Festival „Čovjek na zemlji“ organizirala je istoimena dubrovačka udruga i održat će se drugu godinu za redom, od 28. rujna do 1. listopada. Rijetko koja manifestacija u regiji na ovakav način ciljano promiče prirodne i kulturne vrijednosti kraja u kojem se održava, kao što to „Čovjek na zemlji“ radi za dubrovački kraj, ali u sferama koje su dijelom primjenjive i u bilo kojem drugom području. Kroz četiri festivalskih dana kroz brojne radionice, predavanja i filmske projekcije obradit će se neke teme iz područja tradicionalnih znanja i održivog razvoja. Primjerice, oni koji žele znati više o vrlo bitnim životnim stvarima imaju priliku vidjeti na koje se načine može postići uspjeh u očuvanju voda, zaštiti tradicionalne i održive proizvodnje hrane, ali i kako promicati obnovljive izvore energije, reciklažu i prirodu kao kulturnu vrijednost. Vizije ovog festivala jasno su prepoznale dubrovačke vlasti, pa je projekt financiran i od Grada Dubrovnika. Oni koji su pohodili prošlogodišnja događanja sa sobom nose izvrsne dojmove, a ne postoji baš nikakav razlog da to tako ne bude ni ove godine.

- Nakon prve edicije smo uvidjeli da postoji veliki interes građana za teme koje obrađujemo. Posjetitelji su dali veliku podršku našoj ideji da educiramo i promičemo zaštitu okoliša. Najvažnija stavka ovog festivala je to da pokušamo ugraditi djeci neke vrijednosti koje nestaju, pa smo stoga, pojačali broj edukativnih radionica za njih, objasnili su u razgovoru za Lupigu organizatori festivala, istaknuvši da je njihov cilj vrlo jasan. Naime, žele održati kontinuitet ove edukativne manifestacije i unaprjeđivati je dodatnim sadržajem iz godine u godinu.

- Iznimno je važna popularizacija zaštite okoliša i suživota s prirodom u našem gradu, koji se sve teže odupire masovnom turizmu, te povećanju svih oblika prometa i urbanizacije, zaključit će iz organizatorske udruge, koju možete kontaktirati na e-mail covjek.na.zemlji@gmail.com.

Sva događanja odvijat će se na četiri lokacije – Prirodoslovni muzej Dubrovnik, Park Orsula, Zavičajni muzej Konavle u Čilipima te Kino sloboda. Program započinje u srijedu, u 10 sati s radionicom za mlade – „Voda oko nas“. Više o programu možete saznati na Facebook stranicama festivala. U nastavku ćemo vam donijeti kratki sažetak svih festivalskih dana i detaljan raspored programa.

DAN PRVI

film „Povratak zelenog raja“ (Goran Šafarek)

U sklopu znanstveno-istraživačke ekspedicije u Aziji, krajem 2009. i početkom 2010. godine Olga Jovanović  i Goran Šafarek sudjelovali su u projektu revitalizacije kišne tropske šume na otoku Šri Lanci. Glavni cilj bilo je određivanje vrsta vodozemaca koje su se naselile u ovu mladu tropsku šumu. Mladi hrvatski biolog, ali i publicist, redatelj i scenarist Goran Šafarek dobio je “Special mention” priznanje za visokokvalitetnu filmsku produkciju za filmove HTV-a “Džungla u oceanu” i “Povratak zelenog raja” na Međunarodnom festivalu ekološkog filma u Beogradu. Filmovi Gorana Šafareka uvršteni su u program tri međunarodna festivala.

film “Plavo zlato” – Blue Gold

Ratovi budućnosti će se voditi zbog vode, kao što se danas vode zbog nafte. Voda kao temelj i izvor ljudskog opstanka ulazi na globalno tržište i političku arenu. Korporativni divovi, privatni investitori i korumpirane vlade otimaju se za kontrolu nad opskrbom vodom, što  izaziva prosvjede, tužbe i revoluciju građana širom svijeta u borbi za pravo na opstanak. Može li čovjek opstati bez vode?

koncert: Jazz trio Bossanoga  (Ines Tričković, Igor Vlahušić, Alan Polzer) približava daleke brazilske plaže, melankolične gitare, i vatru Afrike.

DAN DRUGI

Slow Food - radionica i predavanja

Slow Food je 1986. godine, kao eno-gastronomsku organizaciju, u talijanskom gradiću Bra osnovao aktivist Carlo Petrini. Na samim počecima cilj djelovanja organizacije bila je obrana gastro tradicije od najezde fast food imperije, te borba za pravo na gastro užitak i spori ritam života. Slow Food se zalaže za novu gastronomiju kao slobodu izbora, edukaciju i multidisciplinarni pristup hrani. Danas organizacija ima preko 100.000 članova u više od 150 zemalja svijeta i bori se za zaštitu tradicionalne i održive poljoprivrede, očuvanje tradicionalnih metoda uzgoja i obrade hrane, te obranu bioraznolikosti uzgojnih i neuzgojnih vrsta. Slow Food smatra da je jedini oblik poljoprivrede koji može ponuditi razvojnu perspektivu, posebice u najsiromašnijim dijelovima planeta, onaj utemeljen na mudrosti lokalnih zajednica koje žive u harmoniji s ekosistemima koji ih okružuju. Projekti i inicijative organizacije nastoje zaštititi i očuvati mjesta od povijesne, umjetničke i društvene vrijednosti koja su dio gastro nasljeđa. Obzirom da je hranjenje agrokulturalni čin, obaviješteni i educirani potrošač postaje ko-proizvođač. Za takvog potrošača hrana mora biti DOBRA (ukusna i prijatna), ČISTA (proizvedena bez otrova i ugrožavanja prirodnih resursa) i FER (poštivajući prava radnika i uposlenika). Dubrovački convivium Slow Food-a osnovali su članovi dvije civilne udruge: Kinookus i Čovjek na Zemlji.

Radionica izrade prirodne kozmetike (voditeljica Ivana Lovrić, ZMAG)

Tijekom radionice pozabaviti ćemo se pitanjima što je to uistinu prirodna kozmetika, zašto se uopće upuštati u izradu kod kuće, na što sve utječe naš izbor proizvoda u trgovini, odakle i kako početi, što nam sve treba i gdje to nabaviti. Naučiti ćemo kako izraditi uljne mješavine za njegu lica i tijela. Prisjetiti ćemo se tradicionalnih pripravaka našeg podneblja: balzama i melema, te usporediti njihove prednosti i nedostatke pred složenijim emulzijama i modernijim oblicima balzama.

Film Terra Madre People

prikazuje najveći svjetski susret poljoprivrednika, uzgajivača, ribara, kuhara, studenata i profesora koji Slow Food organizira svake dvije godine u Torinu kao oblik aktivne potpore lokalnoj, održivoj proizvodnji hrane te očuvanju bioraznolikosti i okusa kojima prijeti nestanak.

film Food Inc. ili Hrana d.o.o.

Kako povećati grudi pilićima, nabildati butne mišiće svinjama, razviti sjemenke soje otporne na nuklearne ratove ili pak pomidore koje će crvene i sjajne nadživjeti sve vaše ukućane? Da li su ovo tajne na kojima leži snaga najvećeg svjetskog imperija? Film koji je podigao veo s korporacijski kontrolirane industrije hrane u SAD-u, film koji je zamislio mnoge koji su ga pogledali, hvaljen od strane kritike, nominiran za najbolji dokumentarac na dodjeli Oskara 2010. godine...

DAN TREĆI

ZMAG

Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) okuplja organske vrtlare, praktičare primjenjivih energetskih tehnologija i ekološkog graditeljstva, dizajnere permakulture, istraživače pravednih socijalnih modela organizacije i ravnopravnih međuljudskih odnosa te ekološke aktiviste. Glavni cilj ZMAG-a je razvijanje i promoviranje ekoloških znanja i vještina, primjenjivih modela i tehnologija, važnih za održivi razvoj te podizanje kvalitete života ljudi. Specifični ciljevi udruge uključuju pružanje znanja, informacija i iskustava primjene eko-tehnologija različitim skupinama korisnika: lokalnoj samoupravi i zajednici, ekološkim udrugama i ostatku civilnog društva, poljoprivrednicima, poduzetnicima, studentima i aktivistima te svim zainteresiranima. Od samog osnivanja 2002. godine, aktivnosti udruge proizlaze iz ciljeva udruge pa se pored izgradnje samog Recikliranog imanja, velika pažnja posvećuje suradnji s partnerima i transferu znanja i vještina za održivi razvoj.

film “Burning in the sun”

Dvadesetšestogodišnji mladić Daniel Dembele, afričkog i europskog podrijetla, želi na neki način ostaviti svoj trag u svijetu. Na raskrižju  života, Daniel se odluči vratiti u svoju domovinu Mali i pokreće posao izrade solarnih panela - prvi takve vrste u tom području. Danielov cilj je dovesti  električnu energiju do naselja u ruralnim područjima koja u 99% slučajeva žive bez struje. "Gorjeti na suncu" je priča o Danielovom putovanju i razvoju od ideje do uspješne tvrtke. Uzimajući kontroverzne stavove o klimatskim promjenama, siromaštvo i afričku samodostatnosti, film istražuje što znači odrasti kao čovjek i što je potrebno za sreću.

Burning in the sun

DAN ČETVRTI

radionica: Reciklaža plastičnih vrećica (Matea Medić- ZMAG)

Razvijene zemlje velik postotak iskorištenog recikliraju i ponovo koriste. Hrvatska je na samom dnu te ljestvice i  reciklira se ispod 10 % otpada. Postrojenja za recikliranje plastičnih vrećica u Hrvatskoj ima dovoljno, ali ne postoji organiziran sustav prikupljanja te vrste otpada. Ironija je veća kada se zna da proizvođači vrećica i drugih proizvoda od plastike uvoze korištene plastične vrećice kako bi ih reciklirali i ponovno iskoristili u proizvodnji, a kod nas se otpad gomila i nikad ne postane sekundarna sirovina. Matea Medić iz Recikliranog imanja Vukomerić podučava kako sami možemo reciklirati plastične vrećice izrađujući različite predmete.

predavanje “Priroda kao kultura” (dr. sc. Ivo Lučić)

Novinar, politolog i speleolog dr. sc. Ivo Lučić, jedan je od velikih boraca za spas našeg očuvanog krškog krajobraza i njegovih prirodnih fenomena od najezde bespravnih prostornih planova, odlagališta otpada i općenito projekata koji nemaju istinitu studiju utjecaja na okoliš. Na festivalu Čovjek na zemlji dr.sc Ivo Lučić govorit će o postanku i geomorfoloških posebnostima Konavala.

Zemlja smeća

film “Zemlja smeća”

Film "Zemlja smeća" ("Waste Land") sniman je gotovo tri godine. U njemu pratimo putovanje renomiranog umjetnika Vika Muniza od njegova doma u Brooklynu do rodnog Brazila, odnosno do najvećeg odlagališta otpada na svijetu smještenog na periferiji Rio de Janeira, Jardim Gramacho. Muniz ondje snima "catadorese", šaroliku skupinu samoprozvanih skupljača otpada za reciklažu. Isprva ih želi samo "oslikati" otpadom koji skupljaju, ali suradnja s inspirativnim likovima rezultirala je nečim mnogo većim: Muniz je istovremeno razotkrio njihov očaj i dostojanstvo dok iz otpada stvaraju fotografske slike samih sebe, iznova zamišljajući svoje živote. Redateljica Lucy Walker, njezin glavni junak Vik Muniz, ali i drugi koje upoznajemo otkrivaju nam toliko ljudskosti i snage koje često nismo ni svjesni. Jedan čovjek može učiniti jako mnogo ako to uistinu želi, no nema gotovih recepata i rješenja koja bi trebalo slijediti. Mogućnosti za promjene ovise o nama. Film “Zemlja smeća” jednostavno je i lijepo ispričana priča koja ne ostavlja publiku ravnodušnom. Uopće ne čudi što je nagrađen na dvadesetak svjetskih festivala: Sundanceu, u Berlinu i na IDFA-i, a nominiran je i za Oscar 2011. u kategoriji dokumentarnog filma.

Lupiga.Com