interaktivna karta Zagreba, koja prikazuje ključne punktove u Zagrebu u vrijeme Drugog svjetskog rata vezane za ustaški i nacistički teror, ali i otpor tom teroru. Mapa je preslika karte Zagreba iz tog vremena, s imenima ulica koja su postojala u vrijeme NDH, samo su tu sada ucrtana mjesta stradanja, organi nacističkih vlasti ili ustaški zatvori.

Kartografija otpora najprije je bila šetnja. Održana je povodom sedamdesete godišnjice oslobođenja Zagreba od fašizma, kada je skupina antifašista nove generacije provela zainteresirane Zagrepčane po mjestima koja su Zagreb činila Nepokorenim gradom.

Zatim je prerasla u radijsku emisiju Ljubice Letinić, zbog koje će autorica godinu dana kasnije dobiti nagradu Hrvatskog novinarskog društva.

A sada je poprimila završni oblik interaktivne karte. Punktovi su preuzeti iz memoarske građe i arhivskih dokumenata te pružaju presjek logike i aktera pozadinskog fronta: od obrta i dućana koji su služili za razmjenu informacija i materijala, preko ilegalnih radio-stanica i tehnika u privatnim stanovima, do institucija NDH u kojima je NOP imao "svoje ljude". Odabrani punktovi ujedno su i odgovor na sve prisutniji revizionizam, a jasno svjedoče da u temeljima Oslobođenja stoji razgranata mreža stanovnika Zagreba – brojnih radnica i radnika, studentica i studenata, liječnika i liječnica, umjetnika i umjetnica, koji nisu oklijevali da se politiziraju i pridruže borbi, navode autori.

"Materijal postavljen na stranicu nastao je u okviru istraživanja kojega je povodom 70. godišnjice oslobođenja Zagreba od fašizma – s ciljem povratka potisnutih političkih dimenzija antifašističke borbe – proizvela [BLOK] i Rosa Luxemburg Stiftunga za Jugoistočnu Europu. Kartografija otpora nastoji intervenirati kako u dominantni diskurs antikomunizma, demoniziranja partizanske borbe i narodnog otpora fašizmu, tako i u liberalno-kulturalistički diskurs, koji prešućuje neodvojivost NOB-a od socijalističke revolucije. Ovakav vid prezentacije 'radnih fragmenata' otvara – uz mogućnost ulančavanja priča 'iskopanih odozdo' – i potencijal da se, s 'popunjavanjem' praznih točaka, faza i funkcija, Kartografija otpora izgradi u referentno mjesto javne edukacije o pozadinskom frontu i načinu funkcioniranja antifašističkog Zagreba", pišu oni. 

Projekt 'Kartografija otpora', stoji na njihovim stranicama, predstavlja pokušaj da se iznesu potisnute političke dimenzije antifašističke borbe te da se intervenira – kako u dominantni diskurs, koji u ključu revizionizma i antikomunizma demonizira partizansku borbu i narodni otpor fašizmu, tako i u onaj liberalno-kulturalistički, koji govoreći o NOB-u prešućuje njegovu neodvojivost od socijalističke revolucije.

Cilj je, pojašnjavaju, politizirati ovo povijesno iskustvo te otvoriti raspravu o tome što je fašizam danas, a onda i pitanje o mogućnostima antifašističkog organiziranja i pružanju otpora opresiji i ekonomskoj eksploataciji na europskoj periferiji.

"Pritom nas ne zanima komemoracija, već edukacija o historijatu ovih borbi s onu stranu njihove muzealizacije i kulturalizacije koje vode njihovoj potpunoj depolitizaciji. Projekt okuplja grupu istraživača/ica, povjesničara/ki, kustosa/ica i aktivista/ica, koji znanja sakupljena tijekom istraživanja prevode u urbani seminar – didaktičku turu po povijesnim lokacijama Zagreba koje je revizionistička politika istisnula iz javnog prostora, a prate ga javne tribine posvećene ovom povijesnom periodu te problematici suvremenih oblika fašizma", navodi grupa autora.

Dizajn i programiranje stranice potpisuje Lovro Krnić, a u izradi su sudjelovali povjesničari/ke, kustosi/ice i aktivist/ice, okupljena oko kustoskog kolektiva [BLOK], među kojima su Ivana Hanaček, Josip Jagić, Goran Korov, Ana Kutleša, Milena Ostojić, Krunoslav Stojaković, Stefan Treskanica te Vesna Vuković. Organizator projekta je Rosa Luxemburg Stiftung, u suradnji s BLOK-om.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Katrografija-otpora.org