REAGIRANJE PROFESORA NERZUKA ĆURKA

Globusovo uređivanje Bosne i Hercegovine

ritn by: Nerzuk Ćurak | 17.11.2016.
REAGIRANJE PROFESORA NERZUKA ĆURKA: Globusovo uređivanje Bosne i Hercegovine
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu poslao nam je reagiranje na neprofesionalan i manipulativan postupak niskotiražnog tjednika Globus, odnosno njegovog novinara Darka Hudelista, koji je Ćurka kontaktirao pišući tekst o "hrvatskom pitanju u Bosni i Hercegovini". Nakon što mu je novinar, kako profesor tvrdi, poslao tendenciozna pitanja, u svom odgovoru Ćurak je naglasio da ne pristaje na objavljivanje odgovora, ukoliko oni neće javnosti biti podastrti u cijelosti. Nakon što sam pročitao tekst, piše profesor Ćurak, "bio sam konsterniran neprofesionalnošću gospodina Hudelista, koji nije objavio moje odgovore, što bi bilo korektno obzirom na molbu koju sam uputio da dotični žurnalist nije sebi dozvolio partikularnu interpretaciju mojih odgovora, ne upoznajući pritom čitaoce Globusa sa mojim stavovima".

U tjedniku Globus, ( broj 1354, 18.11.2016.) objavljen je tekst Darka Hudelista pod naslovom Hrvatsko pitanje u BiH: Dayton ga nije riješio (str. 32-37).

U pripremi teksta kontaktirao me je pomenuti novinar sa molbom da, pored drugih uvaženih sugovornika iz BiH (Senad Avdić, Šaćir Filandra, Nenad Kecmanović, Anđelko Kozomora, Tvrtko Milović, Jozo Pavković, Miloš Šolaja, Ivan Vukoja), učestvujem u anketi tako što ću odgovoriti na tri pitanja koja mi je e-mailom poslao novinar Hudelist.

Kada sam pročitao pitanja, bio sam iznenađen odsustvom neutralnog stava u formulaciji problema koji se želi istražiti, što me motiviralo na intelektualni oprez, pa sam u e-mail korespondenciji sa gospodinom Hudelistom zamolio, da, ako iz bilo kog razloga ne može objaviti cjelinu mojih odgovora da me izostavi iz ankete.

Nakon što sam pročitao tekst bio sam konsterniran neprofesionalnošću gospodina Hudelista, koji nije objavio moje odgovore, što bi, obzirom na molbu koju sam uputio bilo korektno da dotični žurnalist nije sebi dozvolio partikularnu interpretaciju mojih stavova, ne upoznajući čitaoce Globusa uopće sa mojim stavovima!?!

Taj grubi previd primorao me na reakciju, koju, nakon ovakvog neprofesionalnog iskustva, uopće ne kanim slati u Globus, sumnjajući da bi reagiranje bilo objavljeno.

Nerzuk Ćurak (FOTO: Lupiga.Com)

Ovo su pitanja koja sam dobio od gospodina Hudelista. (Boldiranje je izvršio novinar)

1. Najnoviji rezultati popisa stanovništva u BiH (iz 2013.) zorno pokazuju da se u BiH dovršava, ili je već dovršena, etničko-teritorijalna homogenizacija:

- na srpskom teritoriju (Rep. Srpska) Srbi imaju dvotrećinsku većinu i drže svu vlast;

- na bošnjačkom dijelu Federacije BiH Bošnjaci imaju dvotrećinsku većinu i svu vlast;

- na hrvatskom dijelu Federacije BiH Hrvati imaju dvotrećinsku većinu i čvrsto drže svoju vlast.

Zašto to, napokon, svi politički činitelji u BiH, i domaći i međunarodni, ne priznaju i ne pokrenu ustavne promjene koje bi ozakonile stvarno stanje i rekonstruirale Bosnu i Hercegovinu kao državu triju konstitutivnih naroda s trima nacionalno-teritorijalnim jedinicama?

Je li sazrelo vrijeme da se prihvati postojanje "triju Bosna i Hercegovina" - bošnjačke, srpske i hrvatske?

2. Koji je glavni racionalni argument protiv formiranja trećega, hrvatskog entiteta u BiH? Bili bi to doista značio raspad države - ili bi se, naprotiv, upravo formiranjem treće, hrvatske jedinice (kako god se zvala: entitet, republika, savezna država…) BiH napokon stabilizirala i možda tek tada postala zaista "punokrvna", samostalna država? Sad je, u stvarnosti, protektorat SAD i EU…

3. Zašto su Bošnjaci generalno protiv formiranja trećeg entiteta?

Na ova komesarska pitanja, u kojima uopće nema sumnje, već unutar pitanja imamo i tendenciju poželjnih odgovora, poslao sam svoje viđenje, koje, budući da je u potpunosti izostalo iz Globusovog opširnog priloga, integralno objavljujem u nastavku:

Darko Hudelist (FOTO: darkohudelist.com/Vjekoslav Skledar)

Poštovani gospodine Hudelist,

1. Cijeneći Vaš dosadašnji profesionalni angažman nisam mogao pretpostaviti da ćete umjesto neutralnih pitanja postaviti set teza kao da ste glasnogovornik HDZ-a i samo desničarskih interpretacija Bosne i Hercegovine. Upravo ton vaših sugestivnih pitanja implicira zaključak da je danas u samoj Hrvatskoj otpor daljnjem etnoteritorijalnom masakriranju Bosne i Hercegovine znatno slabiji nego što je bio u toku samog rata protiv Bosne i Hercegovine i prvim godinama poraća.

Jedan od krucijalnih dokaza moje prethodne impresije sadržan je u dominirajućoj ideologiji hrvatskog javnog servisa ali i dominirajućih korporativnih medijskih platformi koji već godinama omogućavaju promociju samo onih politika o Bosni i Hercegovini koje su na tragu nacionalističke hrvatskosrpske interpretacije naše zajedničke države, uz gotovo uvredljivo reduciranje Bošnjaka i drugih građana BiH na remetilački faktor srpskohrvatske idile. Nije zadnji popis stanovništva taj koji implicira nužnost etnoteritorijalnih homogenizacija; naprotiv, potrebno je raščarati vladajuće nacionalističke paradigme, kojih ste i Vi postali zatočenik, jer tvrdite da postoje bošnjački, hrvatski i srpski dio Bosne i Hercegovine.

To je kršenje Ustava BiH koji istovremeno zahtijeva ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana BiH na svakom dijelu teritorije BiH, bez bilo čijeg nacionalnog ekskluzivizma. Dakle, za Vas je ozakonjenje stvarnog stanja ono što želite da se desi kao izraz realnosti. Kako je nešto što tek treba da se desi izraz realnosti? Nadam se da nikada neće doći vrijeme i da nikada neće sazrjeti uslovi koji će napraviti tri etnonacionalne države u BiH jer je to proizvodnja rata kome nema kraja. Prezirem svakoga ko želi ratom i nasiljem poništiti naš zajednički dom, istovremeno šaljući poruke kako bi tek to bio početak stvarne konstruktivne politike „zavađenih naroda“.

2. Očigledno da medijsko i političko spinovanje daje rezultat pa se ideja o tri državotvorna nacionalna entiteta prodaje kao najzad pronađeni oblik za spas BiH. Čovjek bi u to mogao povjerovati kada bi zahtjev za etnoteritorijalnom konsocijacijom bio izraz dubokog razumijevanja i potreba Drugih, ali nas historija ovovremenih nacionalnih politika u BiH tragično uvjerava da se Drugi želi samo poniziti, a pretpostavljeni maksimalistički ciljevi ostvariti, bez obzira o kojoj nacionalnoj politici je riječ.

Tjednik Globus (ILUSTRACIJA: mijovic.net)

Našoj zajedničkoj domovini potrebna je država koje će biti uzoran servis svih svojih građana, što u prvoj fazi realizacije takve države podrazumijeva najviši stupanj političke kreativnosti i međusobne empatije donositelja odluka, kako bi se kroz institucionalne aranžmane, bez divljeg zahtjeva za „svojom teritorijom“, proizvela država zagarantirane ravnopravnosti nacionalnih kolektiveta, ali i svih drugih veoma ugroženih kolektiviteta i individualiteta. Kako smo, svi su izgledi, došli u fazu da se nadajuća institucionalna ravnopravnost Hrvata (a koja je kroz određene zakonodavne aranžmane djelimično poništena), u razočaravajućem zagrebačkom nacionalističkom ključu sada tumači kao nedovoljna, čak i kada bi bila idealna, na terenu smo izmaštavanja samo svog ekskluzivnog hrvatskog teritorija, samo svoje „unutrašnje domovine“ u BiH kao jedinog načina ostvarivanja nacionalne ravnopravnosti.

To je opasna redukcija koja prijeti zaustavljanju jako potrebne društvene debate o ovom pitanju, a koja bi u konačnici trebala dovesti do institucionalne ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Dok se ne pojave jasni znakovi od strane svih etnonacionalnih elita u BiH, kao i od Beograda i Zagreba, da su spremni graditi i pomoći izgradnju BiH kao države koja može prevazići svoj napeti dejtonski okvir, ali ne u smjeru daljnjeg unutrašnjeg teritorijalnog masakriranja, već pravednijeg institucionalnog dizajna, najbolje je za BiH da i dalje ostane pod protektoratom međunarodne zajednice kao naročita, sui generis država.

3. Ne znam da li su Bošnjaci, kako kažete, generalno protiv formiranja trećeg entiteta. Na nekoj intuitivnoj ravni, vjerovatno da najveći broj građana BiH nije za novo entitetiziranje, budući da su i dva koja imamo rezultati nasilja pa, uzročno-posljedično, srce i um plaše se proizvodnje novog nasilja koje bi premrežilo BiH. Tri entiteta ne bi dovela do pacifiziranja već do bh. varijante palestinsko-izraelskog sukoba, a došlo bi i do zahtjeva za novim entitetima.

Stotine hiljada ljudi u BiH na zadnjim općim izborima 2014. nisu glasali za nacionalističke ideologije pa bi imali puno pravo, bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost, zahtijevati politički entitet za sebe. Gdje bi izmislili teritorij za te ljude? Gdje bi bila njihova „unutrašnja domovina“? Možda „poduzetnici identiteta“, teoretičari i praktičari reakcionarnih ideologija krvi i tla, smatraju da je jedina zemlja za te ljude da budu pod zemljom.

Lokacija - Bosna i Hercegovina (FOTO: hattrick.wiki)

Budući da se moji odgovori očigledno nisu uklapali u tekst s apriornom tezom, a što sam kroz strukturu pitanja i svoju molbu novinaru, naslutio, nepominjanje mog imena u bilo kom kontekstu bilo bi više nego korektno. Međutim, autor teksta, pišajući se po mojoj zamolbi, u tekstu kaže ovo:

„Ovdje ne mogu prešutjeti da mi je o mogućnosti pojave tzv. bosanskohercegovačke varijante palestinsko-izraelskog sukoba u slučaju podjele BiH na tri entiteta vrlo eksplicitno govorio i profesor Univerziteta u Sarajevu dr. Nerzuk Ćurak. Nisam to mogao drugačije protumačiti nego kao pokušaj zastrašivanja ne samo domaće nego i međunarodne (osobito američke) javnosti – jer dovoljno je samo i ovlaš spomenuti primjer palestinsko-izraelskog sukoba i mogućnost njegove reprize na tlu Bosne i Hercegovine pa da unaprijed svi dignu ruke od svakog sustavnijeg i ozbiljnijeg promišljanja o smislu i potrebi ustavno-pravnog preustroja BiH.“ (Boldirao N.Ć.)

Budući da sam izostavljen iz ankete, čitaoci Globusa o mojim stavovima mogu suditi samo na osnovu Hudelistovog dojma izvedenog samo i samo iz zvuka mog imena, iz ideologije etničke čistote, jer zaboga šta ja drugo mogu željeti nego da, kao Nerzuk, kao orijentalni tiranin, priječim uspostavu nacionalne ravnopravnosti u BiH!

Gospodin Hudelist ne mora ništa znati o mome javnom angažmanu, znanstvenoj, intelektualnoj i ljudskoj poziciji, (neznanje o BiH način je proizvodnje novog desničarskog „znanja“ u Hrvatskoj o Bosni i Hercegovini) ali mu je moja elementarna molba mogla biti važnija od plasiranja nacionalističke interpretacije, koja je, kao što se vidi iz mojih odgovora, promašila bit. Ali, Hudelista i njegove desničarske suflere ne zanima bit, već pokušaj da se mit nove realnosti konstituira kao bit.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikimedia


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije