Od izbijanja pandemije koronavirusa diljem svijeta bilježi se znatan porast svih vrsta nasilja nad ženama i djevojkama, a posebno obiteljskog nasilja, navode Ujedinjeni narodi, pozivajući se na brojne izvještaje koji svjedoče o porastu nasilja te upozoravajući kako su zbog pandemije opterećena skloništa za žrtve nasilja i telefonske linije za pomoć.

„Prije pandemije 243 milijuna žena i djevojčica u dobi od 15 do 49 godina u posljednjih je godinu dana doživjelo seksualno i/ili fizičko nasilje od strane svog partnera. Od pandemije je nasilje nad ženama još pojačano“, navodi se na internetskoj stranici UN Women, entitetu Ujedinjenih naroda za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena. UN Women je još u svibnju ove godine pokrenuo kampanju koja za cilj ima osvijestiti javnost o činjenici koliko je alarmantan porast nasilja prema ženama za vrijeme pandemije dok su žene zatvorene u svojim domovima zajedno sa svojim zlostavljačima i izolirane od drugih ljudi i organizacija koje bi im mogle pomoći.

Na porast ovog oblika nasilja ovaj tjedan su upozorile i neke hrvatske organizacije civilnog društva. 

“U uvjetima opće krize uzrokovane pandemijom covida-19, nasilje nad ženama postaje sve zloćudnije, žešće, češće, ali i manje vidljivo, što znači da mnoge žrtve ne mogu niti potražiti pomoć, a kamoli pobjeći od nasilnika”, poručile su Autonomna ženska kuća Zagreb i Zaklada Solidarna, zaključujući kako unatoč naporima civilnog društva država i i nadležne institucije ne uspostavljaju jasno definiran i učinkovit sustav prevencije i suzbijanja nasilja nad žena.

Jučer, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja prema ženama, Ujedinjeni narodi objavili su da će iz svog fonda za hitne slučajeve usmjeriti 25 milijuna dolara za potporu organizacijama koje se bave sprječavanjem rodno zasnovanog nasilja i koje pomažu žrtvama ovakvog nasilja. 

„Pandemija koronavirusa otkrila je puni opseg rodne nejednakosti, stvarajući niz okolnosti koje prijete da ponište ograničeni napredak koji je do sad postignut“, izjavio je tim povodom Mark Lowcock, zamjenik glavnog tajnika UN-a za humanitarna pitanja i koordinator za pomoć u hitnim slučajevima.

Zasigurno će to biti konkretnija pomoć u borbi protiv nasilja nad ženama, nego što je to bila kampanja koju je pokrenuo UN Women, a koja se dobrim dijelom bazirala na vidljivost problema kroz kratki film u kojem je naratorica Kate Winslet, slavna glumica poznata i kao agilna aktivistica za ženska prava. Naime, vrijedi primijetiti da je u tu svrhu snimljeni film „The Shadow Pandemic“ na YouTube kanalu UN Women u gotovo točno pola godine pogledan tek 17.000 puta.

Također povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama u Hrvatskoj je premijerno prikazan novi spot „Ti to možeš!“ iza kojeg stoji Ministarstvo unutarnjih poslova uz potporu partnera iz projekta Lily. Ovaj spot usmjeren je na mušku populaciju s ciljem „preodgoja“ i uvažavanja suprotnog spola i zagovaranja ravnopravnosti. 

„Cilj nam je, kroz poruke ovoga spota, potaknuti sve na promišljanje o važnosti skladnih odnosa, ljubavi i tolerancije. Nasilje je društveni problem, stoga prekinimo šutnju i djelujmo svi zajedno na pozitivne promjene u društvu, temeljene na rodnoj jednakosti, međusobnom uvažavanju, ljubavi i suosjećanju…“, poručili su iz MUP-a donoseći i neku konkretnu statistiku.

Naime, prema podacima MUP-a u prvih deset mjeseci ove godine zabilježen je manji broj prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U postocima je to za otprilike 15 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, tek kada postotak pretvorimo u apsolutne brojke jasno je koliko je rašireno obiteljsko nasilje. Dakle, u ovih deset mjeseci, s time da treba računati kako je pandemija u svom punom jeku u Hrvatsku stigla tek u ožujku, ukupno je 7.024 osobe prijavljeno prema spomenutom zakonu, dok ih je lani prijavljeno 8.249. 

Drugi statistički podatak koji je izbacio MUP pokazuje kako je u istih tih deset mjeseci alarmantno porastao broj kaznenih djela nasilja u obitelji. On iznosi gotovo 50 posto, a radi se o ukupno 1.308 kaznenih djela, što je 413 više nego u istom periodu prošle godine. Šesnaest žena ubijeno je, od čega su njih sedam ubili njihovi intimni partneri, dok je u cijeloj 2019. godini ubijeno ukupno 13 žena. 

Pritom je poznato kako većinu obiteljskog nasilja počine muškarci prema ženama. Također, pri „čitanju“ statistike treba imati na umu kako tijekom „lockdowna“ žrtve zbog specifičnih okolnosti u znatnom broju nisu imale priliku prijavljivati brojne slučajeve nasilja. Upravo zbog toga, primjerice, u Španjolskoj je u pandemiji osmišljen diskretan način prijavljivanja obiteljskog nasilja na način da žrtve pomoć mogu zatražiti u ljekarnama koristeći šifru „maska 19“, dok su u Francuskoj pojedine udruge u supermarketima postavile također diskretne kontaktne točke na kojima im se mogu obratiti žene žrtve nasilja.

Prema procjenama, u normalnim uvjetima, na jedan prijavljeni slučaj obiteljskog nasilja dolazi njih deset neprijavljenih, dok je u slučaju silovanja ta procjena još i gora – na jedan prijavljeni slučaj dolazi između 15 i 20 neprijavljenih.

I iz MUP-a objašnjavaju kako i u Hrvatskoj problem nasilja nad ženama više dolazi do izražaja u vrijeme pandemije, s obzirom da osobe u bračnim i partnerskim zajednicama u tim uvjetima provode više vremena u svojim domovima, što u slučaju nefunkcionalnih odnosa može rezultirati nasiljem.

„Proglašeno stanje epidemije i niza promjena u našim životima povećava rizik od eskalacije nasilja u situacijama narušene obiteljske dinamike i to posebice prema ranjivim članovima obitelji kao što su djeca, osobe starije životne dobi i osobe s invaliditetom. Ovim spotom posebice pozivamo sve osobe muškog spola na preuzimanje uloge muškarca koji uvažava suprotni spol, zagovara ravnopravnost te ne koristi nasilno ponašanje kako bi zadobio ičije poštovanje. To je ujedno i poziv da se radi na zdravijim odnosima prema društvu i sebi samima, posljedično s boljim odnosima prema ženama i boljim odnosima unutar obitelji“, kažu u MUP-u.

S Međunarodnim danom borbe protiv nasilja prema ženama završila je i sedmodnevna kampanja „Bitna si!“ koju je prošlog tjedna pokrenula riječka Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, koja je lansirala internetsku stranicu Bitna.si kao mjesto na kojem će se objavljivati iskustva verbalnog i fizičkog uznemiravanja žena u javnim prostorima, o čemu smo već pisali na Lupigi. U sklopu te sedmodnevne kampanje u riječkom kinu Jadran prikazivan je i jedan zanimljiv eksperimentalni film. Radi se zapravo o performansu nazvanom „Strašnije od šake“ koji je nastao prije točno godinu dana, kada je na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama izveden na riječkom Korzu. Izvođenje performansa je snimljeno i tako se neplanirano pretvorio u jedanaestominutni eksperimentalni film, čiju režiju i scenarij potpisuje novinarka Bojana Guberac, inače Lupigina suradnica.

Scenarij za „Strašnije od šake“ utemeljen je na stvarnim iskustvima žena iz cijele Hrvatske okupljenih u Facebook grupi #spasime koju je pokrenula Inicijativa #spasime. Ta iskustva u performansu iznose mlade riječke glumice, Sendi Bakotić, Ana Marija Brđanović, Ivona Bulešić, Ana Maria Štefanac, Ena Jagec, Vanda Velagić i riječka plesačica Karla Glažar.

„Performansom se nastoji ukazati na alarmantnu i zastrašujuću pojavu u hrvatskom društvu, a to je činjenica da žene žrtve nasilja kada prestanu biti žrtve nasilja - postaju žrtve okoline i sustava koji bi ih trebao štititi“, stoji u opisu filma kojeg vam donosimo na Lupigi. 

Inače, Bojana Guberac je za performans tjednima prikupljala potresne priče žena žrtava nasilja, koje su joj ispričale frapantne izjave i osude što su ih doživjele od Centra za socijalnu skrb, svoje okoline, psihologinja, policije, sutkinja i sudaca, SOS telefona za žrtve nasilja, medicinskog osoblja, članova svojih obitelji, pa čak i vlastite djece. Žrtve su posebno bile pogođene osuđujućim i vrijeđalačkim komentarima ispod novinskih članaka na internetu, u kojima se često zbog neprofesionalnosti ili ponekad i želje za što većom klikanošću, krši Medijski kodeks o izvještavanju o nasilju nad ženama. Nerijetko mediji objavljuju i identitet žrtava ili njihove osobne podatke, poput adrese stanovanja, odnosno događaja.

Spomenuti Medijski kodeks potpisan je u ožujku 2019. godine, a prilikom njegovog kreiranja zaključeno je, citiramo, kako je „medijsko izvješćivanje o slučajevima nasilja nad ženama u najvećem broju slučajeva senzacionalističko, često uključuje nagađanja i pretpostavke o počinitelju, objavljuju se adrese događaja, nasilje se dovodi u kontekst izražavanja prevelike ljubavi, minorizira se čin nasilja te se sugerira odgovornost žrtve“.

Prilikom izrade kodeksa analizirana su 753 teksta u kojima se govori o femicidu, a koji su objavljeni u Večernjem listu, Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji. 

„Utvrđeno je da se femicidu u dnevnim novinama rijetko pristupa analitički i istraživački kao fenomenu koji zahtijeva ozbiljan pristup uz konzultiranje stručnjaka/inja iz različitih područja. Uglavnom prevladavaju vijesti i izvještaji o konkretnim slučajevima. Zamjetno je da se dnevne novine odlučuju izvještavati o zločinima koje možemo ocijeniti kao izuzetno brutalne, što potvrđuje tvrdnje mnogih teoretičara/ki kako se u svim medijima događa tabloidizacija i okretanje senzacionalizmu“, zaključak je analize tekstova u ta tri dnevna lista.

Prigodničarski, na temu nasilja prema ženama govorilo se jučer i u Hrvatskom Saboru, a izdvojit ćemo ono što je rekla saborska zastupnica Dragana Jeckov (SDSS).

„U novije vrijeme žene, a posebno mlade djevojke izložene su novoj vrsti nasilja, onoj koja se događa na društvenim mrežama“, rekla je Jeckov, upozoravajući kako je prema nekim istraživanjima čak 72 posto srednjoškolki bilo izloženo online komentarima seksualnog sadržaja, dok je svaka deseta bila žrtva seksualnih ucjena, a njih sedam posto objavljivanju video snimaka i fotografija koje ih kompromitiraju te da su u najvećem broju slučajeva počinitelji elektroničkog, seksualnog nasilja muške osobe ili bivši partneri. 

„Kao društvo mi moramo reagirati, jer to su naše kćeri i sestre koje vape da im se pomogne“, zaključila je Jeckov. 

Istovremeno, u državnom proračunu za 2021. godinu za stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, dakle, u zemlji u kojoj šest županija još uvijek nema nikakva skloništa, izdvojit će se tek sramotnih 350.000 kuna.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Strašnije od šake

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga