Na kioscima se danas pojavio novi broj, bez sumnje, najboljeg tjednika u zemlji. Kao i svakog petka za najavu Novosti donosimo vam tekst Viktora Ivančića, koji se ovog tjedna pozabavio urednikom Slobodne Dalmacije, Krunoslavom Kljakovićem. Ne sumnjajte, dotičnog je 'pokopao', jer verbalni obračun s Ivančićem do sada nitko nije 'preživio'. Prokazao ga je kao vječnog urednika, koji mijenja režime poput iznošenog rublja. Da bi to ilustrirao vratio se u 1985. kada je Kljaković svesrdno branio zabranu koncerta Zabranjenog pušenja, a ne bi li „zaštitio uspomenu na Predsjednika“. Kasnije će, piše Ivančić, biti lojalan Franji i povampirenom nacionalizmu

Smatra da je Božji glasnik i da kroz njega progovara Duh sveti. On se zove Joseph Kony i na čelu je gerilske vojske Lord's Resistance Army, čija su zvjerstva teško opisiva. U svojim pohodima često se fokusiraju na djecu. Otete djevojčice Kony i njegovi sljedbenici pretvaraju u seksualne robinje, dok je dječacima namijenjena uloga ubojica, kojima kasnije naređuju da uništavaju vlastite domove i ubijaju roditelje. Cijela priča dostigla je iznimnu medijsku pažnju, zaslugom organizacije Invisible Children, koja, snimajući angažirane filmove, Konyja želi učiniti što poznatijim, ne bi li čim prije završio iza rešetaka

Komisija Guinnessove knjige rekorda danas stiže u Zagreb kako bi procijenila može li Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić naći svoje mjesto među svjetskim rekorderima. Bajić je za Guinnessa kandidiran u kategoriji "Najveći broj otvorenih, a neriješenih slučajeva na svijetu". Vrlo ozbiljnu konkurenciju Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ima u kolegama iz prijateljskih zemalja Burkine Faso i Bjelorusije. Treba li napomenuti, s nestrpljenjem cijela zemlja iščekuje rasplet ove kandidature

Nakon odležanih 10,5 godina zatvora, danas na slobodu izlazi Fikret Abdić Babo, ikona Velike Kladuše i Cazinske krajine, čovjek odgovoran za počinjenje ratnih zločina i jedan od sudionika u pokušaju komadanja Bosne i Hercegovine. Pred zatvorom ga čeka tisuće pristaša, koji su mu svake godine pod prozore ćelije dolazili čestitati rođendan. Predviđa se da će Abdić nakon izlaska iz zatvora odmah putovati u Veliku Kladušu, gdje ga, poznajući balkanski običaj dočeka ratnih zločinaca, čeka veliko narodno slavlje. Iz Vremena prenosimo tekst o Babinom liku i (ne)djelu.

Šetao sam s prijateljima, sunce je zalazilo, nebo se pretvaralo u krvavo crvenu boju. Odjednom sam se osjetio iscrpljenim, zaustavio sam se i oslonio na ogradu: vidio sam krv i plamene jezičke iznad plavo-crnog fjorda i grada. Moji su prijatelji nastavili hodati, a ja sam ostao, drhteći od nemira, i osjećao sam beskrajan krik kako prolazi prirodom”. Ovim riječima je Edvard Much opisao nastanak slike "Krik".

“Osobno mislim da je krajnje vrijeme da na pravi način oživimo Dan žena i dostojno ga slavimo u čast ženama koje nisu odustale od svoje borbe. One se, unatoč svim problemima, i dalje trude da odgoje i svojim radom othrane nove generacije, a da pritom ne zaborave na sebe, svoje obrazovanje i karijere. Mi ne tražimo nikakve posebne zasluge, nego pravo da budemo sigurne, poštovane i pošteno plaćene za svoj rad. Zašto se onda to i dalje nekako čini kao nedostižan san“, komentar je mlade i iznimno perspektivne autorice na Dan žena. Njene opservacije zajedno sa zanimljivom anegdotu iz Rusije Lenjinovog doba pročitajte na