SKUPILI STE ROBU I ŠTA SAD?

Ključne stvari kod slanja pomoći Srbiji i BiH

ritn by: Ana Benačić | 17.05.2014.
SKUPILI STE ROBU I ŠTA SAD?: Ključne stvari kod slanja pomoći Srbiji i BiH
Hrvatski Crveni križ je zbog komplikacija oko dostave donirane robe u područja pogođena poplavama u Bosni i Hercegovini te Srbiji odlučio prikupljati samo donacije u novcu pa da se na terenu kupuju potrepštine za ljude koji su pogođeni ovom prirodnom katastrofom, čiji se razmjeri još uvijek ne mogu ni sagledati. Ipak, kako je u Hrvatskoj spontano organizirano nekoliko sabirnih centara, među ostalim i jedan u prostorijama Mladih antifašista u Zagrebu, zatražili smo savjet oko prebacivanja pomoći preko granice. Iako u ovakvoj situaciji carinske službe mogu biti poprilično benevolentne, ipak nije jednostavno, ali je izvedivo. Kako, objasnili su detaljno Lupigi iz Crvenog križa te jedne špediterske tvrtke.

Iz dosadašnjeg tijeka događanja pojedine su se stvari iskristalizirale kao najpotrebnije. Tu su lijekovi - paracetamol, antiseptici, tablete protiv dijareje, sredstva za dezinfekciju i setovi prve pomoći. Nadalje, to su flaširana voda i hrana, ali takva da se može jesti odmah, bez kuhanja - konzerve i otvarači za konzerve, hrana za bebe, bebi formule i slično. Zatim, potrebne su pelene, higijenske maramice i ostale stvari za higijenu beba, radio prijemnici na baterije, baterijske lampe, svijeće, baterije, gumene čizme, topla odjeća i deke.

BOSNA POD VODOM: Fotografije i video zapisi zastrašujućih poplava

Kao što je na prvi pogled vidljivo, radi se o prilično šarolikom asortimanu koji nije jednostavno usustaviti i prijaviti dvjema carinskim kontrolama, od kojih je jedna europska. U prvom redu, najviše problema, odnosno najviše sanitarnih kontrola se provodi nad pošiljkama lijekova i hrane. Zato je preporuka da ih se izdvoji od ostalih kutija s odjećom i higijenskim sredstvima te što preciznije označi i popiše, od broja i vrste artikala do gramaže. 

Marinko Metličić iz Odjela za pripremu i odgovor na katastrofe Hrvatskog Crvenog križa objasnio nam je proceduru. 

1. Stupanje u kontakt sa primateljem

Prva stvar koju je nužno napraviti jest donošenje odluke o destinaciji na koju pomoć putuje.  

"Morate imati dogovorenog primatelja u Bosni i Hercegovini. Da li je to lokalna samouprava, lokalni Crveni križ ili udruga, na vama je da odlučite, no netko tko spada u jednu od ove tri skupine je dobar primatelj", kazao nam je. Primatelji, naime, možda već imaju osmišljen način kako da prime ovu robu, a pomažu i u komunikaciji te potvrdi da se pošiljka očekuje. Po potrebi, oni će obavijestiti carinu sa svoje strane na utvrđenom graničnom prijelazu o tome kada se očekuje pošiljka, od koga dolazi i na koji će se način transportirati. Također, potrebno je da predstavnik primatelja bude i na mjestu istovara robe gdje se, nakon granice, događa i druga carinska kontrola

2. Popis robe

Potrebno je popisati svu robu koja se tovari u kamion ili kombi, a preporučeno je da na svakoj kutiji piše što se u njoj nalazi. Zato bi i svaka osoba koja daje prilog trebala na komad papira napisati što se nalazi u paketu, kako bi se olakšao taj posao. Također, preporuka je da sadržaj kutije ne bude raznolik, nego da se u jednoj kutiji nalaze samo deke, samo obuća, samo šamponi i slično. 

Taj papir - izlist robe - je vrlo bitan i potrebno je biti što precizniji, a naročito treba biti detaljan kada je riječ o hrani i lijekovima.


Mlade zagrebačke antifašistice skupile su pun k...amion! (FOTO: čitateljica Lupige)

 3. Špediter

Iako carine s obje strane mogu biti prilično benevolentne oko transporta pomoći zbog ozbiljnosti situacije, najsigurniji je i najbrži način da se roba prebaci - angažiranje špeditera, ponajprije zbog raznolikosti asortimana.  

"Oni će pomoći u izradi papira što je odgovoran posao, pogotovo zato što lijekovi i prehrambeni proizvodi spadaju pod strog i zahtjevan režim uvoza", kaže nam Metličić.

Kako nam kažu u jednoj špediterskoj tvrtki, špediterima je nužno da znaju kamo pošiljka točno ide, preko kojeg graničnog prijelaza i kako, odnosno, kojim vozilom. U komunikaciji sa špediterom mogu se izbjeći komplikacije s carinama, koje u uobičajenom transportu humanitarnih pošiljki znaju zadržavati iste i danima na granici. Oni će vas uputiti, ako za to bude potrebe, i na kontakt sa Carinskom upravom te koordinaciju s njihovim službenicima kako bi se što hitnije dostavila pomoć. 

4. Darovnica i račun

Uz detaljan popis robe i dokumente koje će izraditi špediter, važno je napisati račun i darovnicu, u obliku izjave. U darovnici se navodi da udruga, odnosno darivatelj s pravnim statusom, u svrhu poplava koje su pogodile građane BiH ili Srbije šalje pomoć u robi. Navodi se i tko je primatelj (lokalna samouprava, lokalni CK ili udruga) te gdje će ta roba biti preuzeta i podijeljena, što će definirati primatelj u dogovoru s darivateljem. 

Što se tiče računa, na njemu treba navesti procjenu vrijednosti darivanih stvari.

"On je napisan pro forma i na njemu piše da ta roba vrijedi toliko i toliko tisuća konvertibilnih maraka", pojašnjava Metličić. Ta će dva papira olakšati carinjenje robe

Nije na odmet primatelju dostaviti primjerke izlista robe, darovnice i računa prije nego što roba krene na put. Nije ih potrebno ovjeravati, primjerice, kod javnog bilježnika, ali nije loše da budu napisani na memorandumu udruge i da sadrže potpis odgovorne osobe te žig organizacije

"U ovakvim situacijama carine jesu benevolentne, ali stvar je u tome što s obje strane moraju biti naklonjene. Zato je nužno da su papiri kvalitetni, a sve strane moraju biti na vrijeme obaviještene o dolasku paketâ. Sretno!", zaključuje Metličić. Ako je nakon čitanja ovog teksta zaključak da je ipak lakše darivati novac, informacije o brojevima računa putem kojih se može pomoći unesrećenima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, mogu se pronaći na stranicama Crvenog križa www.HCK.hr.

 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: 6yka.com


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije