*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku.

Razboljelo se kompletno rukovodstvo HRT-a i nitko nije mogao primiti delegaciju vodećih organizacija za zaštitu medijskih sloboda. Dva dana, 15. i 16. siječnja, predstavnike Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruge europskih novinara (AEJ) nisu uspjeli primiti niti u Hrvatskom društvu novinara i publicista (HNIP). I tamo su se opravdali bolešću koja je pokosila vodstvo. Usprkos tome, i sve prisutnijem govoru mržnje koji se ne sankcionira nego potiče, delegacija misije ocijenila je da napredak postoji, a najveću vjeru polažu u ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek.

Ovo je drugi put u dvije godine da Međunarodna misija za slobodu medija dolazi u Hrvatsku. Prvi put 2016. godine njihov je dolazak bio potaknut zabrinutošću za neovisnost HRT-a i, stoji u njihovom izvještaju iz tog doba, ostala zaprepaštena argumentacijom koja političke intervencije u program HRT-a opravdava kao milo za drago u odnosu na slične poteze prijašnjih vlada.

„Umjesto da ponavlja obrazac političkog uplitanja – pri čemu su hrvatske vlade očito javnu televiziju tretirale ako izbornu nagradu, a ne kao medij u službi građana – sljedeća bi se vlada trebala fokusirati na to da brani neovisnost HRT-a i osigura ravnotežu u upravljanju i programskoj shemi kanala“, citiramo iz izvještaja 2016. godine.

Dvije godine kasnije malo se toga promijenilo, fokus je ponovo na HRT-u kao javnom medijskom servisu, no ovoga puta delegaciji nije imao tko objasniti razloge zbog kojih neke informativne emisije naprasito gase, dok je zabavno-mozaičkih emisija sve više. Zbog čega je premijera filma što ga je sufinancirao HRT iz prime-time termina prebačena na kasniji noćni termin nekoliko dana nakon prosvjeda udovica branitelja podržanih pismom ministra branitelja. Ili zašto se HRT-ovom novinaru prijetilo otkazom kada se na njega požalio predsjednik HNS-a, stranke koja s HDZ-om čini vladajuću većinu. 

„Politika nije napravila dovoljno da bi javni medijski servis u javnosti bio prepoznat kao jedan od temelja demokratskog društva, prostor za demokratski dijalog i razmjenu različitih mišljenja. Nakon 2016. godine i promjene paradigme o tome što bi javni medijski servis trebao biti i kako raditi HRT-u je napravljena velika šteta. Pored drastičnog pada gledanosti, ova je medijska kuća preko noći izgubila i kredibilitet i trebat će godine da se to popravi“, zaključio je Boris Bregant ispred Europske radiodifuzijske unije, navodeći da bi ozbiljno trebalo razmotriti i godišnji izvještaj o radu raspuštenog Nadzornog odbora HRT-a čije bi primjedbe svakako trebalo uzeti ozbiljno.

"Pored drastičnog pada gledanosti, HRT je preko noći izgubio i kredibilitet i trebat će godine da se to popravi" Boris Bregant (FOTO: Hina/Edvard Šušak)

„U Ministarstvu kulture dobili smo garancije da taj izvještaj nisu bacili, samo do sad nisu imali vremena ozbiljno mu se posvetiti“, rekao je Bregant. Razgovorom u Ministarstvu kulture zadovoljan je bio i voditelj misije, predstavnik SEEMO-a Oliver Vujović.

„Nije dobro što je ova misija drugi put ovdje u zadnje dvije godine, ali nakon sastanka s ministricom Ninom Obuljen Koržinek osobno sam imao pozitivan dojam da novinari od nje mogu očekivati podršku“, rekao je Vujović pa dodao kako su primijećeni pozitivni pomaci u odnosu na 2016. godinu, ali su se pojavili novi problemi.

„Negativne su brojne prijetnje i napadi na novinare, no policija sada bolje i brže reagira pa ima i veći broj riješenih takvih slučajeva. Istovremeno, porastao je broj malih medija, internetskih i lokalnih TV postaja koji naizgled nemaju veliki značaj ali uspješno šire i potenciraju govor mržnje“, dodao je Vujović.

Među prvim zaključcima što ih je misija objavila na konferenciji za novinare jučer navodi se i nedovoljno transparentna vlasnička struktura medija.

„Tko je stvarni vlasnik nakladnika velikog broja novina, nacionalnih i lokalnih, u formalnom vlasništvu jednog zagrebačkog odvjetnika? Čak je i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na sastanku spominjala web portal s vijestima koje pišu i uređuju agenti tajnih službi, što je prilično iznenađujuće. Kako je moguće da policija i tajne službe upadaju na desk vijesti televizije N1 i raspituju se tko im je izvor informacija. Ni javno spaljivanje nacionalnog tjednika nije dobra tradicija“, nabrajao je Otmar Lahodynsky iz AEJ pa tako poredano doista rasvjetljuje u kakvom medijskom mraku živimo usprkos pozitivnom tonu delegacije koja vjeruje da se situacija popravlja. Barem u odnosu na 2016. godinu kad je u svojevrsnom „blitzkriegu“ cijela medijska scena podijeljena na one koji Hrvatsku deklarativno vole podržavajući sve što čine vlasti, i one druge koji kritiziraju sve hrvatsko i zaslužuju biti satrti, valjda kao primjer kako vlada odgovara na medijske kritike.

I ove godine fokus Međunarodne misije za slobodu medija je bio na HRT-u, kao javnom medijskom servisu (FOTO: Lupiga.Com)

Istovremeno, uvjeti rada novinara ne popravljaju se, kolektivni ugovor ima tek nekolicina medija, a niti u jednom mediju ne vode se kolektivni pregovori, sindikalne povjerenike se diskriminira i otpušta, dok u većini privatnih medijskih kompanija sindikalna organizacija uopće ne postoji.

„Novinarima se nameću ili zabranjuju određene teme što upućuje na autocenzuru, a ljude koji se trude zaštititi profesionalne uzuse i novinarsku autonomiju označava se kao problematične“, rekla je Marijana Camović ispred EFJ-a. 

Pauline Adès-Mével iz Reportera bez granica objasnila je kako je pad Hrvatske za 11 mjesta na komparativnoj listi slobode medija zabrinjavajući, no nazadovala je i Bugarska koja je u Europskoj uniji puno duže od Hrvatske.

„Ambasadori u Hrvatskoj s kojima smo razgovarali upozorili su nas kako su rasprave u hrvatskom društvu u pravilu strastvene i emocionalno obojene, ali to ne smije biti opravdanje. Svojim primjerom prednjačiti bi trebali upravo oni na vlasti kao javno istaknute osobe od utjecaja“, zaključila je predstavnica Reportera bez granica. 

Da govor mržnje mediji, političari pa i pojedinci nipošto ne bi smjeli ignorirati istaknula je i Sophie Albers Ben Chamo iz ECPMF-a nezadovoljna jer Vijeće za elektroničke medije, kao nezavisno regulatorno tijelo, ništa ne poduzima kako bi ga sankcioniralo. Kompletan izvještaj, najavljeno je, javnosti će biti dostupan kroz nekoliko tjedana.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku. Možete koristiti i QR kôd. Cijenimo svaku podršku.