Poznajemo li uopće neko školstvo drugačije od onog ideologiziranog još iz vremena kada smo u udžbenicima čitali o bogatim resursima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a među klincima koji su se po dvorištima igrali rata nitko nije htio biti Nijemac, čak ni oni kojima su roditelji radili u Njemačkoj? Onda je nakon raspada Jugoslavije djecu trebalo podučiti nacionalnim vrijednostima, i sve reforme školstva od tada su padale na istome – sustavu vrijednosti kojim ćemo indoktrinirati hrvatski pomladak.

Tako je bilo i s ovom reformom. Pokrenuta je, kao i sve prije nje, kako bi se program hrvatskog školstva uskladio s obrazovnim ciljevima Europske unije, a to su lakše zapošljavanje i veća mobilnost na tržištu rada kroz cjeloživotno učenje. Od početka, međutim, zapinje na raspravama o tome koliko će djeca kroz školovanje naučiti o hrvatskim tradicijskim vrijednostima i nacionalnoj povijesti. Uvodio se, pa zbog pritiska Katoličke crkve i svjetonazorski joj bliskih organizacija i udruga, ukidao zdravstveni i građanski odgoj za koji se onda, pod pritiskom udruga i organizacija civilnog društva, tražilo mjesto u međupredmetnoj nastavi, raspravljalo se o popisu lektire sa stanovišta koliko je tu zaslužnih hrvatskih autora, o povijesti i koliko pijeteta daje Domovinskom ratu, da bismo na kraju došli i do temeljnih kršćanskih vrijednosti koje bi trebalo usaditi našoj djeci da bi od njih „napravili“ nove izdanke domoljubne nacije.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Predrag Šustar, imao je vremena reagirati i prije nego li je ekspertna skupna sazvala tiskovnu konferenciju, ali nije (FOTO: Hina)

Imajući sve to na umu, teško je ekspertnu skupinu za provedu reforme školstva optužiti za nesuradljivost, a upravo je to pokušao saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. Zbog toga što ekspertna skupina ne pristaje na proširenje nužno zbog navodnih manjkavosti u STEM programu, odlučeno je nametnuti im nove članove koji bi od njih bili brojčano nadmoćniji, a izabrani mimo svake procedure i ustanovljenih pravila. Prozirna je i izlika koja se poziva na STEM program kad je iz objavljenog zaključka saborskog Odbora vidljivo da je namjera intervenirati u predmete poput hrvatskog jezika, povijesti, pedagogije, tjelesnog i likovnog odgoja, a koji nikako ne spadaju pod kraticu koja označava znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.

Ekspertna radna skupina usprotivila se tako postavljenim recenzentima koji bi na kraju procesa u kojem je sudjelovalo više stotina nastavnika i drugih stručnjaka u školstvu samovoljno i bez ikakvog legitimiteta intervenirali u izrađene dokumente prije nego oni uopće budu stavljeni na javnu raspravu. Kako je saborski Odbor ovom odlukom ušao u ovlasti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, obratili su se ministru Predragu Šustaru od kojeg su zahtijevali konkretnu, a ne samo deklarativnu potporu provođenju reforme u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, a ne prema uskogrudnim interesima marginalnih političkih skupina u klimavoj Vladi koja je mobilizirala i najopskurnije ekstremiste kako bi osigurala svoj dolazak i opstanak na vlasti.

Tek suočeni s mogućnošću masovnih prosvjeda na glavnom trgu hrvatske metropole vladajući su se oglasili istovremeno optužujući ekspertnu skupinu za politikantstvo i napuštanje strategije o kojoj ovisi budućnost naše djece (FOTO: Hina)

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Predrag Šustar, imao je vremena reagirati i prije nego li je ekspertna skupna sazvala tiskovnu konferenciju na kojoj je i javno tražila svoje razrješenje. Voditelj ekspertne skupine Boris Jokić novinarima je rekao kako su se čuli istoga dana i ministar mu je poželio sreću. Tek suočeni s mogućnošću masovnih prosvjeda na glavnom trgu hrvatske metropole vladajući su se oglasili istovremeno optužujući ekspertnu skupinu za politikantstvo i napuštanje strategije o kojoj ovisi budućnost naše djece i zazivajući ih da se vrate jer što bi moglo biti važnije od budućnosti naše djece.

Zadnji masovni prosvjedi u Hrvatskoj su se dogodili 1996. godine u sličnim okolnostima i zapravo zbog istih, a tek naizgled drugačijih razloga. Tada je to bila „Stojedinica“, manje kao radio, više kao posljednja kap koja je prelila čašu tihe većine građana koja u pravilu radije gleda svoja posla.

Zadnji masovni prosvjedi u Hrvatskoj su se dogodili 1996. godine u sličnim okolnostima i zapravo zbog istih, a tek naizgled drugačijih razloga (SCREENSHOT: YouTube)

Cjelovita kurikularna reforma školstva predstavlja u jednakoj mjeri točku u kojoj može doći do prevrata. Onu granicu nakon koje se podvlači crta jer – jer je građanima sada dosta toga da se svaki segment života kreira sukladno dnevno-političkim interesima onih na vlasti. Dosta im je toga da ovako nesposobni političari zbog kojih gotovo dvije trećine birača uopće ne izlazi na izbore sebi uzimaju legitimitet da odlučuju, kao da su s glasom dobili i bjanko mjenicu da rade što hoće. I mogla bi to biti najbolja lekcija koju hrvatski pomladak uopće može dobiti, neovisno o budućnosti kurikularne reforme pa i ove vlade. Lekcija koja pokazuje da političare uvijek i svuda imaju pravo i trebaju pozivati na odgovornost, pa i na ulici, ako drugačije ne ide. Lekcije iz koje bi i političari mogli izvući pouku, no vjerojatnije ju da će lekciju morati ponavljati više puta.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina