Naš stalni suradnik Tonći Handabaka donosi vijest da od danas na internetu slobodno možete pogledati treći nastavak Zeitgeista, pa daje recenziju pokreta koji svakim danom okuplja sve veći broj ljudi. Mnogi će već na sam spomen Zeitgeista odmahnuti rukom dajući na uvid da nisu prijemčivi za teorije urote, ali Handabaka pojašnjava da se ovdje uopće ne radi o teoriji urote, nego o prezentiranju svima dostupnih i provjerljivih podataka, odnosno o njihovom stavljanju u pravi kontekst - kontekst svakidašnjeg svjetskog ludila

Sjajnu analizu Sporazuma o razmjeni sadržaja između Styrije i EPH na objavu nam je poslala kolegica Vesna Kesić. Ona napominje da su iz Sporazuma u potpunosti izostavljeni autori te podsjeća da se u SAD-u i civiliziranijem dijelu Europe tematika autorskih prava obrađivala upravo s naglaskom na odšteti autorima tekstova, pa čak i lektorima-redaktorima. Ono što je Sporazumom zaista ugroženo, piše Kesić, "temeljno je demokratsko načelo pluralizma medija i raznovrsnosti izvora informacija"

„Nijemac umro pokazujući da je besmrtan“, „Krava propala kroz krov na glavu Turčinu koji je igrao domino“, „Častio rakijom, ubio sjekirom“, „Ljubitelj vješanja objesio prijatelja“, „Pronađeno 90 mrtvih pitona, od kojih su neki bili mrtvi“, „Poslao ga je u pizdu m…“, “Osmoškolci ubili boga u vjeroučiteljici“, „Provalio u vrtić i zlatnu ribicu nabio na čačkalicu“, samo su neki od naslova koje ste posljednjih godina mogli pročitati u hrvatskim tiskovinama, a koje smo marljivo skupljali i donosimo vam ih na ovom mjestu, gdje ćemo se prisjetiti i nekih burleski s hrvatskih sudova

U ovo lijeno nedjeljno popodne donosimo vam tekst Mirka Kovača o princu pjesnika Branku Miljkoviću, autoru jednog od najcitiranijih stihova napisanih na jeziku koji razumijemo i kojim se služimo. Riječ je o stihu: "Hoće li sloboda umeti da peva / kao što su sužnji pevali o njoj...". Miljkovićev život i njegova smrt pod niskim stablom jedne ksaverske vrbe i dan danas zaokupljaju štovatelje djela čovjeka kojeg se s punim pravom može nazvati jednim od najvećih pet pjesnika koji su ikad pjevali na Balkanu

Tekst Nataše Škaričić objavljen pod naslovom "Pviča na V ili Kosovica je najobičnija kvava", koji je među milijunskim Lupiginim čitateljstvom shvaćen kao manifest boljeg svijeta, uzdrmao je vladajuće strukture demokratske nam Republike. Namah je odgovoreno hitnom sjednicom Vlade, gdje je pred umni skup postavljen zahtjevan zadatak: ocijeniti koliku i kakvu političku štetu bi Vladi mogla nanijeti nagla odluka dijela stanovništva da se odrekne jednog slova abecede, prijetećeg slova R. Škaričićka se domogla stenograma te vam ga predstavlja u izvornom obliku

Ukoliko se ne bavi zatupljivanjem naroda i propagandom, televizija može biti sjajna alatka za obrazovanje masa. Nažalost, ako izuzmemo Branka kockicu i još par svijetlih primjeraka televizija se još od svojih početaka u Americi 50-ih godina prošlog stoljeća svrstala na tamnu stranu. Nije ni čudo, obzirom da svoje početke uopće nema ni u Americi, a pogotovo ne sredinom prošlog stoljeća, jer se to već dva desetljeća ranije dogodilo u nacističkoj Njemačkoj, gdje je Wermacht neobično zavolio televiziju