Pank? Šta je to?
Babama i dedama mora da su izgledali upravo strašno. Toliko da se ni jedan prolaznik ne bi osvrnuo sve da ih pomete cijeli vod policijske konjice. Ništa više simpatija nisu izvlačili niti među političkom elitom. Tako je to bilo krajem sedamdesetih na ulicama Londona. Što je tek moralo biti u Zagrebu, Ljubljani ili Beogradu? Recimo 1980. godine, kada maršal umire, narod je bez goriva, SIV obezglavljen, SUP dezorijentiran... A ti klinci u poderanim hlačama, s čudnim frizurama ... Šta je sljedeće?
Isto se valjda zapitala i redakcija emisije „Neobavezno” na RTV Beograd koja je te 1980. godine sišla na ulice kako bi zabrinutim roditeljima, kulturnim radnicima i proletarijatu odgovorila na pitanja „Šta je pank, kakva je njegova ideologija i kakve ličnosti su pankeri?”. Urednik Srđan Karanović poslao je redatelja epizode Zorana Popovića da sa svojom ekipom prošeta Beogradom, posjeti danas legendarni Cepelin, parkić kod Moskve i druga okupljališta prepisana ravno iz bilješki milicionera.
SRĐAN „GRANDPA GURU“ JEVĐEVIĆ: „Jebeno je kad te tako na ekranu ogole pred svima“
No sudionici su nemjerljivo zanimljiviji od ulica, birtija i parkova. Emisija je rađena u vrijeme dok je pank u Beogradu bio u samim začecima, a vrijedni novinari tada nisu ni znali kakav su posao napravili. Pred kamere su im došli golobradi član Urbane gerile Vladimir Arsenijević Vlajsa, danas puno poznatiji kao sjajan pisac i kolumnist. U emisiji se pojavljuje i Zoran Kostić, danas pjevač Partibrejkersa, a tada Vlajsin kompanjon Cane za mikrofonom Urbane gerile.
Iako danas Baneta Petrovića Bananu vjerojatno poznajete kao čovjeka iz Električnog orgazma, u emisiji TV Beograda vidjet ćete ga u ulozi pankera iz grupe Pasta ZZ dok zapaženu ulogu ima i režiser Srđan Dragojević. Danas ga vjerojatno po dobrome pamtite kao autora filmova "Rane", "Lepa sela lepo gore" i "Mi nismo anđeli". Ako ga baš želite pamtiti po lošem, dodajmo i da je bio član srpskog parlamenta u Miloševićevom SPS-u, ali u eri Ivice Dačića. Te osamdesete je pak bio basist TV Morona.
Defektno efektni Slobodan Nešović i Vladimir Arsenijević, golobradi pripadnik Urbane gerile (SCREENSHOT: YouTube)
Osim direktnih članova pank scene koji su nerijetko istovremeno bili i muzičari i publika, ima tu i onih koji su djelovali iz druge linije. Naime, upućeniji će prepoznati tadašnjeg voditelja programa beogradskog Studentskog kulturnog centra Nebojšu Pajkića. Osim što je panku otvorio fizičko mjesto za svirku u SKC-u, Pajkić je u časopisu Džuboksu neumorno promovirao pank i novi val. S njim se u ovoj arhivskoj snimci pojavljuje i Momčilo Rajin. Još jedan iz plejade novinara i urednika jednog od stupova jugoslavenske urbane kulture, Džuboksa, ali i njegovog slijednika isa samog kraja osamdesetih i početka devedesetih – Ritma.
“Ono što je najvažnije što je pank uradio, jest što je omogućio jednoj novoj generaciji mladih ljudi da se izraze na najotvoreniji način i muzički i tekstualno obrađivali teme koje zanimaju te ljude”, izjavio je tada Rajin. Fantastično elokventni Pajkić koji, i deset godina nakon preseljenja iz bosanskohercegovačkog Visokog u Beograd, važnost panka obrazlaže perfektnom ijekavicom.
Grupa Pasta ZZ i jedini poznati snimak hita "Motorizacija" s Banetom Bananom na gitari koji će se kasnije proslaviti sa Električnim orgazmom (SCREENSHOT: YouTube)
„Jugoslovenska kultura je opsjednuta jednim modelom socrealističkog mišljenja koje sve umjetničke fenomene svodi na nivo problema stvarnosti. U tom smislu sve one mistifikacije i zabune koje su se desile kod nas oko panka, posljedica su jednog socrealističkog koda po kojem je ono što se dešava unutar jedne pojave uistinu stvarnost. Tako da su različiti modeli stilskog izražavanja, koji su karakteristični za pank i koji su provokativni kao umjetnički izraz, oni su tim ljudima prišivani kao njihove karakterne crte”, objašnjava tadašnji asistent fakulteta dramskih umjetnosti prije no što će postati scenarist "Dečka koji obećava" i "Davitelja protiv davitelja".
"Provokativne elemente u ikonografiji panka, zbog čega su ga neki reakcionarni kritičari tretirali kao fašistoidne fenomene u stvari, treba tretirati kao jednu scensku persiflažu. Mi zapravo pankom počinjemo sa rokenrolom i naš Novi talas koji se razvija ovih godina, to su, u stvari, naši prvi bendovi rokenrola. Sve ostalo, taj raniji period, bila je jedna blaga simulacija na liniji pop muzike. Znači, pank je za naše uslove, puno značajnija i revolucionarnija pojava nego li je on to bio u svjetskim okvirima”, tumačio je tada Nebojša Pajkić.
Tko nam je promaknuo, koga smo krivo oslovili i tko su dječaci i djevojčice koji su, nakon partizana, valjda posljednji s ovih prostora što su hodali u korak sa svojim vremenom, pogledajte u vrijednom dokumentu - fantastičnoj emisiji RTB-a "Neobavezno".
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: screenshot/YouTube
Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.
