Kaznena prijava ovih je dan stigla na adresu Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, uz napomenu osobe koja ju je sastavila da zbog zaštite svog radnog mjesta u Hrvatskim autocestama, prijavu podnosi anonimno. ODO se tako upoznalo s opsežnim navodima o nepravilnostima koje su uočene kod Željka Krapljana, zamjenika direktora sektora za održavanje u HAC-u. Nakon što su pobrojane sve te nepravilnosti, objašnjava se i gdje je tu zapravo odgovornost predsjednika Uprave Boban, koji iako je saznao za nepravilnosti ničim nije sankcionirao iste, bez obzira što je njima tvrtka oštećena za nemali novčani iznos. Zbog toga je smatraju izravno pogodovao svom kolegi Krapljanu i počinio kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti. Hoće li do novog pogodnog političkog trenutka ova prijava skupljati prašinu u brojnim ladicama Državnog odvjetništva ili će se istražitelji odmah dati u provjeravanje dostavljenih im informacija, tek će se vidjeti.

Inače, ukoliko niste upućeni, o Krapljanu se u medijima nerijetko pisalo, a gotovo u pravilu zbog njegovog angažmana u spomenutoj državnoj tvrtci. Krapljan je ujedno i član Hrvatske demokratske zajednice te je svojevremeno, sa svoje 33 godine, ovaj diplomirani kriminalist obnašao dužnost saborskog zastupnika. O njegovim turbolentnim aktivnostima u Saboru najbolje govori i podatak kako se primjerice, 2003. godine samo dva puta javio za riječ na plenarnim sjednicama. S obzirom da je Lupiga došla u posjed kaznene prijave, na ovom ćemo je mjestu objaviti u cijelosti, a kako bi naši čitatelji mogli temeljito vidjeti o čemu se radi. Osim toga, budući se, autori prijave pozivaju na konačni izvještaj Samostalnog odjela unutarnje kontrole Hrvatskih autocesta, na pravdi Boga, objavit ćemo i taj dokument …

OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U ZAGREBU
Ulica Grada Vukovara 84/VII
Zagreb

KAZNENA PRIJAVA

protiv:

gospodina Stjepka Bobana
PREDSJEDNIKA UPRAVE DRUŠTVA
„HRVATSKE AUTOCESTE“ d.o.o.
Zagreb
Širolina 4

zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela iz članka 337. Kaznenog zakona Republike Hrvatske – zlouporaba položaja i ovlasti.

OBRAZLOŽENJE:

I Konačnim izvještajem Samostalnog odjela unutarnje kontrole Hrvatskih autocesta d.o.o., Zagreb, Širolina 4 (u daljnjem tekstu; HAC), ur. broj: 45212-170 – int – 36/10 od dana 17. veljače 2010. godine, nakon provede unutarnje kontrole prisutnosti na poslu Željka Krapljana, zamjenika direktora Sektora za održavanje u HAC-u, te korištenja službenog vozila koje je istome dodijeljeno utvrđeno je da imenovani/imenovanom

- nije postupio u skladu s odredbom članka 35. Pravilnika o radu i nije elektronski evidentirao svakodnevno svoju prisutnost na poslu,
- isplaćivana naknada za odvojeni život neprekidno od 01. listopada 2005. godine do danas (do 17. 02. 2010.), pa i onda kada su prestale okolnosti radi kojih je zatražio isplatu naknade (šef Povjerenstva za zimsku službu). Predmetnim izviješćem ostalo je otvoreno i pitanje isplate naknade za odvojeni život i u ostalim mjesecima u godini( od travnja do studenoga) kada ne postoje razlozi za dežurstva u skladu s Operativnim programom za radove održavanja autocesta u zimskom periodu,
- Iz evidencije ispisa transakcija za vozila opremljena ENC uređajima za naplatu cestarine prilikom korištenja autoceste u 2008. i 2009. godini koristio službeno vozilo reg. oznaka ZG-9738 BA na način da je u jutarnjim satima ulazio na autocestu na naplatnoj postaji Popovača, iz čega se može zaključiti da službenim vozilom putuje u mjesto rada Ivanja Reka i mjesto prebivališta Sisak,
- Protivno članku 43. Pravilnika o radu i odredbama Kolektivnog ugovora koristio godišnji odmor za 2008. godinu u vremenu od 07. srpnja 2009. godine do 17. srpnja 2009. godine u ukupnom trajanju od 10 dana (godišnji odmor iz prethodne godine može se koristiti isključivo do kraja lipnja tekuće godine)
- nije u putne radne listove upisivao potrebne podatke o pravcu i vremenu rada što nije u skladu s odredbom članka 22. Pravilnika o korištenju i održavanju službenih vozila i strojeva.
- Suprotno odredbama članka 14. Pravilnika o korištenju i održavanju službernih vozila i strojeva koristio službeno vozilo za vrijeme godišnjeg odmora, iako je bio obvezan isto razdužiti kod nadležnog referenta za vozni park
- Nije izvršio ugradnju GPS uređaja na službenom vozilu marke Volkswagen reg oznaka ZG 9738 BA koje mu je dano na korištenje, iako se isti uređaj ugrađuje u sva osobna, terenska i dostavna vozila kao i u teretna vozila u skladu sa odredbom članka 38. Pravilnika o održavanju službenih vozila i strojeva

II Sve gore navedene povrede počinjenje od strane imenovanog zamjenika direktora sektora za održavanje u HAC-u, temeljem Zakona o radu, postojeće sudske prakse te unutarnjih akata poslodavca HAC-a, predstavljaju opravdani razlog za donošenje odluke o otkazu ugovora o radu. Imenovani je dakle znajući i hotimice činio iste one povrede koje je, kao rukovodeći djelatnik, bio dužan otkrivati i sankcionirati kada bi iste bile počinjene od strane „običnih“ radnika.
 Naime, Uprava društva Hrvatskih autocesta donosila je niz odluka o otkazima ugovora o radu drugim radnicima HAC-a, zbog daleko manjih propusta koji su se mogli okarakterizirati kao lake povrede obveza iz radnog odnosa, no ne i u slučaju povreda koje je počinio zamjenik direktora Željko Krapljan.
 Osim gore navedene sankcije koja je morala uslijediti kao posljedica nesporno utvrđenih propuštanja rukovodećeg djelatnika, Uprava društva, odnosno osumnjičenik morali su pokrenuti postupak naknade štete nastale zlouporabom sredstava rada i ostvarene protupravne imovinske koristi. Sukladno odredbama Zakona o radu, pravo na pokretanje postupka za naknadu štete iz radnog odnosa zastarijeva za tri godine od dana kada je šteta nastala. S obzirom na vrijeme nastanka štete, očito je kako je Uprava društva, odnosno osumnjičenik propustili pokrenuti parnični postupak radi naplate potraživanja s osnove naknade štete nastale društvu HAC-a nezakonitim postupanjem gore imenovanog zamjenika direktora Sektora za održavanje.
 
III S obzirom kako je nesporno da je predmetno izvješće – KONAČNI IZVJEŠTAJ – zaprimio osumnjičenik, te kako isti nije poduzeo potrebne radnje u cilju sankcioniranja imenovanog zamjenika direktora g. Krapljana, niti eventualno druge odgovorne osobe koja je omogućila i/ili nije spriječila i/ili prijavila činjenicu predmetnih nepravilnosti u radu istoga radnika, niti je naložio pokretanje odgovarajućih pravnih postupaka radi naplate potraživanja s osnove naknade štete koja je nesporno nastala društvu HAC, iako je znao i morao znati da je u obvezi pokretanja postupaka radi sankcioniranja počinitelja protupravnih djela, time je, kao odgovorna osoba propustio obaviti svoju dužnost, posljedica čega je nastanak štete za društvo HAC, i omogućavanje zadržavanja bespravno ostvarene imovinske koristi za zamjenika direktora Sektora za održavanje g. Krapljana.
 Nije postojala niti jedna faktična ni pravna zapreka da osumnjičenik ne pokrene odgovarajuće postupke protiv gore navedenih osoba, a netom navedena činjenica može predstavljati osnovanu sumnju u namjeru osumnjičenika da prikrije počinitelja/e protupravnih dijela, bilo temeljem vlastite odluke ili temeljem zahtjeva druge ili drugih osoba. Dokaz navedenih tvrdnji leži i u činjenici, kao što je to prethodno navedeno, kako je osumnjičenik u slučaju drugih radnika koji su počinili iste ili lakše povrede od onih koje je činio zamjenik direktora Sektora g. Krapljan, bili sankcionirati izvanrednim otkazivanjem ugovora o radu u roku od 15 dana od dana saznanja za okolnosti na kojima se taj otkaz temeljio. U predmetnom slučaju protek vremena od 9 mjeseci od dana saznanja za nesporno utvrđene nepravilnosti u radu g. Krapljana, bude osnovanu sumnju u namjeru osumnjičenika za prikrivanjem i zaštitom imenovanoga od građanskopravne i kaznenopravne odgovornosti s ciljem zadržavanja bespravno ostvarene imovinske koristi.

IV Slijedom navedenoga, podnositelj ove kaznene prijave smatra kako postoji osnovana sumnja da su u postupanju odnosno propuštanju osumnjičenika Stjepka Bobana, predsjednika Uprave HAC-a ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 337. Kaznenog zakona Republike Hrvatske – zlouporaba položaja i ovlasti.
Stoga se predlaže da državno odvjetništvo poduzme sve zakonom predviđene radnje i protiv osumnjičenika pokrene kazneni postupak kako bi isti bio proglašena krivim i kažnjen po zakonu.

U Zagrebu, 25. studenoga 2010. godine