Osnivač stranice WikiLeaks.org Julian Assange, čovjek koji je uzdrmao svijet, rođen je 1971. godine, u gradiću Townsville, smještenom u australskoj pokrajini Queensland. Roditelji su mu bili članovi putujuće kazališne trupe, a brak im je trajao tek nekoliko godina. Assangeova majka ponovno se udala 1979. godine za glazbenika kontroverzne New Age skupine predvođene Annom Hamilton-Byrne. Iz drugog majčinog braka Asange je dobio polubrata. Sudska bitka za skrbništvo nad mlađim sinom potjerat će Assangeovu majku na bijeg i petogodišnje skrivanje, tako da se za Juliana može reći da je ilegala bila dio njegovog odgoja.

U djetinjstvu se selio nekoliko desetaka puta, a iz obiteljskog doma otišao je sa 16 godina. Unatoč specifičnim okolnostima u kojima je odrastao, Assange je uspješno završio srednju školu, nakon koje će studirati na dva australska sveučilišta. Opisivali su ga kao tvrdoglavog momka, s naglašenim smislom za znanost osobito za matematiku. Od 2003. do 2006. godine na sveučilištu u Melbourneu studirao je fiziku i matematiku, ali nije uspio diplomirati.

Godine 1989. Julian Assange s tadašnjom djevojkom dobio je sina, a u zajednici su ostali do 1991. godine, kad je osnivač WikiLeaksa zbog kompjutera dospio u prvi sukob sa zakonom. Bio je član hackerske skupine International Subversives, u kojoj je djelovao pod imenom Mendax. Kad ga je policija uhapsila jer je neovlašteno pristupio kompjuterima Australskog sveučilišta, kanadske telekomunikacijske korporacije Nortel i nekih drugih organizacija, djevojka ga je napustila i sa sobom odvela sina. Na suđenju 1992. godine Assange se izjasnio krivim po 24 točke optužnice za hackiranje. Prošao je s globom od 2.100 australskih dolara. Tužitelj je rekao kako nema dokaza da se radilo o bilo čemu drugom osim o intelektualnoj radoznalosti i zadovoljstvu koje je okrivljeni sebi priuštio spoznajom da je sposoban upasti u različite kompjutere.

Ovu presudu Assange je kasnije komentirao riječima: "Malo mi je išlo na živce to pojašnjenje da sam u sustave upadao radi zadovoljstva činjenicom da to mogu učiniti. Bio sam koautor knjige koja je govorila o tome kako je biti hacker, o tome su snimljeni dokumentarni filmovi, ljudi su govorili o tome  - tužitelj se mogao malo bolje informirati i shvatiti o čemu se radi."

Spomenuta presuda, točnije hackerska prošlost pratit će ga do današnjeg dana. Mediji neskloni onom što radi WikiLeaks Assangea često ga nazivaju hackerom, o čemu on kaže: "Glupo mi je kad me nazivaju hackerom, iako se toga ne sramim. Naprotiv, ponosan sam na to razdoblje svog života. Naravno, znam zašto danas tvrde da sam hacker. Za to sad postoje vrlo specifični razlozi."  

Godine 1993. Assange se bacio na programiranje. U to vrijeme živio je u Melbourneu, razvijajući slobodne softvere. U nekoliko narednih godina na ovom polju zabilježit će vrlo zapažene rezultate. Godine 1997. s prijateljem je napisao knjigu pod nazivom Priče o hakiranju, bijesu i opsesiji elektroničkim granicama. Rad na razvijanju slobodnog softvera učinio ga je jednim od najpoznatijih australskih programera. Godine 1999. registrirao je domenu leaks.org. "Registrirao sam domenu, ali zapravo nisam mislio ništa s njom raditi", reći će kasnije o zametku WikiLeaksa.

Stranicu WikiLeaks Assange je osnovao 2006. godine. U projektu kojem je bio inicijator sudjelovalo je još devetoro ljudi. Mediji ga danas tituliraju direktorom, odnosno osnivačem WikiLeaksa, ali on za sebe voli reći da je glavni urednik. Kao i svi drugi koji rade za WikiLeaks, Assanage je također volonter koji za svoj doprinos ne prima nikakvu naknadu.

"Do sad smo objavili više klasificiranih dokumenata nego svi mediji svijeta zajedno. To ne govorim da bih pokazao koliko smo uspješni ili nešto slično, nego da bih ukazao na stanje u kojem se nalaze ostali mediji. Kako to da pet angažiranih ljudi objavi više klasificiranih dokumenata nego svi mediji svijeta zajedno? To je sramota", kaže Assange.

Za svoj rad na WikiLeaksu dobio je prestižne nagrade, poput nagrade Amnesty Internationala i nagrade Sam Adams. Britanski magazin New Statesment ove godine uvrstio ga je na dva popisa: među 50 najmoćnijih ljudi svijeta, odnosno među 25 vizionara koji mijenjaju svijet.

Za sebe Julijan Assange danas kaže da je neprestano u pokretu, da živi na aerodromima. Iz Australije je preselio u Tanzaniju, potom u Keniju, a od ove godine iznajmljuje kuću na Islandu. Kad se nije pojavio na jednoj konferenciji u SAD-u, odnosno na istoj je gostovao putem video linka, domaćin konferencije Daniel Ellsberg rekao je da mu je Asange svoj nedolazak obrazložio tvrdnjom da se u SAD-u ne osjeća sigurno. "Osjećam se savršeno sigurno, ali odvjetnici su mi savjetovali da ne idem u SAD", pojasnit će Assange kasnije za Guardian.

Koncem kolovoza ove godine protiv osnivača WikiLeaksa u Švedskoj je otvorena istraga zbog sumnji da je počinio silovanje. Navodno silovanje, sumnja istraga, dogodilo se u Enköpingu, nakon jednog od seminara kojima je prisustvovao. Također, otvorena je još jedna istraga, koja ga sumnjiči za seksualno uznemiravanje žene s kojom je boravio u Stockholmu. Tužiteljstvo ga je optužbe za silovanje oslobodilo u roku od 24 sata, tvrdeći kako nema dokaza na temelju kojih bi istraga mogla biti nastavljena. "Mislim da nema razloga da ga optužimo za silovanje", rekla je glava istražiteljica Eva Finné.

Istraga za seksualno uznemiravanje ostala je snazi, ali ova optužba nije bila dovoljno ozbiljna da bi za sobom povukla i nalog za privođenje. Žena koja ga je optužila pripada Asocijaciji kršćanskih socijaldemokrata. Organizirala je seminar na kojem je Assange bio gost i bila njegova glasnogovornica u periodu dok je seminar trajao. U vrijeme dok je bio u Švedskoj ona ga je ugostila u svojoj kući.

"Optužbe protiv mene nemaju nikakvu osnovu i duboko su uznemirujuće", kaže Assange o otvorenim istragama. Što se optužbe za silovanje tiče, on tvrdi da je imao seks sa ženom koja ga je optužila, ali ističe da se radilo o dobrovoljnom odnosu.  Nakon što je najprije odbačena, istraga za silovanje ponovno je otvorena prije tri mjeseca. Istražitelji tvrde da imaju nove dokaze, a veći dio švedske javnosti smatra da se radi o kampanji koja za cilj ima uništavanje Assangeovog integriteta, odnosno uništenje njegovog projekta WikiLeaks. 

Prije dva mjeseca Švedska je Assangeu uskratila radnu dozvolu i dozvolu prebivališta na svom teritoriju. Tad je najavio da će tražiti politički azil u Švicarskoj te da će servere WikiLeaksa prebaciti u Švicarsku. Iz te zemlje dobio je odgovor da su mu šanse za azil vrlo male. Prije desetak dana okružni sud u Stockholmu prihvatio je zahtjev da se Assangea sasluša radi optužbi za silovanje, a dva dana kasnije izdan je i međunarodni nalog za uhićenje putem Interpola.

"Optužne su lažne i nemaju nikakav temelj. Sadržaj optužbi koji je predstavljen medijima ne sadrži ništa što bi bilo koji pravni sistem mogao smatrati silovanjem", kaže Asangeov britanski odvjetnik Mark Stephens. Rasplet ovog slučaja još se ne nazire. U svakom slučaju, Australac koji je uzdrmao svijet i otkrio niz tajni koje su vlade raznih zemalja svijeta željele čuvati daleko od očiju javnosti u narednim danima može očekivati napade sa svih strana. Velike medijske korporacije već ga nazivaju teroristom i prizivaju njegovo zatvaranje, a jedna od najmoćnijih svjetskih država - SAD - najavljuje da će se obračunati sa zviždačima. Pred WikiLeaksom su teški dani, jer u očima najmoćnijih istina je nešto što po svaku cijenu mora ostati skriveno.

Lupiga.com/Wikipedia