Zanimljiva projekcija istinskog filmskog klasika, sve uz glazbenu pratnju uživo braće Alena i Nenada Sinkauza, skladatelja i glazbenika, odvit će se ove subote u zagrebačkoj Kinoteci.

Kad smo prethodno napisali „istinski filmski klasik“ mislili smo točno tako, bez pretjerivanja i ikakvog uljepšavanja. Radi se o filmu „Vještice“, poznatom i pod originalnim imenom „Häxan“, koji je 1922. godine režirao danski glumac i režiser Benjamin Christensen (1879. –1959.), kojeg filmska povijest pamti kao jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih sineasta iz ere nijemog filma. 

„Nastale u periodu kada je film tek počeo otkrivati svoje izražajne mogućnosti, Vještice su jedno od prvih remek-djela svjetske kinematografije. Film gledatelje vodi na putovanje kroz povijest misticizma i magije, od magijskih vjerovanja primitivnih zajednica, preko srednjovjekovnih progona vještica, sve do pojave psiholoških i neuroloških bolesnika u 20. stoljeću, u kojima pronalazi objašnjenje za pojave koje je predmoderni čovjek pripisivao nadnaravnim silama“, kažu iz zagrebačke Kinoteke o filmu koji je zbog svog poigravanja sa žanrom horora u kombinaciji s pseudodokumentarcem, u vrijeme kada kinematografija još uvijek nije ni poznavala žanrove, tek nekoliko desetljeća kasnije stekao kultni status. 

Ova projekcija se održava u novom tematskom programu koji su u Kordunskoj nazvali „Zimske priče: Začarani ekran“, a čast da program otvori dobile su upravo „Vještice“ koje danas poznavatelji filmske umjetnosti nazivaju pretečem horora.

„Film se sastoji od sedam poglavlja u kojima Christensen zaigrano kombinira etnografska istraživanja s rekonstrukcijama stvarnih i izmaštanih slučajeva, pri čemu se znalački miješaju fantazija, znanost i metafilmska zafrkancija, a zgodno je spomenuti da se i sam pojavljuje u ulozi vraga. Za razliku od žanrova koje je svojom zaigranošću najavio, Christensen se oslanja na izražajne mogućnosti filma ne u svrhu stvaranja iluzije, nego da bi gledatelja uvukao u raspravu. Pri svemu tome nedvosmisleno pokazuje kako su optužbe za čaranje i progoni vještica svoje temelje imali u vrlo ljudskim motivima, kao što su strah od starosti i nenormativnih tijela, klasne netrpeljivosti i vlastite seksualnosti, pri čemu se institucionalizirana mizoginija, zavist i zloporaba moći prikazuju kao veće zlo od tobožnjih demona“, objašnjavaju u Kinoteci. 

U vrijeme kada je film ugledao svjetlost dana, pa i u kasnijim godinama, „Vještice“ su često bile skraćivane i cenzurirane, zbog kontroverznog sadržaja u doba između dva svjetska rata, a Kinoteka će ga prikazati u integralnoj i, pri tome, restauriranoj verziji. No, tu je i jedna zanimljivost. Kako su nijeme filmove u kinima glazbom uživo pratili glazbenici dajući tako filmovima zvuk i naglašavajući napetost, tako će u Kinoteci „Vještice“ glazbeno pratiti Alen i Nenad Sinkauz. Svojim soundtrackom za „Vještice“ ovaj skladateljsko-glazbeni duo već je oduševio publiku na prošlogodišnjem Motovunskom filmskom festivalu, gdje je film bio prikazan. 

„Zahvaljujući svome originalnom, hrabrom i nesputanom istraživanju izražajnih mogućnosti glazbe i zvuka Alen i Nenad Sinkauz su već davno zaslužili titulu čarobnjaka glazbene scene“, primjećuju u Kinoteci.

Inače, program „Zimske priče: Začarani ekran“ u dvoranu Kinoteke će dovesti tridesetak naslova podijeljenih u sedam cjelina, počevši sa 16. prosincem, pa sve do 10. veljače sljedeće godine. Detaljan program još uvijek nije poznat, ali obećana je čista povijest filmske magije. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Häxan