U tom posljednjem pohodu balon Jutarnjeg lista naletio je na iglu, u vidu Siniše Kuhara, tajnika Sindikata državnih službenika, koji je smjesta odlučio reagirati, obrativši se Vijeću časti Hrvatskog novinarskog društva i napisavši sljedeći tekst u kojem je razmontirao profesionalnost i stručnost medijskog imperija …

Sporni tekst (FOTO: SDLSN)

Jutarnji list je ponovo u akciji! U članku novinara Tomislava Kukeca „Dobivaju 265 milijuna kuna godišnje, a nitko ne kontrolira na što ih troše", slično metodologiji po kojoj je prije neki dan „otkriveno" zapošljavanje 60.000 novih službenika u javnom sektoru, iznijeta je čudovišna konstrukcija o nevjerojatnim prihodima sindikata.

Čudovišne konstrukcije, prešućivanje i manipuliranje dobivenim podacima

Prema Kodeksu časti hrvatskih novinara, polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna, samostalna, istraživačka i otvorena za različita i raznolika mišljenja, novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću, zakonom i svojom profesionalnom organizacijom, a iznošenjem vlastitog i kritičkog stajališta u traganju za istinom, kao osnovnim načelom u profesionalnom radu, novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o temama od javnog interesa.

No, u članku novinara Tomislava Kukeca malo je istine, a previše neprofesionalnosti i čudovišnih konstrukcija iz kojih se derivira teza o bogatstvu i društvenoj neodgovornosti sindikata i stvara javno mnijenje utemeljeno na unaprijed postavljenoj i lažnim podacima potkrijepljenoj „istini".

Stupidna „metodologija" procjene prihoda sindikata

Pravom i profesionalnom novinaru, posebno onome koji piše o sindikatima, a možda je čak i sam član sindikata (novinarskog ili nekog drugog), jasno je da se sindikalne središnjice, kao udruge više razine koje učlanjuju pravne, a ne fizičke osobe kao članove i sindikati kao udruge radnika ne mogu trpati u isti koš.

KONFABULATOR: Znanstvenici na Ugljanu otkrili mladića koji vjeruje Jutarnjem listu

No, Jutarnji list i njegov novinar procjene o prihodima sindikata svejedno su temeljili na 1% članarine od plaće člana sindikata, a kao plaću su uzeli podatak o prosječnoj plaći od 5.493 kune isplaćene u prosincu prošle godine.

Međutim, članovi sindikata članarinu plaćaju samo svojim granskim i strukovnim sindikatima, a iz tako dobivene članarine sindikati kao pravne osobe plaćaju članarinu udrugama više razine - sindikalnim središnjicama u koje su učlanjeni.

Usprkos tome, Tomislav Kukec i Jutarnji list su prihod sindikalnih središnjica prikazali kao 1% od plaće ukupnog broja članova koje učlanjuju sindikati udruženi u takve središnjice, jednako kao i prihod granskih sindikata, poput Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

Siniša Kuhar (SCREENSHOT: HRT)

Tako je npr. prihod NHS-a prikazan kao prihod od 1% članarine 126.000 članova sindikata koje okupljaju članovi udruženi u NHS, jednako kao i procijenjeni prihod SDLSN-a utemeljen na njegovih 20.000 članova, čime je članarina za 20.000 SDLSN-ovih članova prikazana i kao prihod NHS-a i kao članarina koja ostaje SDLSN-u.

Naravno, niti NHS ostvaruje prihod od 1% po članu sindikata koje udružuje, niti SDLSN cijeli svoj prihod od članarine transferira NHS-u kao svojoj središnjici, već iz prihoda od članarine plaća na razini NHS-a dogovorenu članarinu za sindikate koji su u njega udruženi.

Ovakva „metodologija" procjene prihoda sindikalnih središnjica stoga je sasvim neutemeljena i stupidna jer sindikalnim središnjicama pripisuje prihode koje ostvaruju njihovi sindikati, a istovremeno implicira da članovi sindikata plaćaju 2% članarine, 1% svom matičnom sindikatu i 1% sindikalnoj središnjici u koju su učlanjeni.

Također, računanje prihoda po metodologiji 1% od 5.493 kune po članu sindikata, bez bilo kakve ograde, krajnje je nekorektno i neprofesionalno, jer je se sindikalno članstvo u najvećem broju regrutira iz privrednih grana i redova zaposlenika sa srednjom i nižom stručnom spremom, koji prosječnu plaću mogu samo sanjati, a mnogima se ni ne isplaćuje te da postoji znatan broj članova sindikata koji ni uz najbolju volju ne može plaćati članarinu uslijed bolovanja, privremene nezaposlenosti ili pak učlanjuju umirovljenike koji ne plaćaju ili plaćaju simboličnu članarinu, a za koje njihovi sindikati i dalje poduzimaju akcije i pružaju im solidarnu materijalnu pomoć i pravnu zaštitu.

Prešućivanje podataka

Profesionalna nekorektnost i manipulativnost Jutarnjeg lista do izražaja dolazi i u selektivnom pristupu činjenicama koje su im poznate, odnosno podacima koje su dobili od sindikata.

Indikativno je da se u „okvirima" u kojima se iznose podaci o Sindikatu trgovine kao važan podatak navodi činjenica da na upit o broju zaposlenih „nisu odgovorili", dok se u „okviru" rezerviranom za SDLSN ne iznosi podatak o 11 zaposlenih koji je dostavljen novinaru Jutarnjeg lista.

Dakle, u jednom je slučaju značajno i znakovito to što jedan sindikat nije dostavio podatak o broju zaposlenih, a u drugome se dostavljeni podatak prešućuje.

„Informacije" koje to nisu

Nevelik tekst u kojem se sindikatima „pakira" obiluje i drugim „informacijama" koje to nisu pa se postavlja pitanje jesu li novinar koji ih je napisao i urednik koji ih je objavio kompetentne osobe za posao koji rade.

Naime, ista pitanja postavljena su „šefovima sedam velikih sindikata" i to bi trebalo potkrijepiti jednaki broj numeriranih okvira s rednim brojevima od 1 do 7, ali u članku nedostaje okvir s rednim brojem 3. S druge strane, od 7, odnosno u stvarnosti 6 „velikih sindikata", samo su 3 zaista sindikati, dok su ostala 3 „sindikata" sindikalne središnjice, što nije isto.

U članku se tvrdi i da su sindikati „neprofitne organizacije koje, u nedostatku najavljivanog Zakona o sindikatima od kojeg se 2010. odustalo, spadaju pod Zakon o udrugama".

Da su novinar Tomislav Kukec i urednik Jutarnjeg lista ikad uzeli u ruke Zakon o udrugama mogli su u njegovom prvom članku pročitati da se njegove odredbe ne primjenjuju na političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca, a da su pak prelistali Zakon o radu mogli su pronaći poglavlje koje se odnosi na sindikate i udruge poslodavaca, njihovo utemeljenje i registraciju.

No to bi ipak iziskivalo prevelik napor za „profesionalce" iz Jutarnjeg lista.

Što nakon svega

Zbog količine novinarske neobjektivnosti, neprofesionalnosti i zlonamjernog prikazivanja „istine" o sindikatima u Hrvatskoj, SDLSN se ovim putem - javno, obraća Novinarskom vijeću časti Hrvatskog novinarskog društva i poziva ga da se očituje o "istraživačkom novinarstvu" Jutarnjeg lista, a razmotrit će, zajedno s drugim sindikatima i sindikalnim središnjicama, i podizanje sudske tužbe.

Lupiga.Com via SDLSN.hr