Ako Bosanci nisu uspjeli razjebati Dansku, ne dajem Nepalcima velike šanse da će razjebati Hrvatsku. Mogu je samo unaprijediti. Prije će Nepalci preuzeti leksikografski zavod Miroslav Krleža, nego što će preuzeti svijet kriminala. Prije će smijeniti profesora na talijanistici Ninu Raspudića, nego što će postati novi klijenti odvjetnika Ljube Pavasović-Viskovića. Prije će izbaciti Zorana Milanovića s Pantovčaka, nego što će preuzeti neki krupniji posao Joze Berlina. Ovi što loše rade svoje poslove, oni su ugroženi. Radujem se svoj toj budućoj djeci današnjih dostavljača Glova i Wolta. Bit će ljuti, bit će bijesni, biće ludi, biće ambiciozni. Mlad sam čovjek i njihov prodor u društvo ću doživjeti. Stranci, a svoji na svome. Posebno se veselim piscima među njima, njih uvijek bude.

Smatramo da svako društvo koje drži do sebe nikako ne bi smjelo dopustiti da jedan profesionalan mediji i jedna nacionalna manjina postanu „žrtveno janje“ ucjenjivačke politike diskriminirajućih tendencija. Nedopustivo je da takav podmukli narativ, kojim se želi odrediti medijima što i kako smiju pisati, te ih upregnuti u nacionalistički imaginarij, postane i službena politika jedne demokratske države. Ovime se, u konačnici, širom otvaraju vrata opasnim namjerama autoritarne politike da se disciplinira i pokori cijelu medijsku scenu koja ispunjava svoju društvenu obavezu - da bude kritička i da ne podliježe političkim pritiscima. Osuđujemo svaku vrstu pritisaka i udara na medijske slobode te gušenje i sužavanje medijskog prostora, a posebno pritiske koji se rade zbog politike i političkih interesa. Zabrinjavajuća je sama ideja da se kao uvjet za sklapanje političkog koalicijskog sporazuma nametne represija prema jednom mediju, jer je u svojoj srži ovakva zamisao nedemokratska, diskriminatorna te kao takva apsolutno neprihvatljiva i skandalozna.

Mi obitelj smo pičili sa trajektom kod mog dida na Šoltu. Onda smo kad je trajekt armiža u Rogač iskipali se iz trajekta u tatinom škodilaku. Samo malo dalje na cesti je bila prugasta rampa. Na rampi je bijo veliki okrugli znak. Na znaku je pisalo Carina. Tu su auti iz trajekta čekali u koloni. Tata je rekao: „Šta je ovo, jebate irud?“ Mama je izbečila facu: „Neam blage…“ Kraj rampe je jedan barba vikao u mengafon: „Molimo sve putnike iz Hrvacke da idu u livu traku, a one iz drugih zemalja u desnu! Ponavljan, putnici iz Hrvacke u livu, a ostali u desnu traku!“ Mama je pitala: „Ma šta je sad ovo, za gospu blaženu?“ Tata je izbečijo facu: „Neam blage…“ Onda je kod rampe jedan barba iz pandurije tati da mot da spusti ponistru od škodilaka. Tata je spustijo. Murac je rekao: „Pasoše, molin!“

Jednog jutra u veljači probudila sam se ranije od uobičajenog, dohvatila mobitel i ugledala prvu objavu tog dana: „Jeftine karte iz Zagreba za Iran!“. I tako u devet ujutro imam kupljene četiri karte za Iran i već grubo složeni plan puta. Šaljem mail iranskoj ambasadi da se raspitam za vizu. Ne odgovaraju mi, ali ubrzo čitam vijest da je Iran upravo ukinuo vize Hrvatima. Mi smo, izgleda, jedina zemlja Europske unije koja ne treba vizu za ulaz u tu zemlju. Zgodno. Kada se već jako i nestrpljivo veselim putu u vijestima čitam kako je Izrael granatirao iransko veleposlanstvo u Siriji. Sutradan čitamo kako je Izrael raketirao Isfahan. Avion kojim tjedan kasnije letimo za Teheran neobično je prazan. Očekivala sam strogu kontrolu i mrcvarenje na ulasku u zemlju, no kroz desetak minuta izlazimo s aerodroma gdje nas čeka vozač

Pripremajući knjigu koja govori o ulozi Njemačke u raspadu Jugoslavije, dopisnik Frankfurter Algemeine Zeitunga (FAZ) za jugoistočnu Europu, Michael Martens, u njemačkim je arhivima, kako tvrdi, pronašao dokumente koji jasno govore da je jedan od ratnih ciljeva Hrvatske bio osvajanje dijela Bosne i Hercegovine. U emisiji Zavidavanje, na YouTube kanalu VIDA TV, Martens je govorio o tim dokumentima, koji su u Njemačkoj deklasificirani jer je od njihovog nastanka prošlo trideset godina. U pitanju su, između ostalog, stenogrami prvog susreta Franje Tuđmana s njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom i ministrom vanjskih poslova Hansom Dietrichom Genscherom. "Ako se ne varam, do sada smo samo indirektno znali što se tamo dogodilo, jer Tuđman i Milošević o tome nikad nisu izravno ništa rekli", kaže Martens.

„Kada bi pitao sve nas, isto bi ti odgovorili, a to je da svi 30 godina živimo istu stvar koja se ni na koji način ne pomjera, ni na koji način se ne popravlja. I ta serija je, generacijski revolt. Naprosto, sama činjenica da smo u takvom društvu kakvom jesmo, motivira nas da na ovaj način te probleme predstavimo“, reći će Matija Bošnjak o razlozima nastanka serije „Bruca Braca Bruda Brada“ (#BBBB). Bošnjak je jedan od scenarista i onih koji posuđuje glasove u ovoj satiričnoj seriji iza koje stoji sarajevski muzičko-umjetnički kolektiv i hip-hop bend Helem Nejse. Kroz crni humor, satiru i pop-horor (žanr koji kombinira elemente popularne pop-kulture sa hororom), gledatelji u svakoj epizodi imaju jedinstven i svjež pogled na život obične sarajevske raje. Zbog korištenja ovakvog stila #BBBB je prepoznat od strane publike kao balkanski ili bosanski „South Park“.